Stimulacijama mozga naučnici žele poboljšati kvalitet života - Čovječanstvo već ima jake alate, ali znamo li ih koristiti?
Pomenuto istraživanje je pokazalo da bi, ukoliko bi imali tu mogućnost, 92% nas promijenilo nešto u svom fizičkom izgledu. Gotovo dvije trećine (63%) razmotrilo bi ili trajnu ili privremenu augmentaciju tijela tehnologijom, kako bi ga unaprijedili. Međutim, ono što je istraživanje takođe pokazalo jeste da se mnogi plaše da će ljudska augmentacija biti dostupna samo za bogate, ali i da bi naša tijela mogla postati mete sajber kriminalaca.
O tome je vođena i diskusija među učesnicima ovogodišnje KasperskyNext konferencije, koja je održana onlajn 16. septembra u organizaciji kompanije Kaspersky.
Jedan od učesnika bio je i oksfordski profesor Džulijan Savulesku koji je naveo da je ljudska psiha oblast sa najznačajnijim potencijalom za augmentaciju, kroz poboljšanje naših kognitivnih sposobnosti i moralnih kapaciteta.
- Najveća prijetnja sa kojom se suočavamo jeste nejednakost ljudskih kapaciteta za humano, ali i moralno ponašanje. Ljudska augmentacija ima potencijal da uskladi postojeće nejednakosti, tako da je izazov za vlade širom svijeta kako da iskoriste taj potencijal u dobre svrhe.
Džulijan Savulesku, čija je knjiga "Nepodobni za budućnost" prevedena na srpski jezik, jedan je od najvažnijih filozofa i naučnika današnjice iz oblasti bioetike i istraživanja kako napredna tehnologija može uticati na poboljšanje moralnog i kognitivnog ponašanja ljudi. Savulesku je i osnivač Centra za praktičnu etiku na Univerzitetu Oksford, koji je vodeći u svijetu u istraživanjima na temu etičkog principa u tehnološkom svijetu i primjene vještačke inteligencije, genetskog inženjeringa, big data...
U intervjuu za eKapiju Savulesku pojašnjava kako je ljudski mozak nešto najmoćnije što je priroda stvorila te navodi da će posebno interesantno biti posmatrati i analizirati intervencije koje će moći da se realizuju na njemu, a u cilju mijenjanja načina ponašanja. On to zove "deep brain stimulations" tj. stimulacije koje će naučnici moći da sprovedu, bez da se vrše hirurške intervencije.
- To se već koristi u metodama ublažavanja Parkinsonove bolesti ili liječenja depresije, anoreksije, kompulzivnih poremećaja. Npr. određenim stimulacijama osoba se tjera da jede, kako bi se liječila anoreksija. U budućnosti ovaj tip tehnologije će moći da se koristi kako bi se mijenjao način ponašanja pojedinaca. Mozak će moći da se stimuliše električnim ili magnetskim strujama.
Sa kolegama sa Oksfordskog univerziteta istražuje ovo polje kako bi sagledali načine kojima se mogu unaprijediti kognitivne sposobnosti čovjeka, lakše savladati nove vještine i jezik, ali i ovladati tehnikama bolje koordinacije pokreta i refleksa u sportu itd.
- Radi se o velikom cilju za čovječanstvo i želji da se postigne sposobnost kontrole aktivnosti mozga, spolja, bez otvaranja strukture mozga ili operacije. Neuronauka nam tu može pomoći u smislu da ćemo imati mogućnost da strateški aktiviramo ili deaktiviramo dijelove mozga kako bi povećali potencijale ljudskog mozga, tj. da aktivacijom poboljšamo kvalitet života pojedinaca.
- To su stimulacije koje omogućavaju da imamo pravovremene reakcije, u sportu se npr. vježbaju refleksi.
U cijeloj ovoj oblasti - primjeni intervencija ili poboljšanja tjelesnih i moždanih funkcija vještačkim putem, genetički inženjering vidi kao najekstremniji primjer i polje etičkih debata.
Šta nam je koronakriza pokazala?
Posebno je interesantno čuti od Savuleskua viđenje prve polovine 2020. godine, odnosno perioda nastanka i razvoja pandemije koronavirusa i kako smo je kao čovječanstvo doživjeli. On vidi dva aspekta ove globalne krize.
- Prvi je taj što su ljudi odbili da odrede vrijednost života. Nije suština problema u samoj smrti kao takvoj, u činjenici da će neko ko ima 95 godina umrijeti šest mjeseci ranije, i što nije isto kad umre neko od 95 ili 35 godina, pred kojim je možda još 50 godina kvalitetnog života, već je problem taj što nismo sagledali koliko dugo smo bili uskraćeni za kvalitet života.
Drugo, kako on to vidi, je da sve na svijetu ima svoju cijenu.
- Fikcija je da beskrajno mnogo novca možemo da uložimo i mislimo da ćemo tako spasiti jedan život. To se možda i može destiti, ali to će uskratiti resurse za liječenje nekog drugog ili za liječenje nečega u budućnosti. Jedan od problema koji je isplivao u ovoj pandemiji je pitanje cijene određenih državnih mjera po naše živote, poput čuvenog zaključavanja. Koristio se metrički sistem gdje se svi životi tretiraju jednako, a tu se dolazi do pitanja koji je to život vrijedan produžavanja. To su zaista pitanja etike i društva u kojem živimo.
Da li se ljudska priroda promijenila?
- Suštinski, čovjekova priroda je ista kroz vijekove. Naš mozak i naša moralnost se nisu promjenili, i dalje je to ona deviza "zub za zub". I dalje se ponašamo kao životinje, navikle da djeluju u grupama. Onda je uslijedio razvoj gradova i globalizacija, tehnologija je donijela novu moć i imamo "oružje" koje ne znamo kako da iskoristimo. Ponašamo se kao trogodišnjaci koji ne znaju kako da rukuju sa mašinama.
Ljudi, kaže, danas imaju moć da upotrebe biološko ili hemijsko oružje, ali nemaju moralnu ili kognitivnu zrelost da se izbore sa tim.
Klimatske promjene, siromaštvo, pandemije, su po njegovom mišljenju, posljedice naših izbora i onoga što radimo ili ne radimo. Najveći izazov za naučnike, sociologe, psihologe je da sagledamo kako to možemo prebroditi, kako da prevaziđemo ograničenja koja imamo kao ljudi.
- Transhumanizam daje optimistički scenario i baš sam zainteresovan kako nam to može pomoći da prebrodimo naše mane. Moramo biti pametniji, ali i moralno bolji. Nauka nam daje alate i načine da budemo bolji, ali izgleda da još nismo odlučili kako da ih koristimo.
Top priče
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Izgradnja turističkog kompleksa Otrant Reefs na Velikoj plaži počinje sledeće nedelje
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
21.03.2024. | Vijesti
Zeleno svjetlo za gradnju novog hipermarketa Voli u Nikšiću
21.03.2024. | Vijesti
eKapija+
28.03.2024. | Finansije
Grčke kompanije zainteresovane za ulaganje u Crnu Goru
28.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hyatt Regency Beograd podstiče promjene u hotelijerstvu - Inovacije za održivu budućnost
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Razgovarali o boravišnoj taksi i suzbijanju sive ekonomije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Traže se konsultanti za praćenje procesa spajanja ŽPCG i OŽVS
28.03.2024. | Industrija
Novi tender za zakup Željezare - Prednost kompanijama koje proizvode "zeleni čelik", u prvih pet godina najmanje 25 mil EUR investicija
28.03.2024.. | Industrija
27.03.2024. | Agro
Objavljen poziv za sanitarnu sječu za 2024. godinu
27.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za asfaltiranje ulica u Herceg Novom, vrijednost 820.000 EUR
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Korak bliže izgradnji kompleksa olimpijskog bazena u Baru - Raspisan konkurs za idejno rješenje
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Tender za rekonstrukciju tvrđave Španjola do kraja juna - Radovi vrijedni 4 mil EUR
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura