Banjaluka-grad budućnosti - Planet soft osmislio rješenje za pametno upravljanje otpadom

Na nedavno završenom konkursu Grada Banjaluke i UNDP-a povodom kreiranja rješenja za projekat "Banjaluka-grad budućnosti" pristiglo je 58 prijava, a izabrano je deset za implementaciju u narednom periodu.

Ovim projektom, kako je i ranije najavljivano iz Uprave Grada Banjaluka, želi se krenuti dalje u primjeni rješenja za efikasno gradsko funkcionisanje, u cilju da Banjaluka postane "pametni grad" i time olaška svakodnevni život građana, a indirektno privuče nove investicije.

IT firma Planet soft iz Banjaluke jedna je od deset koja je izabrana u ovom projektu. Za potrebe ovog projekta određeno je nekoliko gradskih i prigradskih naselja u kojima će rješenja biti implementirana u pilot fazi: Lazarevo 1 i 2, Karanovac, Krupa na Vrbasu, Agino selo i Bočac.

- Planet soft već neko vrijeme prati svjetske trendove iz oblasti digitalne transformacije, sa posebnim osvrtom na "smart city" koncept i tehnologije, tako smo ovaj poziv spremno dočekali - kaže na početku razgovora za eKapiju Milan Plavšić iz Planet softa.

Aplicirali su sa rješenjem koje se odnosi na "pametno upravljanje otpadom" tzv. "smart waste management", jer su nekontrolisanu produkciju otpada prepoznali kao najbrže rastući problem sa kojim se suočava gradska administracija, ali i građani.

- Smatramo da ćemo pomoću našeg rješenja olakšati svim učesnicim u lancu proizvodnje i uklanjanaja otpada, a uz sve olakšice koje ovo rješenje donosi želimo i pozitivno uticati na svjest naših sugrađana da naš grad učinimo čistim i poželjnim za život velikog broja ljudi, što je ujedno i bio naš osnovni motiv za učešće na ovom projektu. Moja uloga u pripremi projekata odnosila se na analizu najbolje svjetske prakse u ovom domenu, zadovoljavanju rigoroznih pravnih, tehničkih i funkcionalnih uslova koji su bili jasno definisani od strane UNDP-a kao inicijatora projekta i finalna priprema aplikacije, naravno nemjerljiv i veliki doprinos su dale moje kolege iz firme koje su sve to što smo analizirali pretvorili u tehnički izvodljivo i funkcionalno rješenje i bez čijeg učešća bi sve ovo ostalo mrtvo slovo na papiru - kaže Plavšić.

Kako je zamišljeno pametno upravljanje otpadom?

U kontejnere se instaliraju senzori koji očitavaju popunjenost kontejnera otpadom, poziciju kontejnera na mapi, sa ugrađenim alarmom za detekciju požara, sve podatke senzori putem LoRa wan mreže šalju na softversku platformu koja se sastoji od web aplikacije i mobilne aplikacije.

WEB aplikaciju koriste zaposleni u gradskoj upravi koji su zaduženi za monitoring rada komunalnih preduzeća i komunalna preduzeća koja osim uvida u popunjenost kontejnera, na osnovu napredne analitike imaju mogućnost optimizacije ruta kretenja vozila za odvoz otpada te na taj način smanjiti direktne troškove koje ta aktivnost inicira (izbjegava se obilazak kontejnera i lokacija koji su prazni ili u kojima ima još prostora za odlaganje), zatim vrši se predikcija dinamike popunjavanja kontejenera i formira se baza podataka kontejnera i njihovo pozicioniranje na mapi, pored finansijskih benefita koji su jasno mjerljivi, optimizacija ruta dovodi i do smanjenja emisije CO2 gasova.

Finansijski potencijal smanjenja troškova imao bi direktan uticaj i na građane, jer bi se samim tim stekli uslovi i da se cijena odvoza otpada smanji.

Što se tiče mobilne aplikacije, namijenjena je građanima koji pomoću nje mogu da vide da li je kontejner pun, pa ako jeste da ne odvoze otpad, tj. da pronađu na mapi prvi sljedeći kontejner koji ima dovoljno prostora da se otpad propisno odloži. Osim ovog imaju i mogućnost prijave uočenih nepravilnosti u pogledu odvoza otpada.

- Planet soft i ja kao dio te kompanije imamo jasno opredjeljenje i viziju da upotrebom znanja, vještina i iskustva koje posjedujemo, te uz primjenu najbolje svjetske prakse iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija Banjaluci i njenim građanima omogućimo lakši i ljepši život, pri tome vodeći računa o zadovoljenju svih ekoloških standarda. Na konkretno pitanje kako vidimo Banjaluku 2030 nemamo dilemu - vidimo je kao najpoželjniji grad za život u BiH i šire, ali ne 2030. već odmah danas – zaključuje Plavišić za eKapiju.

Vrijednost projekta je 120.000 KM sa PDV-om, od toga UNDP finansira 58.500 KM, a Planet soft 61.500 KM. Planirani rok realizacije projekta je do 2020. godine.