NavMenu

U EU se željeznica razmatra kao atraktivna alternativa i za udaljenosti za koje trenutno nije konkurentna

Izvor: Euractiv Četvrtak, 11.06.2020. 09:42
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Ad Oculos/shutterstock.com)Ilustracija
Zemlje Evropske unije postigle su dogovor o tješnjoj saradnji u oblasti šinskog prevoza. Željeznica treba da postane "privlačna alternativa" i za udaljenosti na kojima do sada nije bila prava konkurencija avionskom saobraćaju.

Resorni ministri iz ministarstava saobraćaja i infrastrukture saopštili su da žele da naprave strategiju za međunarodni putnički šinski prevoz uz korišćenje postojećih instrumenata EU, i da je sveobuhvatno uključe u Zeleni plan EU.

Dogovor su potpisale sve zemlje EU, sa izuzetkom ostrvskh zemalja Malte i Kipra i sadašnjeg predsjedavajućeg Savjeta EU Hrvatske. Deklaraciji su se pridružile i Švajcarska i Norveška, koje nisu članice EU, ali su dio šire Šengenske zone.

U zajedničkom pismu upućenom evropskoj komesarki za transport Adini Valean, potpisnici deklaracije su ocijenili da međunarodni putnički šinski prevoz u ovom trenutku ne ostvaruje svoj potencijal unutar EU i da su nacionalna željeznička tržišta daleko razvijenija.

Ministri su ukazali i na klimatsku neutralnost, kao jedan od ciljeva Zelenog plana, na rastuće emisije štetnih gasova u saobraćaju i na namjeru Evropske komisije da 2021. godinu proglasi godinom šinskog prevoza. Sve je to, kako su ocijenili, dobar povod da se unaprijedi međunarodni željeznički prevoz.

Nova strategija trebalo bi da pruži pravni okvir "kako bi željeznica postala atraktivna alternativa i za udaljenosti za koje trenutno nije konkurentna". Cilj ministara je da u roku od godinu dana postignu saglasnost i o vremenskom rasporedu i podinačnim etapnim ciljevima.

Problemi kao što su sistemi prodaje karata u različitim zemljama i sa različitim operaterima željezničkog saobraćaja trebalo bi da budu prevaziđeni uz pomoć digitalnih rješenja, navodi se u pismu. Radovni korisnici željezničkoih usluga već odavno traže da se i za taj vid prevoza uspostavi onlajn-platforma slična "skajskeneru" u vazdušnom saobraćaju, i da taj zadatak eventualno preuzme EU.

Ministri su u pismu naveli da bi međunarodni željeznički saobraćaj mogao da uveća broj putnika na distancama od 300 do 800 kilometara. Iako to nje izričito navedeno, u pismu se upućuje na to da bi željeznica mogla sa avionskim prevozom da se bori za dominaciju na kratkim linijama, do 1.000 kilometara.

Istraživanja pokazuju da i kod putnika raste tolerancija prema dužim putovanjima. Studija švajcarske multinacionalne investicione banke UBS pokazala je da poslovni ljudi pristaju na putovanja koja traju do četiri sata, dok oni koji putuju iz rekreativnih razloga pristaju da putuju i do šest sati.

U analizi je kao primjer u prvom redu navedena međunarodna linija Pariz-London, i na toj liniji je željeznica, zahvaljujući lokaciji željezničkih stanica u oba grada i kratkim vremenima čekanja, odnijela ubjedljivu pobjedu nad avionskim prevozom.

Očekuje se da će potražnja za željezničkim prevozom u narednim godnama rasti, dijelom i zbog uticaja korona virusa i pandemije koji su promijenili navike putnika. Istovremeno, avioprevoznici polaze od toga da će proći najmanje tri godine do oporavka avionskog saobraćaja i njegovog povratka na nivo od prije pandemije.

Na situacij u saobraćaju mogle bi da utiču i državne intervencije. U okviru paketa pomoći nacionalnoj kompaniji Air France od 7 mlrd EUR, francuska Vlada je kompanija obavezala i da redukuje pojedine linije u unutrašnjem saobaćaju, što pruža šansu državnoj željezničkoj kompaniji SNCF da preuzme i dogradi te linije.

Nisu, međutim, ni željeznička preduzeća u Evropi bila imuna na ekonomske posljedice korona virusa. I kod njih je broj putnika opao skoro kao i u vazdušnom saobraćaju. Navodno su i francuski SNCF i Njemačke željeznice zainteresovani za državne subvencije.

U pismu ministara saobraćaja upućenom evropskoj komesarki navodi se i da bi zemlje EU u unapređivanju međunarodnih željezničkih veza trebalo da sarađuju i sa trećim državama.

Kao primjer se navodi željeznička veza Eurostar između Londona i Amsterdama, čime se implicira da Velika Britanija i posle Bregzita namjerava da ostane dio evropskih inicijativa u oblasti šinskog prevoza.

Za ozbiljniju "željezničku revoluciju" u EU postoje ipak i dalje prepreke, kao što su pitanje finansiranja skupe infrastrukture i nabavka novih lokomotiva i kompozicija za nove linije.

Prema poslednjem nacrtu budžeta EU koji je sačinila Evropska komisija, u Fond za finansiranje panevropske infrastrukture i transporta Connecting Europe - CEF u narednih sedam godina bi trebalo da bude uplaćeno dodatnih 1,5 mlrd EUR.

Fond za obnovu privrede EU posle pandemije, vrijedan 750 mlrd EUR, ne predviđa sredstva, koja bi bila specifično namijenjena za željeznicu.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.