Izvor: Pobjeda | Ponedjeljak, 28.09.2020.| 11:09
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Turizam ne smije više da bude jedini oslonac razvoja - Neophodno oživjeti sjever Crne Gore

(Foto: Pixabay.com/Сергей Петров)
Trenutno, ne samo turistička privreda već kompletna crnogorska ekonomija se, aktuelnim rječnikom, mora hitno staviti na respiratore. Izuzetno loša sezona prouzrokuje ogromne ekonomsko-socijalne posljedice po armiju ljudi, preduzeća i djelatnosti koji su direktno ili indirektno vezani za turističku privredu - kazao je za Pobjedu predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković ističući da je turistički segment privrede, nažalost, veoma snažno pogođen pandemijom izazvanom korona virusom, kako globalno tako i u Crnoj Gori i da više ova grana naše privrede ne smije biti jedini dominantni oslonac razvoja.

- Ne radujemo se što su se predviđanja, koja smo dali na samom startu krize, pokazala kao tačna. Moglo se pretpostaviti da u situaciji kada je kretanje ljudi ograničeno, ekonomski ljudi zabrinuti, pa i ugroženi, da će neminovno doći do smanjenja mogućnosti i motivacije za turističkim putovanjima. Kada tome dodamo i činjenicu da je Crna Gora prvenstveno avio-destinacija, jasno je bilo u kom pravcu će ići rezultati ove sezone - kazao je Raičković.

Pristup Asocijacije menadžera je, navodi, da moramo biti surovo realni ukoliko želimo ovu krizu da prevaziđemo.

- I pored toga što nije izazvana ekonomskim faktorom, ona je sama po sebi donijela suočavanje sa svim dubiozama koje crnogorska ekonomija ima - kazao je Raičković.

On navodi podatak da turizam čini više od 25% crnogorskog BDP-a, i da je jasno koliki su dometi i posljedice ove situacije.

- Jeste turizam jedna od glavnih privrednih grana, ali ovako senzitivna grana koja zavisi od niza faktora (klimatskih, ekonomskih, a evo i zdravstvenih) uz naglašenu uvoznu zavisnost, ne može biti jedini tj. dominantni oslonac našeg ekonomsko-socijalnog razvoja. Naravno, ne treba se demoralisati nego hitno usmjeriti sve aktivnosti ka ekonomskom oporavku i mjerama koje će ići u tom pravcu, a one između ostalog podrazumijevaju promjenu naših promišljanja, ekonomskih filozofija i modela koje smo do sada u našoj ekonomiji primjenjivali. Odista je riječ "reforma" previše korišćena, sadašnja situacija nam nameće neophodnost hitnih ekonomskih promjena i rezova, a to svakako obuhvata i oblast turizma - kaže Raičković.

Asocijacija menadžera smatra da je i ranije trebalo razmotriti koncept reindustrijalizacije, a sada je krajnje vrijeme i neophodnost da se prestrukturira kako turizam tako i kompletna privreda.

Kako i kada će uslijediti oporavak naše turističke grane Raičković smatra da to zavisi generalno od ekonomskog oproravka jer ovaj dio naše privrede nije izolovan već duboko povezan i isprepletan sa ostalim segmentima.

- Rekao bih da se nalazimo u fazi borbe za ekonomski opstanak, tako da oporavak neće biti niti brz niti lak, kako u turističkoj tako i u ostalim segmentima privrede. Konkretno, kada je u pitanju korona virus, jasno je da odgovor leži u pitanju kada će se pronaći i početi sa primjenom vakcine, ali i od toga da u međuvremenu ne dođe do još nekih globalnih ekonomskih poremećaja. Koliko je opasan pesimizan toliko je na svim poljima jako opasan lažni optimizam i nerealnost, zato moramo naučiti da prihvatimo činjenice onakve kakve jesu, pa sa aspekta oporavka same turističke privrede (uz sve prethodne preduslove vezane za pronalazak vakcine, ekonomski oporavak za nas značajnih emitivnih turističkih centara), najoptimističniji scenario je da tek sredinom 2022. godine može doći do nešto boljih kretanja u pravcu turističkog rasta - procjenjuje naš sagovornik.

A pripreme za sljedeću sezonu po mišljenju Raičkovića nijesu nimalo motivirajuće ni za kakva ulaganja pa ni u turističku privredu.

- Potreban je jako širok front stručnih ljudi, znanja i sredstava koji bi pomogli u ovom trenutku. Najbolji odgovor na ovo pitanje mogu dati izvorni turistički poslenici - kaže Raičković.

Tvrdi i da je situacija za turističke agencije i turoperatore veoma teška.

- Ugroženo je niz djelatnosti vezanih za turizam pa naravno i turističke agencije i turoperatori. U skladu sa time jasno je da će neki veoma teško opstati i da će morati da se prilagode i reorganizuju u skladu sa aktuelnim i budućim kretanjima - tvrdi Raičković.

Po njegovom mišljenju treba "oživjeti" sjever Crne Gore.

- Ekonomske i druge migracije ka urbanim i ekonomsko razvijenim sredinama i državama su višedecenijski proces. Jedan od najvećih problema sjevera Crne Gore je upravo to - nedostatak radne snage. Možemo ulagati u puteve, infrastrukturu ali kada pogledate broj stanovnika, starosnu strukturu i ostala demografska i druga kretanja, imamo jako zabrinjavajuću sliku. Moramo pronaći modele koji bi motivisali ljude da se zadrže ili vrate, a po mogućnosti i nasele, jer bez ljudskog resursa ne možemo pričati o ekonomskom razvoju sjevera - ocjenjuje Raičković.

Tačno je, kaže on, da sjever Crne Gore ima prirodne potencijale u oblasti poljoprivrede i stočarstva, proizvodnji vode, energetike, ali isto tako najviše zabrinjava činjenica da je nedostatak ljudskih resursa više nego naglašen.

- Deklarativno se puno govori o razvoju sjevera ali očigledno vrlo malo radimo na posvećenosti ovom ključnom segmentu. Činjenica je da ne postoji puno primjera da su se ljudi vratili ili usmjerili i organizovali svoj život u tim krajevima, i to nije samo primjer Crne Gore. Druge države se za razliku od nas suočavaju sa tim pitanjem i pronalaze model da motivišu ljude za povratak, ili u krajnjem, iako to možda zvuči previše revolucionarno, organizuju proizvodnju i sa uvoznom radnom snagom, kako bi iskoristili te potencijale - kazao je Raičković dodajući da ne možemo natjerati mlade ljude da svoj život i ambicije usmjeravaju ka onome što ih ne motiviše, ali možemo razmišljati i na drugačiji način, da je bolje uvesti radnu snagu nego imati puste krajeve i neiskorišćene potencijale.

- Takođe, treba ekološki očuvati čitavu Crnu Goru, pa naravno i sjever, ali biti svjestan da ekonomske održivosti Crne Gore nema samo od turizma, zvao se on ljetnji, turistički ili avanturistički, i da se mora stvarati nova vrijednost, a ona je jedino moguća ukoliko pokrenemo proces tzv. zelene ekonomije, koji svakako uključuje i proizvodnju i preradu i to ne samo poljoprivrednu - kazao je Raičković.

On poručuje na kraju da je Asocijacija menadžera svjesna svoje misije i uloge i da će kao poslovna i društvena organizacija, u granicama svojih kapaciteta i u ovim vremenima davati svoj puni doprinos kako bi svi zajedno kao država i društvo prevazišli trenutnu situaciju i kretali se ka boljim ekonomsko-socijalnim okolnostima.


Sivu ekonomiju svesti na najmanju moguću mjeru

Kada je u pitanju siva ekonomija to je kako ističe Raičković nešto što se nikada do kraja ne može suzbiti i ona opstaje u većem ili manjem procentu.

- Pitanje je kako je svesti na najmanju moguću mjeru. Svakako bitan princip je tzv. nulti stepen tolerancije za neprijavljene djelatnosti koje ugrožavaju ne samo turizam nego i druge oblasti. Što se tiče samog turizma, ona je naglašena u oblasti smještaja ali i usluga koje su sezonskog karaktera, uključujući plaže, prodaju hrane i pića itd, što i te kako pravi nelojalnu konkurenciju onima koji su registrovani i koji su u sistemu - kazao je Raičković


Hitno formirati nacionalni strateški tim

Kako navodi Raičković svi segmenti našeg privrednog života moraju biti duboko preispitani i prestrukturirani, kako bi u bukvalnom smislu ekonomski opstali u prvoj fazi, a u drugoj krenuli ka oporavku i održivosti naše ekonomije.

- Ponoviću naš stav i preporuku da je hitno potrebno formirati nacionalni strateški tim koji bi okupio sve ljude koji svojim znanjem i iskustvom, kako u naučnom tako i praktičnom tj. poslovnom dijelu, mogu pomoći da prevaziđemo ovu situaciju, kako bi na srednji i na dugi rok imali kvalitetan ekonomski i socijalni rast i razvoj. Tu se ne radi samo o sadašnjem trenutku nego o nečemu što se tiče niza godina koje su pred nama - poručio je Raičković.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.