NavMenu

Zemlje Zapadnog Balkana da zaustave podsticaje za male hidroelektrane - Najveća opasnost za poslednje rijeke slobodnog toka u Evropi

Izvor: Mina Ponedjeljak, 28.09.2020. 08:19
Komentari
Podeli
(Foto: iLUXimage/shutterstock.com)
Vlade zemalja Zapadnog Balkana trebalo bi da ukinu podsticaje za male hidroelektrane (mHE) koje predstavljaju najveću opasnost za posljednje rijeke slobodnog toka u Evropi, poručili su predstavnici nevladinih organizacija WWF i Bankwatch.

Predstavnik WWF adrije, Milija Čabarkapa, kazao je da sprovedene analize jasno ukazuju da podsticanje mHE nema nikakvog smisla, osim što prouzrokuje nemjerljivu štetu prirodi i lokalnim zajednicama i proizvodi velike finansijske gubitke građanima Crne Gore.

- U vrijeme kada se moramo suočiti s recesijom i ekonomskom krizom koja će uslijediti, država bi trebalo da prestane da ulaže u štetne projekte. Štaviše, usmjeravanje na "zelena" rješenja i ekonomiju ističe se kao jedan od najboljih načina izlaska iz krize, a garancija je i održive budućnosti cijele zemlje - rekao je Čabarkapa.

U saopštenju povodom obilježavanja Svjetskog dana rijeka navedeno je da slatkovodni ekosistemi nestaju zabrinjavajućom brzinom, kao i da je novi Izvještaj o stanju planete pokazao da je broj populacija slatkovodnih vrsta smanjen 84% od 1970. godine.

- Preko 60% rijeka u Evropi u lošem je stanju, najviše zbog degradacije i uništavanja izgradnjom brana, hidroelektrana, kanala, neodrživog vađenja pijeska i šljunka i loše isplanirane navigacijske infrastrukture. Ne iznenađuje stoga činjenica kako se u Evropi nalaze neki od najdegradiranijih riječnih predjela - navodi se u saopštenju.

U WWF-u i Bankwatchu smatraju da je na Svjetski dan rijeka, koji se obilježava 27. septembra, važno podsjetiti da postoje dijelovi starog kontinenta gdje rijeke još teku slobodno.

- Naš region je dom posljednjim rijekama slobodnog toka u Evropi, ali su one danas pod velikim pritiskom. Državni podsticaji glavni su razlog što je širom Balkana planirano oko 2.700 mHE. Ako se to ne zaustavi, stotine riječnih tokova će biti uništeno, odnosno, pretpostavlja se kako bi tom izgradnjom mogli izgubiti pet hiljada kilometara nedirnutih rijeka - navodi se u saopštenju.

Rukovodilac programa slatkih voda u WWF Adriji, Zoran Mateljak, smatra da je razvoj mHE jedna je od najvećih prijetnji rijekama na Balkanu.

- Ti besmisleni projekti direktno se sponzorišu državnim sredstvima, a ne donose nikakvu korist energetskom sektoru, ni državi. Prepoznali su to i građani koji kroz različite inicijative pozivaju svoje države na zaustavljanje izgradnje mHE. Sada je pravo vrijeme da zemlje Zapadnog Balkana ukinu podsticaje za uništavanje prirode i zaštite posljednje divlje rijeke Evrope - rekao je Mateljak.

U zemljama Zapadnog Balkana u proteklih deset godina broj hidroelektrana snage do deset MW se učetvorostručio, što pokazuje da vlade zemalj regiona daju prednost razvoju mHE. Podaci za 2018. godinu govore kako je na nivou regiona 70% svih podsticaja za obnovljive izvore energije potrošeno na mHE. Uprkos tome, one su proizvele svega 3,6 odsto ukupne električne energije u regionu.

Savjetnica za energetiku jugoistočne Europe u organizaciji Bankwatch, Pippa Gallop, kazala je da je EU već napustila sistem povlašćenih cijena za sve osim za najmanje projekte, tako da je postojeći sistem podsticaja u većini zemalja Zapadnog Balkana oprečan preporukama o državnoj pomoći za zaštitu životne sredine i energiju.

- Vlade moraju pod hitno promijeniti zakone i pravilnike kako bi spriječile daljnje nepotrebno uništavanje naših rijeka - saopštila je Gallop.

Nesrazmjerna ekološka i društvena šteta koju uzrokuju mHE prepoznata je od Energetske zajednice i tehničke stručne grupe EU za finansijsku taksonomiju, a nalazi se i u dokumentu EU o Načelima održivog razvoja hidroenergetskog sektora u zemljama Zapadnog Balkana. Ipak, zemlje regiona vrlo usporeno rade na diversifikaciji korišćenja obnovljivih izvora energije i zaustavljanju podsticaja.

- S obzirom da zemlje Zapadnog Balkana sada prolaze kroz procese postavljanja svojih politika i ciljeva vezanih uz proizvodnju struje iz obnovljivih izvora do 2030. godine, vrijeme je da zaustave podsticaje - poručila je Gallop.

Ona smatra da bi umjesto toga trebalo da se usmjere na alternative koje imaju manji uticaj na prirodu i ljude.

- One uključuju povećanja energetske efikasnosti ili ulaganja u izvore energije poput sunca ili vjetra, za šta postoji veliki potencijal u regionu, ako se ispravno planira i uz učešće javnosti - zaključila je Gallop.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.