NavMenu

Srbija uz pomoć EBRD priprema novu regulativu u oblasti zelene energije - Hrvatska uredbom omogućava pokretanje ciklusa investicija vrijednog 1,6 mlrd EUR

Izvor: eKapija Ponedjeljak, 18.05.2020. 17:02
Komentari
Podeli
(Ilustracija) Vlada Hrvatske usvojila je predlog uredbe o kvotama za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasnih kogeneracija, koja će omogućiti novi investicioni ciklus i izgradnju velikog broja solarnih elektrana, vjetroelektrana, hidroelektrana, kao i postrojenja na biomasu i biogas.

Usvojena uredba u skladu je sa Strategijom energetskog razvoja Hrvatske i Zakonom o obnovljivim izvorima energije, a omogućiće organizovanje javnih aukcija za tržišne premije, kao i za podsticajnu garantovanu otkupnu cijenu.

Ovom uredbom, na koju se čekalo od 2016. godine, biće omogućena izgradnja vjetroelektrana ukupne snage 1,05 GW, 1,075 GW iz energije sunca, 24 MW iz hidroenergije, 41 MW iz energije biomase. Očekuje se da novi objekti budu izgrađeni u periodu od 2023. do 2026. godine.

Koliki je stvarni značaj ovakve uredbe? Maja Pokrovac, predsjednica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, kao jedna od najzaslužnijih za promociju zelene energije u susjednoj državi, a time i za usvajanje ove uredbe, kaže za eKapiju:

- Nakon prvobitnog FIT sistema koji je pokrenuo veću implementaciju obnovljive energije u cijeloj Evropi, pa tako i u Hrvatskoj, došlo je vrijeme za drugu fazu energetske tranzicije i sistem feed-in premija. FIP je tranzicioni sistem predviđen za postepenu integraciju obnovljivih izvora energije u tržište. Mnoge države članice EU pa tako i Hrvatska, opredijelile su se za FIP sistem postavljen na aukcijama, što znači da se investitori nadmeću za premiju koja je varijabilni dio i zavisi od tržišne cijene – što je tržišna cijena viša, premija je niža. Država će plaćati samo razliku ako ponuđena cijena bude manja od cijene na tržištu.

Za razliku od tih država, koje su odavno počele da primjenjuju ovaj sistem, Hrvatska je na njegovo usvajanje čekala od 2016. godine, kaže Maja Pokrovac i nastavlja:

- Sve to vrijeme razvoj sektora obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je stajao, završavali su se ranije započeti projekti, ali investitori nisu imali okvire za nove projekte u koje bi ulagali. Upravo je zato usvajanje ove uredbe ključno – pokrenuće novi investicioni ciklus u kojem je za projekte obnovljivih izvora energije spremno oko 12 milijardi kuna (1,6 mlrd EUR). Svaki OIE projekt otvara nova radna mjesta, donosi benefit za lokalnu zajednicu i povećava količinu energije proizvedene iz domaćih izvora, čime se smanjuje zavisnost od uvozne energije. Vjerujem da je usvajanje sistema FIP u Hrvatskoj važno kao podsticaj za zemlje u regiji, jer pokazuje primjer dobre prakse nastavka energetske tranzicije i pruža mogućnost razmjene znanja i iskustava.


A kada će Srbija stvoriti uslove za nove elektrane iz obnovljivih izvora energije?

Usvajanje nove regulative u Hrvatskoj, prema rečima Miloša Colića, direktora srpske kompanije New Energy Solutions, dobra je vijest za čitav region. Colić, koji je radio na razvoju vjetroparkova Kovačica, Čibuk 1, Alibunar I Malibunar, kaže da je Srbija, kao i većina evropskih država završila sa zagarantovanim feed in tarrifama i da je vrijeme da se pripremi za novi talas investicija u obnovljive izvore energije.

- Raduje me što je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) raspisala tender za izbor konsultanata kako bi našem Ministarstvu energetike i Vladi Srbije pomogla u kreiranju nove regulative za obnovljive izvore energije. Reč je o kompleksnom i višedimenzionalnom poslu. Sigurno je da su aukcije za podsticaje za projekte iz obnovljivih izvora energije nešto što treba uvesti u Srbiji. Na taj način veći rizik i odgovornost bi preuzeli investitori, odnosno prizvođači električne energije, što nije bio slučaj u prvom investicionom ciklusu. Spremni smo da svojim znanjem i iskustvom pomognemo i vjerujem da nećemo biti zanemareni tokom procesa kreiranja nove regulative - rekao je Colić.

On je ukazao da je dobro što se u region razvija sve više projekata iz obnovljivih izvora energije, jer Evropa i svijet imaju jasan cilj: potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine.

- Obnovljivi izvori su budućnost globalne energetike. Osim doprinosa zdravoj životnoj sredini, veoma su bitni za energetsku nezavisnost i stabilnost svake države. Vjerujem da ćemo vrlo brzo moći da gradimo vjetroelektrane bez bilo kakve novčane pomoći države. O tome smo spremni da razgovaramo. Nije novac jedini način da država motiviše investitore. Ako nam se pojednostave pojedine procedure i ukinu određeni fiskalni nameti, vrlo brzo bismo mogli da gradimo projekte bez bilo kakvih novčanih subvencija. Uostalom, u Hrvatskoj, koja je bila povod za ovaj razgovor, nedavno je puštena u probni rad vetroelektrana Korlat, koja je izgrađena bez podsticaja. Zašto se tako nešto ne bi dogodilo i u Srbiji? - zaključio je Colić.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.