Cirkularna ekonomija na Balkanu - Niska svijest, ogroman potencijal
Na seminaru koji je podržala i Privredna komora Srbije, učesnici iz Srbije, Grčke, Bugarske i Rumunije složili su se u ocjeni da se pojam cirkularne ekonomije i dalje pogrešno poistovjećuje sa upravljanjem otpadom. Zato je neophodna edukacija svih učesnika u procesu, od građana, preko menadžmenta u kompanijama, do donosilaca odluka. Takođe, veoma je važno objasniti kompanijama koju će korist imati od ovog procesa.
Zašto kaskamo za Evropom?
Direktor Cirekona i jedan od organizatora seminara Milan Veselinov podsjeća da je u Srbiji nedavno usvojena Mapa puta za cirkularnu ekonomiju kao prvi sveobuhvatni dokument iz ove oblasti. Veselinov, ipak, naglašava da je razlika između evropskog i našeg prosjeka velika. Poređenja radi, u Srbiji se reciklira 5-10% otpada, a u Evropskoj uniji 55%.
– Umjesto sistemskog pristupa, mi imamo pojedinačna rješenja. Preventivne mjere ne postoje, kao ni finansijska podrška lokalnih i nacionalnih tela, osim za upravljanje otpadom. Nedostaju nam zeleni fondovi i rješenja koja kreću odozdo, umesto sa vrha, kako smo navikli. Svijest o benefitima cirkularne ekonomije je veoma niska, iako je ona velika mogućnost za mala i srednja preduzeća i sektor nabavke, kao i prilika za povećanje energetske efikasnosti – napominje Veselinov.
Sa sličnim problemima suočava se i Rumunija. Konsultant za cirkularnu ekonomiju Marian Constantin Vasile podsjeća na prošlogodišnji zaključak Evropske komisije da je u Rumuniji ovaj koncept nerazvijen, ali da ima potencijala. Stopa recikliranja je veoma niska, malo je centara za prikupljanje otpada, većina kompanija ima nisku svijest o zaštiti životne sredine, a izostaje i podrška vlasti. Vasile kaže da potencijal leži u otpadu iz poljoprivrede, pakovanja i tekstilne industrije, ali i da ne treba zanemariti ekonomiju djeljenja i ponovnu upotrebu proizvoda.
– Svjetla tačka je to da 8 od 10 Rumuna želi da pređemo na cirkularnu ekonomiju. Ako to ne uradimo, izgubićemo resurse, zagađenje će se povećati, bićemo veoma zavisni od drugih, što je ogroman rizik, naročito u krizama – kaže Vasile, dodajući da bi Nacionalna strategija o cirkularnoj ekonomiji trebalo da bude usvojena do kraja godine.
Kako iskoristiti pandemiju?
Upravo se na krizu osvrnula profesorka sa Atinskog univerziteta ekonomije i biznisa, Phoebe Koundouri. Prema njenim riječima, nalazimo se u ekonomskoj krizi koja je mnogo veća od one iz 2008. godine.
– Ali najveći cunami naših vremena i dalje su klimatske promene. Pandemija je pokazala da su vlade sposobne da preduzmu dramatične mjere protiv egzistencijalnih pretnji, kao i da ljudi mogu da se prilagode novim životnim stilovima. Ovaj trenutak treba da iskoristimo kako bismo u osnove sistema ugradili "zelenu" agendu – ističe Koundouri.
Ona je podsjetila da je u Grčkoj 2018. godine usvojena Nacionalna strategija za cirkularnu ekonomiju. Najbolji model za finansiranje tranzicije su javno-privatna partnerstva.
– Da bi se ubijedili donosioci odluka, potrebno je monetizovati korist, a kada se to radi, mora se imati u vidu da se i zdravstveni i ekološki benefit mogu preračunati u ekonomski – jasna je profesorka.
Izvršna direktorka Cleantech-a iz Bugarske, Marijana Hamanova slaže se da je potrebno objasniti poslovnom sektoru koje koristi će imati od tranzicije, jer niko ne želi da investira u rizične projekte.
– Bitno je da objasnimo poslovnu logiku iza održivog pristupa. Primjera radi, usvajanjem cirkularnog modela, firme će otvoriti nova tržišta, biće otpornije na rizike snabdevanja, lakše će se izboriti sa povećanjem cijena i fluktuacijama na tržištu i stvoriće novu vrijednost kroz snažna partnerstva – kaže Hamanova.
Ona dodaje da je za tranziciju veoma važna infrastruktura, zbog čega organizacija na čijem je čelu radi sa 10 bugarskih gradova na projektima poput "Inicijative za sistem deljenja električnih bicikala". Takođe, jedan od sektora u kom je veoma važno podići svijest je građevinarstvo, jer ta industrija crpi ogromnu količinu resursa.
Inače, ovo je samo prvi u nizu onlajn seminara na kojima će se govoriti o tome kako se region može približiti zemljama koje prednjače u tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji.
Top priče
17.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Može li običan čovjek u trku za kriptozaradu?
Kada je u pitanju ulaganje, oni stariji hvataju se dukata, oni malo mlađi misle na "devize, devize", a najmlađima je u mislima bitkoin, etereum, solanu, ripl, binance coin, ili neka druga kriptovaluta. O tržištu kriptovaluta do sada smo čuli razne bajke, i one divne o bogatstvu preko noći, do onih ružnih - o propasti kriptovalutnog carstva, hvatanju organizatora nekakvih piramidalnih šema i opštoj propasti ulagača. Obje verzije su
17.04.2024. | Građevina
Ruski investitor ne odustaje od gradnje rezidencijalnih vila na samom ulazu u Budvu
17.04.2024. | Građevina
17.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Zemljište za gradnju vjetroparka u Šavniku zakupiće konzorcijum podgoričkih firmi
17.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
17.04.2024. | Finansije
Akcija snižavanja kamatnih stopa na kredite za građane trajaće do kraja godine
17.04.2024. | Finansije
17.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Ellena group želi oporavak Boke i otvaranje hotela Plaža
17.04.2024. | Turizam, sport, kultura
eKapija+
18.04.2024. | Finansije
Modernizacija domaćih platnih sistema je preduslov za širu ekonomsku integraciju
18.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vijesti
Ubrzana EU integracija značajna za privredu i poslodavce
18.04.2024. | Vijesti
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Sezona na pragu, u Budvi se dnevno izda do 130 dozvola za strance
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Primijetan interes britanskog tržišta za Crnu Goru
17.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije
ICT kompanije nastavljaju jačanje IT industrije u Crnoj Gori
17.04.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije
17.04.2024. | Građevina
Domovi u Podgorici stari skoro pola vijeka, stotine brucoša ostalo bez kreveta
17.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj, Finansije
EBRD najavljuje tender za autoput - Vrijednost dionice od Mateševa do Andrijevice 530 mil EUR, banka finansira 200 miliona
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Za sanaciju dva mosta na magistralnom putu Bar-Ulcinj preko 2 mil EUR
18.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Industrija
CEDIS nabavlja rashladne uređaje
16.04.2024. | Industrija
16.04.2024. | Građevina
Budva naručila gradnju saobraćajnice kod gradskog groblja Podkošljun - Vrijednost posla skoro pola miliona eura
16.04.2024. | Građevina
16.04.2024. | Agro, Građevina
Raspisani tenderi za izgradnju kuća poljoprivrede u Beranama i Pljevljima
16.04.2024. | Agro, Građevina
16.04.2024. | Građevina
Raspisan tender za regulaciju rijeke Grnčar nizvodno od mosta u Gusinju
16.04.2024. | Građevina