NavMenu

Ocjena agencije S&P: Recesija slijedi zbog pada stranih direktnih investicija

Izvor: Vijesti Srijeda, 13.05.2020. 14:11
Komentari
Podeli
(Foto: Billion Photos/shutterstock.com)
Kreditna agencija Standard&Poor’s (S&P) ocijenila je da će se Crna Gora u ovoj godini suočiti sa padom stranih direktnih investicija (SDI), povećanjem budžetskog deficita, kao i dodatnim rizicima po bezbjednost bankarskog sistema zbog toga što je izvjesno da će se povećati procenat nenaplativih kredita (NPL).

S&P je u revidranom izvještaju prošle sedmice najavio da će se crnogorska ekonomija u ovoj godini suočiti sa dubokom resecijom prvenstveno zbog velikog pada od prihoda u turizmu, a promijenjen je i kreditni rejting iz stabilnog u negativni uz potvrdu ocjene "B+/B.

- Istorijski gledano, crnogorska ekonomija se u velikoj meri oslanjala na neto priliv SDI u turizam i nekretnine. Vjerujemo da će SDI u velikoj mjeri biti zatvorene 2020. godine, a to će se najviše odraziti na sektor turizma. Očekujemo da će direktna strana ulaganja u periodu 2021. do 2023. godine prebaciti do 10% godišnjeg bruto-domaćeg proizvoda (BDP), što je u velikoj mjeri u skladu s istorijskim trendovima, te da će podstaći uvoz i povećati deficit tekućeg računa zemlje na 10% ili više BDP-a. U našem osnovnom scenariju, očekujemo da se prostor za direktna strana ulaganja ponovo otvori 2021. godine i da se podrži nastavak nekoliko aktuelnih ugostiteljskih projekata - kostatovano je u izvještaju.

Iz Centralne banke (CBCG) nijesu mogli da preciziraju za Vijesti kako će pandemija koronavirusa uticati na priliv SDI i koliki se njihov pad može očekivati.

- CBCG redovno prati dešavanja i za svoje potrebe radi projekcije, ali ih do daljnjeg nećemo javno objavljivati, shodno praksi koje su uvele i druge centralne banke, poput Banke Francuske i drugih - odgovoreno je iz vrhovne monetarne institucije.

Prema preliminarnim podacima CBCG, od januara do kraja marta ove godine neto priliv SDI iznosio je 134,2 mil EUR, što je za 62,2% više u odnosu na isti period 2019. godine.

- Prošle godine neto priliv SDI je bio 344,7 mil EUR i to je za 6,9% više u odnosu na isti period 2018. godini - kazali su u CBCG.

Rast nenaplativih kredita

S&P prognozira da će se bankarski sektor vjerovatno suočiti sa povećanjem NPL-a jer su domaćinstva i firme suočeni sa ekonomskim padom zbog pandemije.

- Pozitivno je što crnogorski bankarski sistem ulazi u ovu krizu u relativno jakoj poziciji sa solidnim nivoom kapitala, NPL-om na niskih 5% i velikom likvidnošću. U sistemu dominiraju podružnice stranih bankarskih grupa, a većim dijelom ga finansiraju domaći depoziti. Do sada nijesmo vidjeli primetan pad depozita, a u našem osnovnom scenariju očekujemo da ova situacija ostane stabilna. Ipak, s obzirom na ograničene mogućnosti CBCG da stabilizuje bankarski sistem, on ostaje podložan stresu ako NPL-ovi naglo porastu ili likvidnost presuši - ocjena je S&P.

Ta agencija navodi da je kao odgovor na posljedice kronavirusa CBCG uvela tromjesečni moratorijum na otplatu kredita, kao i da jednostrano uvođenje eura u Crnoj Gori sprečava vrhovnu monetarnu instituciju da određuje kamate i kontroliše novčanu masu i da đeluje kao kreditor u krajnjoj istanci.

- Iako CBCG ima neke mogućnosti da pruži podršku likvidnosti domaćim bankama, po našem mišljenju, njena nemogućnost kreiranja valutnih promena potrebnih u stresnom scenariju sprečava je da ispuni funkciju zajmodavaca u krajnjoj instanci - ističe S&P.


Zakonom o CBCG je definisano da u slučaju potreba za likvidnošću kreditnih institucija, CBCG im može davati kredite uz odgovarajuća sredstva obezbjeđenja, kao i da vrhovna monetarna institucija određuje uslove za to kreditiranje.

Jednostrano usvajanje eura i ograničen fiskalni prostor Crne Gore ograničavaju sposobnost zemlje da apsorbuje šokove, ocjena je S&P.

Skok budžetskog deficita i dodatno zaduženje

S&P je prognozirao da će budžetski deficit dostići 8% BDP-a u ovoj godini, zbog toga što će očekivano doći do smanjenja fiskalnih prihoda.

- Razumjeli smo da Vlada ima cilj da u maju pripremi rebalans budžeta kako bi se riješio očekivani manjak prihoda. Budžet će vjerovatno uključivati i dalje mjere podrške za privatni sektor. U skladu sa našim budžetskim prognozama, potrebe za finansiranjem Crne Gore za 2020. godinu će se znatno povećati - navode u izvještaju.

Iz Vlade je najavljeno da će budžetu faliti oko 508 mil EUR, od čega će se oko 450 obezbijediti kroz pozajmicu.

S&P je ocijenio pozitivnim što je Vlada u prethodnom periodu pozitivno upravljala dugom čime su ublaženi rizici finansiranja.

- Vlada je 2019. obezbijedila depozite u visini od 15% BDP-a nakon plasmana u evroobveznice iz septembra 2019. godine. Procjenjujemo da su državne rezerve i računi u centralnoj banci i kod komercijalnih banaka na kraju marta iznosili 7,5% BDP-a. Nedavno ugovorena garancija Svjetske banke podržava kratkoročne potrebe za finansiranjem. Odluka EU 22. aprila da Crnoj Gori dodijeli 60 mil EUR u okviru svog regionalnog paketa makrofinansijske pomoći od 3 mlrd EUR podržava naš osnovni scenario buduće podrške donatora i međunarodnih finansijskih institucija - ukazuju u izvještaju.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.