Poljoprivreda najotpornija na recesiju - Agrar i prehrambena industrija pouzdani sektori koji pružaju dugoročnu šansu kad im se pristupa na pravi način
- Iskustvo nas uči da agrar i prehrambena industrija, iako ne nude visinu zarada poput nekih ekonomski profitabilnijih segmenata, ipak pouzdani i stabilni sektori koji pružaju dugoročnu šansu za one koji im pristupaju na pravi način. Agrar ne treba i ne može biti osnov cjelokupne ekonomije jedne zemlje, ali može biti zdrav, finansijski održiv i tržišno uspješan sektor koji zapošljava i pristojno plaća svoje uposlene, doprinosi rastu BDP-u, pozitivnom spoljnotrgovinskom bilansu, i na kraju štiti postojeće resurse i životnu sredinu - kaže Zejak, inače, diplomirani inženjer agrara.
Da bi se ovo i ostvarilo, dodaje on, neophodno je da i vlada i bitne međunarodne finansijske institucije pomognu nacionalni agrar, ali sa što većim finansijskim sredstvima.
- U slučaju da mjere izostanu, naš agrar će biti prepušten samom sebi. Međutim, snaga ovog sektora osim potrebnih resursa i očiglednih potencijala ogleda se i u istrajnosti ljudi koji se bave njim. Samoorganizovanost farmera i u periodu Kovid-19 nije izostala, što govori podatak da je grupa entuzijasta preko jedne društvene mreže kreirala grupu "Kupujmo domaće" u namjeri da omogući prodaju sopstvenih poljo-proizvoda farmerima u Crnoj Gori u doba korone. Ova grupa za sada broji preko 30.600 članova, za naše prilike značajan broj - istakao je Zejak.
Svjetska ekonomska kriza 2008. godine potvrdila je da je poljoprivreda znatno otpornija na recesiju od drugih sektora privrede, (sektor turizma i usluga, oblast izgradnje i prometa nekretnina, segment auto-industrije), koji su godinama nakon nje osećali snažne posljedice.
- Tokom recesije važna činjenica je i to da su zarade u poljoprivredi padale manje nego u drugim sektorima, a agrar i prehrambena industrija su apsorbovali dio radne snage koja je u drugim sektorima ostajala bez posla. Tako je on postao i "socijalni amortizer", u regionu i u Crnoj Gori - kaže u svojim analizama agrara tokom i nakon Kovida-19 Zejak.
Kako je istakao, svijet rizikuje predstojeću krizu sa hranom ako se brzo ne preduzmu mjere za zaštitu najugroženijih, održanje globalnih lanaca snabdevanja hranom i ublažavanje uticaja pandemije na sistem hrane.
Manjak đubriva, veterinarskih ljekova i drugih inputa, kaže Zejak, može uticati na poljoprivrednu proizvodnju.
Zatvaranje restorana i rjeđa kupovina namirnica, umanjuju potražnju za svježim poljoprivrednim proizvodima i proizvodima iz sektora ribarstva, što negativno utiče na proizvođače i dobavljače.
Sektori poljoprivrede i ribarstva, kako naglašava, posebno su pod uticajem ograničenja turizma, zatvaranja restorana i kafića i obustave školske ishrane.
- U bilo kojem scenariju, najviše će biti pogođeni najsiromašniji i najugroženiji slojevi stanovništva uključujući migrante, raseljene i one koji su pogođeni sukobima. Zemlje u dugotrajnim krizama takođe trpe zbog nedovoljnih ulaganja u javno zdravstvo, što će pojačati uticaj pandemije, smatraju u UNFAO - podsjeća sagovornik RTCG-a.
Nesigurnost u hrani i siromaštvo su najteži među marginalizovanim seoskim grupama, uključujući žene i djecu.
Poznato je da kratkoročne krize mogu da dovedu do dugoročnih problema.
- Širenje bolesti može devastirati siromašne ruralne zajednice, posebno male proizvođače hrane koji se već suočavaju sa izazovima kao što su slab imunitet i loša ishrana. Mnoge zemlje zavise od ovih zajednica zbog svoje nacionalne sigurnosi u obezbjeđenosti rezervama sa hranom. Ipak, pandemija i sa tim povezani poremećaji u trgovini, putovanjima i tržištima mogu smanjiti proizvodnju i dostupnost hrane. Otprilike 63% najsiromašnijih ljudi na svijetu radi u poljoprivredi, a velika većina na malim farmama. Većina najsiromašnijih, najgladnijih i najmarginalizovanijih ljudi živi u ruralnim sredinama, i upravo tu razvojna zajednica sada mora usmjeriti svoje srednjoročne i dugoročne napore - smatra Zejak.
S obzirom na to da se virus još uvijek širi planetom, a vakcina protiv njega je u fazi testiranja, jedno je sigurno jasno, a to je da će njegove ekonomske posljedice biti pogubne i na žalost dugoročne.
Top priče
18.04.2024. | Energija
Data saglasnost na projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima
Vlada je na današnjoj sjednici dala saglasnost za projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima. Ministar energetike i rudarstva, Saša Mujović, objasnio je da povećanje energetske efikasnosti znači ekonomičnije i racionalnije korišćenje resursa. - Povećanje energetske efikasnosti možemo doživjeti kao značajno sredstvo kako da smanjimo naše mjesečne izdatke po osnovu utrošene električne energije - rekao je Mujović.
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Podgorica i dalje čeka Starbucks
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
02.04.2024. | Građevina
Izabran konzorcijum koji će raditi idejno rješenje za ukrštanje dva autoputa i brze saobraćajnice
02.04.2024. | Građevina
eKapija+
18.04.2024. | Energija
Zelena (r)evolucija - Budućnost je počela: Predstavljamo vam novi tematski bilten eKapije
18.04.2024. | Energija
19.04.2024. | Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije
CEFTA SEED plus nastavlja da pruža podršku trgovini kroz digitalizaciju
19.04.2024. | Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije
19.04.2024. | Energija
Povezivanje sa jedinstvenim tržištem električne energije EU postaje realnost
19.04.2024. | Energija
19.04.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Usvojena nova uredba za luke, dodatna mogućnosti za investitore
19.04.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Poreska uprava aktivno radi na digitalizaciji i uvođenju sive ekonomije u legalne tokove
19.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Finansije
Modernizacija domaćih platnih sistema je preduslov za širu ekonomsku integraciju
18.04.2024. | Finansije
Poslovne šanse
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj, Finansije
EBRD najavljuje tender za autoput - Vrijednost dionice od Mateševa do Andrijevice 530 mil EUR, banka finansira 200 miliona
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Za sanaciju dva mosta na magistralnom putu Bar-Ulcinj preko 2 mil EUR
18.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Industrija
CEDIS nabavlja rashladne uređaje
16.04.2024. | Industrija
16.04.2024. | Građevina
Budva naručila gradnju saobraćajnice kod gradskog groblja Podkošljun - Vrijednost posla skoro pola miliona eura
16.04.2024. | Građevina
16.04.2024. | Agro, Građevina
Raspisani tenderi za izgradnju kuća poljoprivrede u Beranama i Pljevljima
16.04.2024. | Agro, Građevina
16.04.2024. | Građevina
Raspisan tender za regulaciju rijeke Grnčar nizvodno od mosta u Gusinju
16.04.2024. | Građevina