Ilustracija (Foto: Billion Photos/shutterstock.com)
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore prvi je u državnoj i javnoj upravi, još prije tri godine, počeo sa digitalnom transformacijom zahvaljujući čemu je zdravstveni resor jedini u državi koji je u potpunosti spreman za implementaciju nacionalnog identifikacionog dokumenta (nova lična karta) i njegovu punu upotrebu, kazao je za Dnevne novine direktor Fonda Sead Čirgić.
Platforma eZdravlje, ističe, uvrštena je među osam najboljih po mišljenju Direktorata za informatiku Evropske komisije za prošlu godinu.
- Platforma eZdravlje omogućila je izbjegavanje više od pola miliona kontakata između pacijenata i zdravstvenog osoblja od početka epidemije, čime smo značajno uticali na sprečavanje širenja covid infekcije - naglasio je Čirgić.
Portal eZdravlje prepoznat je, kaže, ne samo u regionu nego i od EU, i do sada ima ukupno osam elektronskih servisa, kreiranih da omoguće osiguranicima lakši pristup sistemu zdravstvene zaštite i olakšaju rad medicinskom osoblju.
- Zahvaljujući aktivnostima Fonda na razvoju informacionih tehnologija zdravstveni resor jedini je u državi koji je u potpunosti spreman za implementaciju Nacionalnog identifikacionog dokumenta (nova lična karta) i njegovu punu upotrebu - tvrdi Čirgić.
Unapređenje sistema zdravstva
Fond je, ističe, jedna od najznačajnijih institucija ne samo u sistemu zdravstva već i u državi, jer ima javna ovlašćenja za finansiranje zdravstvene zaštite i drugih prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Obavezno zdravstveno osiguranje, pojašnjava, jedan je od najvažnijih segmenata sistema socijalnog osiguranja svake države s obzirom da obezbjeđuje prava koja se odnose na zdravlje građana i predstavlja stub socijalne sigurnosti građana, koja je Ustavom zagarantovana.
Unapređenje sistema zdravstva jedan je od najvažnijih izazova koji stoje pred svakom modernom državom, a za Fond je, ističe Čirgić, jedino mjerilo uspješnosti, zadovoljan građanin, odnosno osiguranik.
- Ključnim postignućima u proteklom periodu izdvojio bih povećanje budžeta i težnju da se promijeni način finansiranja javnih zdravstvenih ustanova. Najviše pažnje smo posvetili da informacijama i analizama koje je sačinio Fond pokažemo Vladi i Ministarstvu finansija da postoji nesklad između potreba zdravstvenog sistema i sredstava koja se opredjeljuju kroz budžet Fonda, te da je neophodno povećati izdvajanja za zdravstvo, kako bi se sistem zdravstva u javnom sektoru ojačao i unaprijedio i kako bi se riješili brojni problemi koji su svakodnevno ometali njegovo funkcionisanje - istakao je Čirgić.
Jedan od važnijih dokumenata je, objašnjava, plan sanacije finansija zdravstvenog sistema iz decembra 2016. godine, koji je sadržavao analizu postojećeg stanja i predloge mjera i aktivnosti za prevazilaženje finansijskih teškoća i uspostavljanje finansijske održivosti zdravstvenog sistema.
- Brojnim informacijama i analizama, koje je sačinio Fond, a koje su poslužile kao argumentacija, uticao sam da se promijeni pristup i način razmišljanja o zdravstvenom sistemu u pogledu finansijske podrške i to je postignuto. Povećanjem budžeta stvorili smo uslove za promjenu modela finansiranja javnih zdravstvenih ustanova na osnovu učinka i uspostavljanju procesa ugovaranja i kupovine zdravstvenih usluga, što je osnovna uloga Fonda definisana Zakonom o zdravstvenom osiguranju - naglasio je Čirgić.
Intenzivno su, dodaje, radili na uspostavljanju novog modela evidentiranja i plaćanja zdravstvenih usluga akutnog bolničkog liječenja po dijagnostički srodnim grupama (DRG).
- Prednosti DRG modela su što obezbjeđuje veću transparentnost u finansiranju i pruža mogućnost međusobnog poređenja efikasnosti bolnica, a takođe i efikasnosti organizacionih jedinica unutar bolnica, te identifikovanje rentabilnih i nerentabilnih bolnica/odjeljenja i na taj način pruža dobru osnovu za donošenje kvalitetnih odluka menadžmenta zdravstvenog sistema. Promjenu modela finansiranja vidimo kao ključnu za stvaranje funkcionalnog, fleksibilnog i efikasnog zdravstvenog sistema - kazao je Čirgić.
Podrška investicijama
U proteklom periodu obezbijedili su, kaže, i punu podršku osiguranicima u ostvarivanju zdravstvene zaštite i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja vodeći računa o najosjetljivijim kategorijama osiguranih lica, prije svega djeci, hroničnim bolesnicima, osobama sa invaliditetom i trajnim medicinskim stanjima, kako bi im se omogućio kvalitetniji život.
- Posebno bih istakao da smo kao prioritet dali liječenju djece. Dogovorili smo sa Dječjom bolnicom i udruženjima roditelja djece oboljele od najtežih oblika bolesti, kao i rijetkih bolesti da se djeca liječe u referentnim centrima na predlog doktora, ne ograničavajući njihovo pravo na liječenje na ugovorne ustanove. Potpisan je i ugovor za liječenje urođenih srčanih mana kod djece u jednoj od referentnih ustanova, bolnici San Donato u Italiji. Proširena su prava na korišćenje specijalizovane medicinske rehabilitacije, proširena je lista dijagnoza za medicinsku rehabilitaciju, posebno za djecu do 18 godina; proširena je Lista medicinsko tehničkih pomagala, odobrena su nova pomagala za lica oboljela od šećerne bolesti (insulinska pumpa za sva oboljela lica bez ograničenja na godine, uređaj i senzori za mjerenje kontrole šećera u krvi za djecu do 18 godina); inhalatori za oboljele od cistične fibroze, pomagala za slijepa lica i drugo - istakao je Čirgić.
Fond je, kako je rekao, učestvovao u gotovo svim investicijama u javno zdravstvene ustanove za unapređenje rada ljekara i stvaranja boljih uslova za liječenja osiguranika.
- Pomenuću samo Dječju bolnicu, Stomatološku polikliniku, Internu kliniku KCCG i mnoge druge - kazao je Čirgić.
Značajno su, kaže, unaprijedili i proces rada u Fondu i zdravstvenim ustanovama kroz informatičku podršku.
- Realizovan je projekat online zakazivanja kod izabranog doktora, razvijena informatička podrška za projekat Ministarstva zdravlja centralno zakazivanje specijalističkih pregleda u KCCG i opštim bolnicama. Efekti od ovih projekata su veći komfor za pacijenta, manje gužve u čekaonicama, kao i smanjenje putnih troškova osiguranika u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite van mjesta prebivališta - tvrdi Čirgić.
Realizovan je, dodaje, i projekat uvođenja laboratorijskog informacionog sistema u svim domovima zdravlja i opštim bolnicama, čime je omogućen automatski prenos rezultata analiza iz laboratorijskog aparata u sistem domova zdravlja i opštih bolnica.
- Ažurirana je baza osiguranika Fonda i uspostavljena je potpuna automatska sinhronizacija sa Centralnim registrom obveznika i osiguranika u Poreskoj upravi. Postignuti efekti i benefiti koje osjećaju pacijenti, u prvom redu ogledaju se u oslobađanju slobodnih mjesta za registraciju kod izabranog doktora. Tačni podaci u bazi osiguranika uslov su za dalje planiranje i upravljanje sistemom - naglašava Čirgić.
Digitalni recepti i ukidanje ovjere knjižice
Prethodni period, kaže, obilježilo je i isključivanje štampane verzije recepta i digitalno potpisivanje recepata, zatim ukidanje ovjere zdravstvene knjižice, odnosno uvođenje elektronske ovjere koje je donijelo veliko olakšanje građanima, bez dalje potrebe dolaska u područne jedinice i filjale Fonda radi fizičke ovjere, kao i standardizacija u oblasti ITFond je sa uspjehom realizovao projekat uvođenja i implementacije standarda ISO:9001 i ISO:27001 za kontrolu integrisanog sistema upravljanja kvalitetom i sigurnosti informacija u sektoru za Informacione tehnologije (IT) Fonda.
- Obezbijedili smo javnost rada i transparentnost, uz poštovanje principa zakonitosti, profesionalnosti i etičkog kodeksa. Omogućili smo građanima, s obzirom da Fond upravlja sredstvima osiguranika koji trebaju da znaju kako se troši njihov novac, da imaju uvid u sva izvršena plaćanja Fonda i u zadnjih četiri godine nedjeljno na svom sajtu objavljujemo sva izvršena plaćanja - kazao je Čirgić.
Uspostavili su dobru saradnju sa ljekarima i nevladinim organizacijama, kojima je Fond širom otvorio vrata za sve inicijative, od kojih su mnoge prihvaćene, za unapeđenje zdravstvenog sistema i većeg obima prava osiguranika.
- Unaprijedili smo efikasnost rada. Fond sa svim PJ i filijalama na današnji dan ima 191 zaposlenog što je nivo izvršilaca iz 2006.godine, manje troškove poslovanja i manji broj službenih vozila. Ovo su samo neke činjenice za koje smatramo da su uticale na unapređenje zdravstvenog sistema i boljem položaju osiguranika u ostvarivanju prava iz zdravstvenog osiguranja - zaključio je Čirgić.
Izdanje BiH
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Petak, 28.08.2020.
Komentari
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore
Ministarstvo finansija Crne Gore
Vlada Crne Gore
Poreska uprava Crne Gore
Klinički centar Crne Gore
