Izvor: Mina | Nedjelja, 28.06.2020.| 11:59
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Iz Svjetske banke upozoravaju: Crna Gora pažljivo da razmotri sve opcije otplate duga

(Foto: Billion Photos/shutterstock.com)
Crna Gora u slučaju ošrog pada ekonomije, odnosno pada turizma preko 50%, mora pažljivo da razmotri sve opcije finansiranja i otplate duga na način da zadrži njegovu održivost, saopšteno je iz Svjetske banke (SB).

Ekonomski analitičar iz kancelarije SB u Crnoj Gori, Milan Lakićević, kazao je da će u periodu oporavka nakon krize biti potrebno da se balansira između ekonomskog rasta, potrebe da se održava fiskalni rezultat u smislu smanjenja deficita, prolaska u zonu suficita i povećanja poreske efikasnosti i ostvarivanja socijalnih ciljeva kroz smanjenje nejednakosti i podrške najugroženijima.

- U periodu nakon korone, to će biti stvarno jedan težak zadatak, ne samo za Crnu Goru, nego i za sve zemlje svijeta - rekao je Lakićević agenciji Mina-business.

On je dodao da procjena Vlade da će nedostajuća sredstava u ovoj godini iznositi 877,49 mil EUR, nije novost.

- Država je već kroz Zakon o budžetu za ovu godinu prognozirala nedostajuća sredstva u iznosu od oko 550 mil EUR, tako da su ovih dodatnih oko 330 miliona posljedica krize. I to je to povećanje deficita - naveo je Lakićević.

On je kazao da će veliki dio nedostajućih sredstava biti kompezovan kroz novo zaduživanje, kao i da je Ministarstvo finansija strateški dobro odabralo da se prvo okrene međunarodnim finansijskim institucijama, jer su one pojačale podršku zemljama u razvoju.

Lakićević je podsjetio da je SB odobrila garanciju na osnovu koje je Crna Gora obezbijedila 250 mil EUR kredita, dok su u toku pregovori za dodatnu podršku.

- Tu je i EU, koja je takođe obezbijedila sredstva, a Crna Gora finansijsku podršku razmatra i sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Tako da se vrlo pažljivo moraju razmotriti opcije finansiranja - poručio je Lakićević komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na fiskalnu politiku na Zapadnom Balkanu.

Bilješke SB, koje su prezentovane prije skoro mjesec, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i odnose se na oblast fiskalne politike finansijskog sektora, siromaštva i socijalne zaštite.

Lakićević smatra da je fiskalna politika ključna, ne samo za Crnu Goru, nego i za sve zemlje svijeta.

- Sada smo u okruženju niskih kamatnih stopa i dometi monetarne politike su ograničeni, što vidimo čak i u zemljama EU i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pa se zemlje okreću jačem fiskalnom stimulansu - kazao je Lakićević.

On je dodao da zemlje Zapadnog Balkana koje imaju više prostora mogu da pruže malo više podrške, dok su one koje imaju manje, kao što je u slučaj sa Crnom Gorom, donijele mjere u skladu sa mogućnostima.

Lakićević je podsjetio da su te mjere, kao i u zemljama EU, bile usmjerene na najugroženije i podrazumijevale su subvencije na zarade u najugroženijim djelatnostima.

- Drugi paket podrške privredi i građanima, uključujući i odlaganje otplate kredita, je bio targetiran, što je primjer dobre prakse. Te mjere su bile vremenski ograničene na po dva mjeseca i fiskalno održive - rekao je Lakićević.

On je dodao da je SB u bilješci o fiskalnoj politici podsjetila da se u dobrim vremenima, odnosno vremenima visokog rasta, stvaraju rezerve za krize, kako bi se bolje reagovalo kada je to potrebno.

- Mislim da je to negdje možda malo zaboravljena lekcija iz 2008. godine, ne samo za Crnu Goru, već za mnoge zemlje svijeta - saopštio je Lakićević.

On smatra i da bi treći paket podrške privredi i građanima za saniranje negativnih posljedica pandemije koronavirusa trebalo da bude pravovremen, kako bi se najugroženiji sektori podstakli, odnosno održali produktivni kapaciteti.

Lakićević je naveo da će skoro 90% zemalja svijeta ove godine doživjeti recesiju, kao i da se taj oštar pad ekonomske aktivnosti reflektuje na oštar pad prihoda.

- Prihodi su veoma elastični u odnosu na promjene u bruto domaćem proizvodu (BDP), odnosno koliko opada BDP negdje vrlo slično toliko opadaju prihodi, možda čak i jače od toga. I to je ono što navodimo u izvještaju, pad prihoda od osam odsto, s pretpostavkom pada ekonomije od oko šest ili sedam odsto - kazao je Lakićević.

On je dodao da se taj gubitak sada ne može nadomjestiti, ali se može "nadomjestiti" smanjenjem rashoda ili zaduživanjem ili smanjenjem aktive u smislu korišćenja depozita ili privatizacija.

Lakićević je podsjetio da se Crna Gora kroz rebalans budžeta za ovu godinu opredijelila za dva načina - smanjenje rashoda i povećanje zaduživanja.

- Međutim, smanjenje troškova je prilično ograničeno, jer veliki dio budžeta čini rigidna potrošnja - potrošnja za zarade, penzije, socijalna davanja i transferi. Bitno je onda reći da i uprkos izazovima koje kriza nosi, započeti reformski proces treba da se nastavi - poručio je Lakićević.

SB je, u tom dijelu, izdvojila optimizaciju javne uprave za koju smatra da treba da ostane visoko na agendi uprkos problemima koje kriza izaziva, tako da svako novo zapošljavanje bude meritorno i zasnovano na potrebama.

- I naravno, onda će se odabrati najkvalifikovanija radna snaga. Dalja racionalizacija javne potrošnje može da stvori makar malo dodatnog fiskalnog prostora - zaključio je Lakićević.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.