Izvor: Mina | Četvrtak, 16.07.2020.| 13:40
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Ekonomski stručnjaci upozoravaju - Vlada nema novca da sprovede kvalitetan treći paket pomoći privredi

Ilustracija (Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
Vlada nema novca da sprovede kvalitetan treći paket pomoći privredi, koji se najavljuje četvrti mjesec, a na jesen neće imati ni za plate u javnom sektoru, ocijenio je ekonomista, Miloš Vuković, na konferenciji Ekonomski i finansijski izazovi Crne Gore.

- Preporuke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nećemo moći da ispunimo, pa ćemo dobiti uslove o bolnim rezovima koje ćemo morati ispuniti - saopštio je Vuković.

Kriza će trajati od pet do 10 godina

Opšti zaključci učesnika konferencije su da će ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa trajati pet do deset godina, da je ugroženo svako četvrto radno mjesto, da će pad crnogorske ekonomije biti značajno veći od očekivanog, da će na jesen doći do novog rebalansa budžeta, značajnijih rezova i smanjenja plata u javnom sektoru, pišu Vijesti.

Konferenciju, koja je održana u srijedu, je organizovala NVO Ne damo Crnu Goru, koju je prošle sedmice osnovala grupa od 77 akademika i univerzitetskih profesora.

Učesnici smatraju da je kriza pokazala da je dosadašnja ekonomska politika Vlade, takozvana neoliberalna škola, bila pogrešna, da je uništila privredu, kao i da je potrebno hitno uz konsenzus svih stručnih snaga napraviti smjernice nove ekonomske politike koja se ne bi zasnivala samo na turizmu i prodaji nekretnina, već na raznolikosti industrije, razvoju poljoprivrede, novim tehnologijama.

Bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Milivoje Radović, kazao je da međunarodne institucije očekuju pad svjetske ekonomije za tri odsto, kao i da će u Evropi biti ugroženo 59 miliona radnih mjesta, odnosno da će svaki četvrti radnik dobiti otkaz.

On je naveo da se sadašnja ekonomska kriza može porediti sa velikom depresijom iz 1929. godine, kao i da će oporavak trajati jako dugo.

Posljedice krize, kako je kazao, zavisiće od organičenja i mogućnosti države.

Firme će biti prepuštene tržištu

Profesor korporativnih finansija na Poslovnoj školi u Lilu, Miloš Vulanović, kazao je da su Vlada i Centralna banka (CBCG) ostali bez municije u borbi sa ekonomskom krizom kao i da će crnogorske firme biti prepuštene tržištu bez korisne pomoći od Vlade.

On je naveo da je Crna Gora otvorila poglavlje 17 monetarna politika, prema kojem ima obavezu da javni dug smanji ispod 60% bruto domaćeg proizvoda (BDP) i deficit ispod tri odsto, ali da se to sada sigurno neće desiti u narednih pet godina.

Vuković je kazao da zbog pada prihoda od turizma koji će biti i veći od 90%, očekuje pad ekonomije od 12 do 15% u ovoj godini.

On navodi da će već u septembru doći do značajnog pada likvidnosti i solventnosti preduzeća, kao i da je rebalans budžeta zasnovan na netačnom podatku o padu prihoda od turizma za samo 40%.

- Pad broj posjeta u julu iznosi 90%. Evropska unija (EU) zatvara granice prema Crnoj Gori, pa se ne može očekivati posjeta turista ni u avgustu. S obzirom na to da će potrošnja turista biti niža, ukupni prihodi od turizma biće manji i za više od 90% - kazao je Vuković.

Prema njegovim riječima to znači da će državnom budžetu umjesto 850 miliona nedostajati 1,1 mlrd EUR što će značiti i smanjenje zarada u javnom sektoru.

On je dodao da mora doći do promjena sadašnje ekonomske politike, ali i temeljnih promjena u društvu, kako bi se za pet ili deset godina živjelo bolje.

Akademik Crnogorske akademije nauka i umjtnosti (CANU), Igor Đurović, kazao je da statistika pokazuje da je Crna Gora u proteklom periodu imala "masnih" godina sa značajnim rastom ekonomije, ali i da je istovremeno dolazilo da pada realne vrijednosti zarada i kupovne moći građana. On smatra da je to dokaz da je Vlada novac trošila u neisplative projekte.

Mali preduzetnici ugroženi

Predstavnica Unije poslodavaca (UPCG), Zvezdana Olujić, kazala je da je situacija izuzetno teška, naručito za male preduzetnike, kao i da je polovina registrovanih preduzeća u blokadi. Ona je navela da očekuju da će nove mjere biti teške, bolne i skupe.

Olujić je pitala moderatore konferencije da li očekuju da na jesen može doći do povećanja poreza i drugih dažbina na državnom i lokalnom nivou.

Ekonomista, Mladen Bojanić kazao je da je Vladi do sada bilo najlakše da poveća poreze građanima i privredi, dok je Vuković rekao da treba uvesti progresivno oporezivanje, odnosno da oni koji imaju više prihoda plate i porez po većoj stopi

Filip Lazović iz UPCG rekao je da se može očekivati značajniji rast sive ekonomije, što će ugroziti legalne privrednika i državne prihode.

Vulanović je zamjerio UPCG što nije aktivnija u zaštiti poslodavaca i kritici pogrešnih odluka Vlade.

Olujić i Lazović kazali su da je UPCG aktivna i da su imali više studija i istraživanja u kojima je kritikovana vladina politika.

Na pitanje da li je Crna Gora blizu bankrota ako se ostvare pesimističke najave, Vulanović je kazao da je moguće ako Crna Gora dođe u situaciju da ne može redovno da isplaćuje svoje obaveze i vraća dugova.

- Moguć bi bio parcijalni bankrot kao što se desilo u Argentini, ali imamo mi još plaža da prodajemo - naveo je Vulanović.

Predsjednik Udruženja Ne damo Crnu Goru, Zdravko Krivokapić kazao je da Crna Gora sada živi u "cirkusu podvala, obmana i netačnih podataka", najavljujući da će nastaviti sa sličnim skupovima, a naredni će biti o vladavini prava 20. jula.

Vulanović je kazao je da je siva ekonomija veliki problem i da je prisutna kod velikog broja privrednika.

- Nije siva ekonomija samo buvljak već i ako samo jednu sedmicu poslodavac zakasni sa isplatom plata i poreza i doprinosa. Veliki broj privrednika je u sivoj zoni koji ne osiguravaju radnika ili dio zarade isplaćuju na ruke - kazao je Vulanović.

Vuković je naveo da sadašnja siva ekonomija u Crnoj Gori vrijedi oko milijardu i po godišnje, kao i da je ozbiljna akcija protiv nje neophodna, ali da se ne počne od buvljaka i onih koji na taj način jedva preživljavaju, već od onih koji u sivoj zoni prave enormne profite.

Potreban zaokret u ekonomskoj politici

Bojanić je rekao da je pogrešno sadašnju ekonomsku politiku nazivati neoliberalnom jer bi to podrazumijevalo da je ona zasnovana na vladavini prava i slobodnim institucijama, što nije slučaj.

On je ocijenio da bi precizniji naziv bio Potemkinova ili vulgarna ekonomska škola.

- Kod nas se za neoliberalnu ekonomiju zalažu oni koji sebe nazivaju socijalistima, a oni u stvari nemaju nikakvu ideologiju sem vlasti. Njihova politika da najmanje poreze, a najveću pomoć treba da imaju bogati, zasnovana je na netačnoj logici da će ti bogati kasnije taj novac prebaciti na svoje radnike, odnosno da će on stići i do siromašnih - naveo je Bojanić.

On je dodao da se ta teorija zove ekonomija kapanja i to nigdje nije funkcionisalo, već su bogati bili još bogatiji.

Vlada, prema njegovim riječima, nema novca, ne može više dodatno da se zaduži, niti joj je ostalo značajne državne imovine da prodaje.

On smatra da je potreban zaokret u ekonomskoj politici, zasnovanoj na istraživanju i razvoju.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.