Sa davanjem aerodroma u zakup treba sačekati tri godine, sajvetuje hrvatski analitičar
Ovaj stručnjak za avio-saobraćaj smatra da bi sa ulaganjima u Montenegro Airlines od 155 mil EUR, koliko je predviđeno u narednih šest godina, crnogorska nacionalna avio-kompanija trebala stabilizovati svoje poslovanje i postati profitabilna. Kompanije se bave egzistencijalnim pitanjima, masovno se gubi novac i ovo je najgore moguće vrijeme za koncesiju. Ako Crna Gora to napravi, dobiće daleko manje novca i bitno lošije uslove nego što je mogla dobiti prije nekoliko mjeseci ili što bi dobila za dvije do tri godine – kazao je Šćuric Pobjedi.
Tender za dostavljanje ponuda za zakup crnogorskih aerodroma još uvijek nije raspisan, iako je ministar saobraćaja Osman Nurković 20. januara najavio da će tender biti raspisan do kraja prve sedmice februara. Premijer Duško Marković je 24. aprila kazao da će postupak koncesije za aerodrome biti na stolu za par mjeseci. U igri za aerodrome su bile tri kompanije i jedan konzorcijum i to južnokorejska kompanija Incheon International Airport, indijski GMR Airports, luksemburška Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijim ADP/TAV, koji su ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dođelu koncesija za crnogorske aerodrome. Ipak, prema saznanju medija, indijska kompanija GMR neće učestvovati u daljem postupku za dobijanje koncesija.
Ova kompanija ispada iz igre jer je nedavno francuski ADP, koji sa turskim TAV-om takođe želi da upravlja aerodromima u Podgorici i Tivtu, kupio 49% akcija od indijske kompanije, čime su prekršena pravila koja je definisala Vlada u pretkvalifikacionoj dokumentaciji. Obaveza budućeg koncesionara je da avansno uplati najmanje 100 miliona eura i da tokom perioda koncesije od 30 godina uplaćuje u budžet države najmanje deset odsto od ukupnog prihoda. Iz Vlade su ranije saopštili da je očekivani obim investicija najmanje 80 mil EUR tokom prve investicione faze, odnosno prve tri godine, a najmanje 200 mil EUR tokom ukupnog trajanja koncesije. perspektiva Govoreći o perspektivi crnogorske nacionalne avio-kompanije i komentarišući najavljeno ulaganje u nju od 155 mil EUR, Šćuric je naveo da je jedina opcija opstanka Montenegro erlajnza pomoć Vlade, kao i da je 155 mil EUR veoma mnogo novca.
– To je tek neznatno manje nego što je potrošio poljski LOT u restrukturiranju nakon kojeg je napravio jaku i moćnu kompaniju sa 100 aviona. Sa tim novcem Montenegro erlajnz ne samo da bi mogao stabilizovati svoje poslovanje i omogućiti ga profitabilnim, nego bi mogao i preuzeti okolna tržišta BiH, Makedonije i Kosova, kao što je Air Baltic nakon restrukturiranja preuzeo tržišta Estonije i Litvanije, a LOT Mađarske i Estonije – kazao je Šćuric.
Crnogorski parlament je krajem prošle godine usvojio Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines, kojim se predviđa njena dokapitalizacija ulaganjem 155 mil EUR u narednih šest godina za pokrivanje dospjelih obaveza prema povjeriocima i investicije u razvoj. Govoreći o poslovanju aviokompanija u vremenu pandemije, Šćuric je naveo da je niz svjetskih avio-kompanija do sada dobio razne oblike finansijski pomoći, od direktnih subvencija, preko kredita sa niskom kamatom, uz grejs period od godinu i više, te deset i više godina otplate, do državnih garancija za kredite, otpisa poreza i kamata, refundacije troškova plaća, dokapitalizacije, investicija.
– Ne smatram da su u istom položaju prebogate kompanije u koje su investirali još bogatiji bjelosvjetski investitori i minijaturne državne kompanije (poput Croatie, Air Serbie, Montenegro Airlines, Air Baltice, Air Malte, Luxaira i dr.). One su neuporedivo ranjivije, njima treba pomoći, konačno one i jesu u državnom vlasništvu (ili većinskom suvlasništvu), pa država samo investira u svoje vlasništvo – naglasio je Šćuric.
On je saopštio da je međunarodna organizacija koja okuplja evropske vazdušne luke ACI (Airport Council International) procijenila da će zbog korona krize aerodromi izgubiti 76 mlrd USD, što je četiri puta manje nego što je IATA (Međunarodna asocijacija redovnih avio-prevoznika) procijenila gubitak avio-kompanija (314 mlrd USD).
– Aerodromi su ozbiljno profitabilne kompanije, one stvaraju ogroman novac, bitno veći nego avio-kompanije. One imaju bitno manje troškove hladnog pogona, preko njih je tokom krize išao kargo, isporuke zdravstvene opreme, evakuacioni letovi, oni naplaćuju stacioniranje prizemljenih aviona. Oni su i neuporedivo prilagodljiviji od avio-kompanija koje guše lizinzi, ogromne narudžbe skupih aviona, globalni sistemi, ugovori – rekao je Šćuric.
Prenamjena
Prema njegovim riječima, vazdušne luke su prolongirale investicije u nove terminale, opremu i logistiku i ta planirana sredstva prenamijenile na pokrivanje troškova korona krize.
– Stoga će vazdušne luke preživjeti i bez bitnih pomoći država, te uz prolongiranje rasta i razvoja (i investicija) od nekoliko godina (a isti im i ne treba jer će promet bitno pasti u idućih dvije godine), oni će bez puno posljedica nastaviti raditi kao i prije krize – smatra Šćuric.
Prema njegovim riječima, poseban problem su koncesionari aerodroma, jer dobar dio koncesionih ugovora omogućava koncesionaru da ne plaća koncesionu naknadu u slučaju elementarnih nepogoda i globalnih katastrofa.
– Nemalo takvih ugovora predviđa i naknadu koncesionaru od strane poreskih obveznika za "neplanirani rizik". I tu prebogati investitori neće učestvovati u riziku, oni neće izgubiti novac, već će im debele zarade omogućiti naivne države – tvrdi Šćuric.
On je naveo da postoji niz koncesionara aerodroma koji se nijesu primjereno postavili u vrijeme ove krize i isključivo su vodili računa o smanjenju gubitka, ne osvrtavši se na potrebe država.
– Ne kažem da nema primjera koncesionara koji su pokazali socijalnu osjetljivost, solidarnost sa državama i lokalnim zajednicama, pa čak i avio-kompanijama, ali većina se nije tako ponašala. Tek će na viđelo izaći kakve posljedice će to imati u regiji, iako će se neke stvari uspjeti "zamaskirati" pod velom "tajnosti ugovora" – upozorio je Šćuric.
Azijski i američki prevoznici u prednosti u odnosu na evropske
Top priče
18.04.2024. | Energija
Data saglasnost na projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima
Vlada je na današnjoj sjednici dala saglasnost za projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima. Ministar energetike i rudarstva, Saša Mujović, objasnio je da povećanje energetske efikasnosti znači ekonomičnije i racionalnije korišćenje resursa. - Povećanje energetske efikasnosti možemo doživjeti kao značajno sredstvo kako da smanjimo naše mjesečne izdatke po osnovu utrošene električne energije - rekao je Mujović.
18.04.2024. | Energija
Zelena (r)evolucija - Budućnost je počela: Predstavljamo vam novi tematski bilten eKapije
18.04.2024. | Energija
eKapija+
18.04.2024. | Energija
Zelena (r)evolucija - Budućnost je počela: Predstavljamo vam novi tematski bilten eKapije
18.04.2024. | Energija
19.04.2024. | Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije
CEFTA SEED plus nastavlja da pruža podršku trgovini kroz digitalizaciju
19.04.2024. | Saobraćaj, Finansije, IT, Telekomunikacije
19.04.2024. | Energija
Povezivanje sa jedinstvenim tržištem električne energije EU postaje realnost
19.04.2024. | Energija
19.04.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Usvojena nova uredba za luke, dodatna mogućnosti za investitore
19.04.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Poreska uprava aktivno radi na digitalizaciji i uvođenju sive ekonomije u legalne tokove
19.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Finansije
Modernizacija domaćih platnih sistema je preduslov za širu ekonomsku integraciju
18.04.2024. | Finansije
Poslovne šanse
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj, Finansije
EBRD najavljuje tender za autoput - Vrijednost dionice od Mateševa do Andrijevice 530 mil EUR, banka finansira 200 miliona
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Za sanaciju dva mosta na magistralnom putu Bar-Ulcinj preko 2 mil EUR
18.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Industrija
CEDIS nabavlja rashladne uređaje
16.04.2024. | Industrija
16.04.2024. | Građevina
Budva naručila gradnju saobraćajnice kod gradskog groblja Podkošljun - Vrijednost posla skoro pola miliona eura
16.04.2024. | Građevina
16.04.2024. | Agro, Građevina
Raspisani tenderi za izgradnju kuća poljoprivrede u Beranama i Pljevljima
16.04.2024. | Agro, Građevina
16.04.2024. | Građevina
Raspisan tender za regulaciju rijeke Grnčar nizvodno od mosta u Gusinju
16.04.2024. | Građevina