Izvor: Mina | Ponedjeljak, 18.05.2020.| 15:29
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Neophodno očuvati atraktivnost Crne Gore kao investicione destinacije - Pored turizma razvijati i prerađivačku industriju, proizvodnju hrane i energetiku

(Foto: Teodora Brnjoš)
Vlada bi trebalo da pokuša da brzo kreira politike koje će akterima ekonomskog života obezbijediti dovoljne garancije i stimulanse za što brži povratak u stanje pune funkcionalnosti, ali i na poželjan tempo ekonomskog rasta, saopštio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

On je podsjetio da je Vlada već pripremila dva paketa mjera za sanaciju negativnih posljedica pandemije koronavirusa, kao i da je u pripremi treći, koji će u cjelosti biti usmjeren na ljude u biznisu i investitore.

- Vjerujem da će taj paket biti dobro koncipiran i da će pogoditi cilj. Vjerujem da ćemo biti u stanju pune funkcionalnosti, da nećemo propustiti vrijeme koje nam je ostalo do kraja godine i da ćemo na taj način uspjeti da smanjimo neminovne ekonomske štete - rekao je Đukanović na Cetinju, na konferenciji za novinare povodom dvije godine od stupanja na dužnost.

On je dodao da je pandemija poslala upozorenje državi, društvu i ekonomiji, da je neophodno raditi na intenziviranju aktivnosti na restrukturiranju crnogorske ekonomije.

- Dakle, pored turizma, moramo staviti akcenat na bolje korišćenje drugih razvojnih potencijala, prije svega u energetici, proizvodnji hrane i prerađivačkoj industriji. Na taj način ćemo ekonomiju učiniti stabilnijom i manje zavisnom od sezonskih poremećaja - poručio je Đukanović.

On smatra i da je dosadašnje iskustvo Crne Gore u suočavanju sa pandemijom koronavirusa pokazalo visok nivo funkcionalnosti države i dobar nivo kompetentnosti, efikasnosti i odgovornosti važnih državnih podsistema.

- To je razlog zbog kojeg građani više vjeruju državi - rekao je Đukanović.

Nastavak borbe sa koronavirusom

Država treba da jednakom ozbiljnošću i efikasnošću nastavi suočavanje sa posljedicama pandemije koronavirusa, rekao je Đukanović i dodao da će na taj način neminovni gubici ekonomije u ovoj godini biti svedeni na podnošljivu mjeru.

On je naveo da su prognoze relevatnih međunarodnih organizacija o dubini mogućeg poniranja globalne ekonomije u ovoj godini zastrašujuće, pogotovo za zemlje dominantno turističke i uslužne ekonomije.

- Zar nijesmo u suočavanju sa najrigidnijim zdravstvenim rizicima Covid-19 pokazali da se može biti bolji od zloslutnih prognoza? Jesmo. Samo treba da nastavimo jednakom ozbiljnošću i efikasnošću. Ni jedan dan do kraja ove godine ne smije biti izgubljen, propušten kao šansa. Ako tako budemo mislili i radili, neminovne gubitke ekonomije u ovoj godini svešćemo na podnošljivu mjeru - poručio je Đukanović.

On je podsjetio da je država prije tri godine bila na 46% prosječnog evropskog životnog standarda.

- Procjene govore da smo na kraju prošle godine dostigli 49%. Podsjećam, u godini obnove državne nezavisnosti bili smo na 36% - rekao je Đukanović.

Najvažniji dio objašnjenja tog dinamičnog napretka je, prema njegovim riječima, kontinuirano dobar rast ekonomije od sticanja nezavisnosti, uprkos tome što je veći dio tog perioda obilježila evropska ekonomska kriza.

Posljednjih godina rast je izuzetno dobar, na nivou 4,5% do pet odsto godišnje.

- Takav rast je generisan prevashodno veoma intenzivnim investicionim ciklusom, kojeg ne bi bilo da država nije ponudila investitorima pouzdan i insipirativan državni i poslovni ambijent za plasman kapitala - smatra Đukanović.

Očuvati atraktivnost Crne Gore kao investicione destinacije

On je dodao da je danas izazov kako sačuvati atraktivnost Crne Gore kao investicione destinacije i kako dokazati da iskustvo u godinama nezavisnosti nije sezonski, niti slučajni uzlet crnogorske ekonomije, nego stabilan, dugoročan trend.

- Ako smo ovakav napredak postigli uprkos, ne samo potpuno parališućim pandemijskim šokovima, nego i tokom gotovo decenijske ekonomske krize u Evropi od 2008, onda nam ne smije nedostajati samopouzdanja i optimizma u sagledavanju vlastite budućnosti - rekao je Đukanović.

On je naveo da tome svjedoče i projekti kao podmorski energetski kabl prema Italiji, prva dionica autoputa, Porto Montenegro, Portonovi, Luštica Bay, Aman, i tako očigledni rezultati u unapređenju kapaciteta zimskog turizma na sjeveru.

- Tek počinjemo da valorizujemo najizdašnije razvojne šanse. Nakon prve, najskuplje i najkomplikovanije dionice autoputa, njegovim završetkom dobićemo pune efekte tog kapitalnog razvojnog i bezbjednosnog projekta u Crnoj Gori - saopštio je Đukanović.

Ulaganje u aerodrome, prerađivačku industriju i proizvodnju hrane

Rekonstrukcija i razvoj aerodroma je, kako je dodao, ne samo više stotina miliona eura vrijedna investicija i impuls ekonomskom rastu, nego i tačka lakše dostupnosti Crne Gore stranim turistima i investitorima.

- Izvjesno, očekuje nas i gradnja Jadransko-jonske autoceste kroz Crnu Goru. Takođe i Jadranskog gasovoda koji će pojeftiniti energetsko napajanje biznisa i domaćinstava. I nekoliko vrijednih projekata proizvodnje električne energije na bazi obnovljivih izvora. Proizvodnja hrane postaje veoma inspirativan biznis u Crnoj Gori, sa izuzetnim potencijalima - kazao je Đukanović.

On je dodao da država ima odličnu osnovu za razvoj prerađivačke industrije na bazi aluminijuma i drveta, kao i sirovinsku osnovu za razvoj industrije građevinskih materijala.

- Da o mogućnostima daljeg razvoja kapaciteta najkvalitetnijeg turizma i ne govorimo - rekao je Đukanović.

On smatra da država nije pretjerala sa razvojem turizma, nego tek treba da pojača tempo i drži se novoustanovljenog smjera - od prosječne jadranske ka najvišem nivou mediteranske i evropske turističke ponude.

- To ostaje i dalje naša veoma izgledna šansa. Svakako, dobrodošla je preporuka i podsjećanje da što brže moramo imati osmišljen i vidljivo ostvarljiv program razvoja i drugih djelatnosti, prevashodno energetike i proizvodnje hrane. Da bi nacionalna ekonomija imala pouzdaniju stabilnost i da bi racionalno upotrebila sve resurse i komparativne prednosti - rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, kriza je svijetu, pa i Crnoj Gori, poslala veoma važno upozorenje da se u trci za razvojem ne smije zaboraviti na obavezu unapređenja socijalne sigurnosti, solidarnosti i humanosti.

- Kriza je potencirala potrebu odgovorne multilateralne saradnje u očuvanju planete i zdrave životne sredine i ukazala na nužnost izdašnijeg investiranja u znanje i zdravstvenu zaštitu stanovništva - zaključio je Đukanović.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.