Promjene u turističkom sektoru već se dešavaju - Samo investiranje u nove usluge može spasiti turizam

Turistički sektor, zbog ograničenja putovanja, prvi se našao na udaru pandemije koronavirusa. Već sada je jasno da od ove turističke sezone neće biti ništa, a oni koji ipak uspiju da prežive godinu, moraće da se priviknu na novi način rada, koji će uključivati brojne epidemiološke mjere, barem dok se ne otkrije vakcina ili lijek za Covid-19.

Telegram je nedavno analizirao poslovanje najvećih turističkih kompanija na Jadranu i zaključak je da imaju dovoljno snage da izdrže ovu sezonu iako je jasno da će gubici biti značajni. No, ova kriza, na neki način može biti i prilika da svi u turističkom sektoru nakon decenija konstantnog rasta malo zastanu i revidiraju svoje poslovanje.

O budućnosti turizma u okolnostima borbe protiv pandemije taj portal razgovarao je sa Petrosom Statisom, grčkim biznismenom, vlasnikom kompanije Adriatic Properties koja upravlja resortom Aman Sveti Stefan u Crnoj Gori i hotelom Aman Venecija.


- Kada se globalna ekonomija oporavi od krize, trebaće još neko vrijeme da dođe do oporavka turističkog sektora, dok se ne vratimo na stare prihode ili bude realno očekivati rast. Ono što je u ovom trenutku važno jest da turistički sektor što više iskoristi ovo vrijeme mirovanja. Sada je vrijeme za analizu kvaliteta i vrste usluga, prilagođavanje novim, strožim higijenskim i sigurnosnim standardima, koji će ostati na snazi u dužem roku, kao i izradu plana oporavka. Sada je vrijeme za redefinisanje ponude u turizmu. Oni koji su dovoljno snažni i sposobni, izgrađeni na kvalitetu, će preživjeti - kaže Statis.

Ova kriza je, dodaje, i vrijeme za investicije u kvalitetno osoblje, obrazovanje, razvoj novih proizvoda i usluga, vrijeme za analizu i optimizaciju poslovnih procesa.

- Možda najvažnije - investirajte u odnose i komunikaciju s gostima – postojećim, koji već znaju za vašu ponudu, ali i onima koji sanjaju o ponovnom putovanju i posjeti novih destinacija , poručuje on, ističući da očekuje da će se kvalitet turističke ponude u budućnosti povećati i da će turistički sektor iz ove situacije izvući pouku zahvaljujući kojoj će postati otporniji na neke buduće slične krize.

U Hrvatskoj je ovih dana došlo do otvaranja restorana, pa se moglo vidjeti kako prilagođavanje na pandemiju izgleda u praksi. Primjenjuju se pojačane mjere dezinfekcije, osoblje je zaštićeno maskama, a stolovi su razmaknuti pa su kapaciteti za prijem gostiju znatno manji.

- U vrijeme kada se situacija u svijetu počela ozbiljno razvijati, a nekoliko je zemalja već imalo puno slučajeva zaraženih, iako u Crnoj Gori još nismo imali zaraženih, naša kompanija je brzo razvila i pripremila detaljnu strategiju za reorganizaciju poslovnih procesa u skladu s novonastalom situacijom. Najvažniji zadatak bio je zaštititi naše goste (koje smo imali do kraja marta) i naše osoblje na njihovim radnim mjestima - kaže Statis.

Organizovali su prezentaciju sigurnosnih mjera za Covid-19 za sve zaposlene, izvršili nabavku sve potrebne opreme, započeli s sprovođenjem svih mjera zaštite u njihovim objektima prema propisima Svjetske zdravstvene organizacije i do trenutka kada je crnogorska Vlada donijela hitne mjere već su imali dovoljan broj maski, rukavica i dezinfekcijskih sredstava.

Nameće se pitanje koliko su epidemiološke mjere koje se sprovode uopšte spojive s pojmom luksuznog odmora. U Hrvatskoj se od pojedinih ljudi iz ljudi branše moglo čuti da žele da im hoteli i restorani izgledaju kao bolnice. No, Statis kaže da je upravo u luksuznom segmentu ponude lakše poštovati epidemiološke mjere, jer takvi objekti raspolažu s više prostora.

- Luksuzni smještaj, kao standard, nudi više prostora po pojedinom gostu, pa je samim time i socijalno distanciranje olakšano, kako gostima, tako i osoblju. To takođe znači da je i održavanje visokih higijenskih standarda jednostavnije. Takođe, turisti koji konzumiraju ponude koje podrazumijevaju luksuzni odmor najvjerovatnije koriste mogućnost da na odredište stignu privatnim prevozom i samim time im je lakše da poštuju epidemiološke mjere. Iz tog razloga možemo očekivati da će se luksuzni turizam lakše prilagoditi takozvanom "novom normalnom" i prije oporaviti od nastale - smatra grčki biznismen.

Mnoge mediteranske zemlje imaju veliki udio turizma u BDP-u i ovogodišnji pad turističkih brojki snažno će se odraziti na njihove ekonomije.

-Za Crnu Goru je 2019. bila najbolja u istoriji kada je riječ o turizmu i ugostiteljstvu. Zemlju je posjetilo više od 2,6 miliona turista, koji su ostvarili 14,5 miliona noćenja. Turizam kao industrija čini 24% ukupnog crnogorskog BDP-a, ali uticaj je i mnogo veći od toga, jer mnoge druge industrije zavise od turizma. Situacija je u ovoj fazi poprilično nepovoljna i postaje sve gore. Velike turističke agencije i turoperatori otkazuju aranžmane lokalnim hotelijerima i agencijama, dok individualni gosti masovno otkazuju rezervacije, ostavljajući cijeli sektor bez priliva i gotovo bez ikakvih novčanih tokova - kaže Statis i dodaje da su, iako će njegova kompanija osjetiti pad poslovanja, odlučili da zadrže sve zaposlene.

Postoji mogućnost da zbog ograničenja putovanja i protivepidemijskih mjera dođe do promjena navika ljudi kada su putovanja u pitanju.

- Niko ne zna koliko će dugo trajati trenutna situacija niti kako će se virus ponašati u budućnosti, pa je vrlo teško predviđeti uticaj na buduće sezone. Tek ćemo viđeti kako će se na globalnom nivou stanovništvu omogućiti putovanja i hoće li ove promjene uticati na bilo koje od njihovih navika. Takođe, shvatili smo da nas stare navike i uvjerenja u mnogo čemu sada usporavaju i da ono za što smo mislili da se nikada neće promijeniti, više jednostavno ne postoji. Nesumnjivo da je ovaj gubitak bezbrižnosti novi način postojanja u svijetu - kaže Statis.

Slično se, navodi, dogodilo i nakon napada 11. septembra 2001.

- Dodirivanje stvari, druženje s drugim ljudima i udisanje vazduha u zatvorenom prostoru može u budućnosti postati veliki problem. Percepciju udobnosti u prisutnosti drugih ljudi možda će trebati razmotriti i suštinski promijeniti. Mnogi ljudi će u skoroj budućnosti na dnevnom nivou propitkivati postoji li dobar razlog da negdje idem ili mogu to obaviti na daljinu ili doživjeti putem interneta. Takav novi način razmišljanja i pogleda na svijet svakako će uticati i na ponašanje turista - ističe.

Prilika za stvaranje održivog turizma

Ova kriza, kako kaže, šalje i mnoge poruke regionu.

- Jedna od najvažnijih poruka jeste ogromna vrijednost obrazovanja i ulaganja u stručnjake koji se bave svojim poslom. Talenti i sjajni umovi postoje u svim segmentima našeg društva i ostvaruju važna postignuća. Naučili smo da se prilagođavamo i mijenjamo. Ljudi promišljaju o tome kako da njihova preduzeća budu efikasnija i fleksibilnija. Saznali smo da nam tehnologija može pomoći puno više nego što je zapravo koristimo ovđe na Balkanu. Oslonili smo se na internetske medije kako bi nam pružili ključne informacije tokom krize i viđeli smo da je e-vlada zaista moguća - naglašava.

Sve do ove godine mnogi gradovi borili su se s prevelikim brojem turista, a sada im se otvara prilika za svojevrsni novi početak sa novim pravilima čime bi se stvorili temelji za održiviji turizam.

- Ova se situacija može smatrati savršenom prilikom za destinacije poput Dubrovnika, Splita ili Venecije, za uvođenje novih pravila u smislu ograničavanja broja gostiju, o čemu se, s pravom, već dugo govori. Sada je prilika za kreiranje novih strategija u saradnji s gradskim vlastima i uvođenje novih pravila koja će osigurati bolje iskustvo turista u tim destinacijama, jer će eliminisati nepodnošljive gužve, sačuvati kulturni i biološki kvalitet destinacija, a istovremeno poboljšati kvalitet života lokalnog stanovništva - ukratko, vratiti destinaciju na pruge održivog turizma - kaže biznismen.

Iako je u ovom trenutku zaštita zdravlja i dobrobiti ljudi apsolutni prioritet, Stathis upozorava da je važno i da investitori i preduzetnici pokušaju nešto da nauče iz ovih izazova i iskoriste ovu krizu kao priliku za preispitivanje svojih poslovnih i operativnih modela.

- U kratkom roku, mala i srednja preduzeća imaće imati potrebu da analiziraju svoju strukturu troškova i detektuju gđe mogu ušteđeti. Za njih je važno da preispitaju svoj portfolio proizvoda i strategiju cijena u prelaznom periodu, kako bi bili spremni brzo podstaći potražnju i osigurati priliv gotovine. Neizbježan će biti uticaj na prihode i dobit jer će potražnja opadati i dovesti organizacije u krizu u kratkom roku, posebno u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo i prevoz - ocjenjuje Statis.

Adriatic Properties Miločer

Petros Statis

Aman Sveti Stefan

Aman Venecija

budućnost turizma

koronavirus

virus korona

ljetovanje

posljedice korone na turizam

zaštita gostiju

nove usluge u turizmu

udio turizma u BDPu

održivi turizam