NavMenu

Kako su srpski inženjeri razvili uređaj koji spasava živote - Od ideje do realizacije prvog domaćeg respiratora

Izvor: eKapija Ponedjeljak, 11.05.2020. 08:40
Komentari
Podeli
Napred sa lijeve strane Vladimir Nešić, sa desne strane Ognjen Ristić (Foto: Smart Research/ Lična arhiva)Napred sa lijeve strane Vladimir Nešić, sa desne strane Ognjen Ristić
Kada je proglašena pandemija koronavirusa, glavna borba između zemalja postala je "trka" za respiratorima. I dok se u Srbiji, iz dana u dan, pomno pratila kupovina novih i računao tačan broj respiratora kojima raspolaže zdravstvo, trojica entuzijasta dolaze na ideju da naprave domaći uređaj - prvi srpski respirator.

Da ideja može da postane realnost, a srpsko zdravstvo korak bliže rješenju, postalo je izvjesno kada je Fond za inovacionu djelatnost, sredinom marta, raspisao poziv za projekte za borbu protiv posljedica Covid-19 pandemije, a incijatori ove ideje, dobili zeleno svjetlo za svoj projekat.

Uslovi su bili jasni. Za mjesec dana, bilo je potrebno da se razvije prvi prototip.

- Sredinom marta se pojavljuju vijesti da se u nekim zemljama pogođenim pandemijom javlja problem nedostatka uređaja za mehaničku ventilaciju, odnosno, takozvanih respiratora. Ognjen Ristić, jedan od inženjera iz Instituta Mihajlo Pupin, koji je bio uključen u jednom prethodnom zajedničkom projektu, pokreće inicijativu da se napravi respirator - priča za naš portal Marko Panić, doktor bioloških nauka, iz firme Smart Research.

Ideja je bila, kako kaže, da relativno brzo naprave funkcionalni uređaj.

- Vodeći inženjer na tom projektu, Vladimir Nešić, predstavlja tu ideju rukovodstvu Instituta i oni su nas u potpunosti podržali. Nakon toga, Fond za inovacionu djelatnost raspisuje poziv i na taj način smo uspjeli da obezbijedimo finansiranje projekta – kaže Panić.

I tako je sve počelo - sa timom inženjera, napravljeni su prvi prototipovi ovog uređaja koji spasava živote. Razvijena su dva različita modela respiratora, kojima se upravlja pomoću ekrana osjetljivog na dodir. Oba modela imaju prikaz svih parametera disanja u realnom vremenu i podržavaju sve režime rada, koji se mogu očekivati u standardnim uređajima ove vrste koji se nalaze na tržištu.

Jedan model je, kako navodi Panić, baziran na klipnom mehanizmu za pumpanje vazduha. Nezavisan je od medicinske instalacije, jer vazduh uzima iz atmosfere, a ima i mogućnost priključenja na kiseonik.

- To je možda malo starija tehnologija za ove uređaje, ali je brza za izradu - objašnjava on.

Drugi model je baziran na elektro-pneumatskom principu. Rađen je po uzoru na modernije uređaje i zahtijeva medicinsku instalaciju sa gasovima, kao što su vazduh i kiseonik.

Ognjen Ristić (Foto: Smart Research/ Lična arhiva)Ognjen Ristić
- Sada ponosno možemo da kažemo da smo napravili pet uređaja za mehaničku ventilaciju koji su po tehničkim karakteristikama uporedivi sa standardnim uređajima koji se već koriste u bolnicama - kaže Panić.

Ipak, napominje, da je ovo razvojni projekat, te da je možda bolje da se uporedi sa ostalim sličnim projektima koji su rađeni po svijetu.

- Postojalo je dosta projekata sličnih našem gdje je cilj bio da se napravi respirator prilagođen za upotrebu u kriznim situacijama. Prema mojim saznanjima, uređaji koje smo mi razvili su među ozbiljnijima i boljima – kaže za eKapiju Panić.

Inače, u izradi djelova za respirator učestovalo je više od 30 kompanija, a inicijatori ovog projekta su iskoristili medijsku pažnju i apelovali da im se jave sve firme koje mogu da doprinesu projektu. Takođe, u izradi su učestvovali brojni inženjeri elektrotehnike, mašinstva i programeri, prvenstveno iz Instituta Mihajlo Pupin, kao i ljekari anesteziolozi i jedan molekularni biolog.

- Svi u timu smo bili vrlo prijatno iznenađeni koliko nas je kompanija kontaktiralo, i malih i velikih, i koliko su svi bili voljni da nam pomognu. Sve kompanije su naše komponente izrađivali po prioritetu i porudžbine završavali po hitnosti i zahvalni smo svim ljudima na saradnji - kaže Panić.

Trenutno se, kako ističe, razmatra sledeći korak. Kako kaže Panić i epidemiološka situacija je bolja nego na početku projekta, te sada treba razmisliti koliki kapacitet proizvodnje je zapravo neophodan.

- Sada mi se čini da ćemo izbjeći scenario nekih zemalja gdje je postojao veliki problem nedostatka respiratora. U svakom slučaju, mi smo tokom projektovanja i razvoja uređaja posebnu pažnju obratili na to da uređaj ima mogućnost serijske proizvodnje. Ukoliko dođe do potrebe za serijskom proizvodnjom, to će se raditi u saradnji sa kompanijama koje se time bave. Institut i SmartResearch se prvenstveno bave razvojem i uvijek je ideja bila da u slučaju potrebe za serijskom proizvodnjom, taj dio posla prepustimo firmama koje se time bave - ističe Panić.


Kako kaže, budući da je tržište medicinskih uređaja strogo regulisano, sada se razmišlja o daljim koracima u tom smjeru.
U sredini Ognjen Ristić, desno Marko Panić (Foto: Smart Research/ Lična arhiva)U sredini Ognjen Ristić, desno Marko Panić
- U ovom trenutku više razmišljamo o tome kako možemo da usavršimo uređaje za potrebe sertifikacije. Trenutno nam epidemiološka situacija ide na ruku i imaćemo malo više vremena da se posvetimo potencijalnoj sertifikaciji i mjerenjima sa uređajem.


Uređaji za biohemijske laboratorije


Inače, Smart Rsearch posluje u okviru Naučno-tehnološkog parka u Beogradu i iako se vodi kao mikro, sa dva zaposlena, ova firma ima velike i ambiciozne projekte, budući da posluju u specifičnoj niši uređaja i komponenti za biohemijske laboratorije.

Saradnja sa Institutom Mihajlo Pupin je počela još prije dvije godine, kada su razvijali uređaj za analizu proteina u biohemijskim laboratorijama. U toj saradnji, inženjeri iz Instituta su radili na razvoju elektronike za taj uređaj, a znanje iz tog projekta im je pomoglo i u izradi respiratora.

- Naša primarna djelatnost je razvoj novih uređaja za biohemijske laboratorije i tu bih spomenuo SmartBlot. To je uređaj za automatizaciju imunoblot tehnike u biohemijskim laboratorijama za analizu proteina i prvenstveno se koristi u naučno-istraživačke svrhe. Prije nego što je počela pandemija, dobili smo pozitivne vesti u vijezi sa patentiranjem tehnologije koju smo razvili za taj uređaj i sada treba da se posvetimo izlasku na tržište - kaže on.

Kada su u pitanju uređaji za mehaničku ventilaciju, ističe, da će pratiti razvoj situacije sa Covid-19 a u međuvremenu, polako će se vratiti svojoj primarnoj djelatnosti.

- Nastavićemo sa poslovanjem u vezi sa biohemijskim uređajima i laboratorijskom opremom. A prije toga, ipak ćemo iskoristiti priliku da se malo odmorimo jer smo zajedno sa inženjerima iz Instituta radili danonoćno, te ćemo povoljnu epidemiološku situaciju iskoristiti za kratak predah - kaže za eKapiju Panić.

Sandra Petrović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.