NavMenu

Prognoza Bečkog instituta: Zbog zavisnosti od turizma crnogorska ekonomija će oslabiti 8%

Izvor: Mina Nedjelja, 17.05.2020. 14:09
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/geralt)
Crnogorska ekonomija će, prema najnovijim prognozama Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), ove godine oslabiti osam odsto, uglavnom zbog velike zavisnosti od turizma.

Iz Instituta u najnovijem izvještaju prognozirali da će crnogorska ekonomija u narednoj godini ojačati pet odsto.

U WIIW-u smatraju da će ekonomski pad, koji je koronavirus izazvao u 23 zemlje istočne i srednje Evrope, biti gori nego 2009. godine, nakon globalne finansijske krize.

- Očekuje se da će se prosječni ponderisani realni bruto domaći proizvod (BDP) u regionu u ovoj godini smanjiti 6,1% u odnosu na 5,6% u 2009. godini, što je najgora godina za istočnu Evropu od ranih 1990-tih - navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu WIIW.

Početni oporavak regiona će biti znatno slabiji, 2,8% u narednoj godini, u odnosu na 4,4% u 2010. godini.

Prema WIIW-ovim prognozama, najveći pad BDP-a u regionu zabilježiće Hrvatska 11%. Slijede Slovenija i Slovačka sa padom od oko devet odsto i Crna Gora osam odsto, zbog snažnog oslanjanja tih zemalja na spoljnu trgovinu i turizam.

Ekonomija Sjeverne Makedonije, Albanije i Bosne i Hercegovine (BiH) će oslabiti po pet odsto, a Srbije četiri odsto.

WIIW prognozira da će se BDP u Turskoj smanjiti šest odsto, a u Rusiji sedam odsto.

- Najmanje ozbiljne kontrakcije u ovoj godini imaće ekonomije koje se manje oslanjaju na spoljnu trgovinu i turizam, kao što je Moldavija gdje se progonizira pad od tri odsto. Zemlje koje su bile u mogućnosti da brže popuštaju mjere, poput Češke, takođe će imati bolje rezultate nego što se moglo očekivati - rekli su iz WIIW-a.

Institut je, među rizicima, posebno izdvojio oslanjanje Ukrajine, Moldavije i mnogih zemalja Zapadnog Balkana na velike prilive kapitala, što bi moglo da izazove značajne stresove u tim zemljama.


- Očekujemo da će se doznake i direktna strana ulaganja ove godine snažno smanjiti. Uloga međunarodnih institucija poput Meunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) biće od presudne pomoći u upravljanju padom - smatraju u WIIW.

U Institutu smatraju da će neke zemlje moći u velikoj mjeri da olabave fiskalnu politiku kako bi ublažile pad, ali da većina istočnoevropskih ekonomija ima prilično ograničene mogućnosti spoljnog finansiranja, pa će biti primorane da se oslanjaju na manje oskudne domaće resurse.

- Ovo je kriza bez presedana u periodu posle tranzicije, i mnogo negativniji scenario od trenutno projektovanog je sasvim moguć. To bi uključivalo novu pojavu virusa, čekanje vakcine duže nego što se očekivalo i pogrešne političke poteze u tri velike globalne ekonomije, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Kini i Evropskoj uniji (EU) - zaključili su iz Instituta.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija

Data saglasnost na projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima

Vlada je na današnjoj sjednici dala saglasnost za projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima. Ministar energetike i rudarstva, Saša Mujović, objasnio je da povećanje energetske efikasnosti znači ekonomičnije i racionalnije korišćenje resursa. - Povećanje energetske efikasnosti možemo doživjeti kao značajno sredstvo kako da smanjimo naše mjesečne izdatke po osnovu utrošene električne energije - rekao je Mujović.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.