NavMenu

Kako privredi i građanima pomažu Njemci, Francuzi, Amerikanci i Slovenci

Izvor: Radio 021 Srijeda, 08.04.2020. 11:25
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Billion Photos/shutterstock.com)Ilustracija
Od početka pandemije, skoro sve države svijeta pokušavaju da pomognu svojim građanima i privredi, prije svega odlaganjem i umanjenjem poreskih obaveza i socijalnih doprinosa, ali i sufinansiranjem zarada.

Strah i neizvjesnost zavladali su globusom, sa zebnjom se iščekuju nove vijesti o širenju zaraze uz nadu da će pandemija biti obuzdana. Lijeka nema i primjenjuje se epidemiološka preporuka o gotovo potpunoj fizičkoj izolaciji svakog pojedinca.

Sljedstveno, ekonomija svake države je svedena na proizvodnju i promet najnužnijeg. Uobičajeni život odvija se zahvaljujući ogromnom novcu koji sve države i nacionalne banke ubacuju na tržište održavajući likvidnost i potrošnju.

Načelno, moglo bi se reći da se svuda radi isto. Država odlaganjem i umanjenjem poreskih obaveza i socijalnih doprinosa pokušava da podstakne preduzeća da se skoncetrišu na isplatu plata.

Brzo se pokazalo da pomoć jeste znatna, ali nedovoljna, pa je počelo i sufinansiranje zarade zaposlenim u privatnim preduzećima. Kako su u korona krizi najviše pogođeni samozaposleni, "slobodnjaci", radnici na privremeno-povremenim poslovima, država je dio podrške izdvojila i za njih.


Pad BDP 40%


Ipak, ni državna intervencija širom globusa kakva do sada ne samo da nije zabilježena u istoriji, nego teško da je iko ovako nešto mogao i zamisliti, nije dovoljna da spreči grube posledice bezmalo potpunog zastoja ekonomije.

U Francuskoj su poslodavci već 3,7 miliona zaposlenih stavili na takozvano "čekanje", što znači da njihov dalji radni status zavisi od toga hoće li država sufinansirati platu. Istovremeno u SAD je za samo dvije nedelje nezaposlenost povećana za 10 miliona novoprijavljenih, a procjenjuje se da će se do kraja aprila najmanje udvostručiti.

Tu čak ni državno izdvajanje nevjerovatnih 2.200 mlrd USD, 10,5% BDP SAD, za pomoć posrnuloj ekonomiji i siromašnijim kategorijama građana nije pomoglo. Sve veći broj kompanija zaustavlja djelatnost, pa ekonomisti predviđaju da će bruto-nacionalni dohodak u najmoćnijoj državi opasti za 15-20%, dok će pad za cio svijet dostići i svih 40%.

Biće i dramatičnije i bolnije nego tokom najveće ekonomske krize tridesetih godina prošlog vijeka.


Čuvati potrošnju

Ima logike subvencijama čuvati zaposlenost. Tako će preduzeća, kada nevolja prođe, čim pre obnoviti proizvodnju i tržišne pozicije.

U slučju masovnog otpuštanja, radni ugovori u razvijenim zemljama predviđaju dosta visoke i duge državne nadoknade za slučaj nezaposlenosti usled više sile. Ovako je, verovatno, i bolje i jeftinije. Ujedno, u nevoljama zaposleni građanin manje reže potrošnju od onoga ko ostane bez radnog mesta, pa je državno sufinansiranje plata ujedno umanjenje opšte štete.

Od pojedinačnih država Evropljani pogled najčešće usmeravaju prema Njemačkoj, vodećoj ekonomskoj sili Starog kontinenta. Njemci nisu iznevjerili.

Bolje i prije drugih sagledali su dubinu krize i za podršku izdvojili 750 mlrd EUR oko 21% nacionalnog BDP. Više nego iko drugi.


Njemačka kupuje udjele u kompanijama

Čak 158 milijardi biće usmjereno prema zaposlenima i siromašnijim građanima, dok će država 100 mlrd EUR usmjeriti u kredite razvojne banke. Ista suma odvaja se u takozvani stabilizacioni fond kojim će država kupovati udjele u posrnulim kompanijama i tako ubacivati novac na tržište.

Ministar za finansije ističe da će po oporavku firmi, država prodati udio nadajući se da će oporavak biti uspješan i tako zaraditi u transakciji. Za sada prognoza više liči na hrabrenje građana i preduzetnika. Skoro četiri stotine milijardi su garancije države bankama za kredite kompanijama, bez obzira da li je riječ o najpoznatijima ili o preduzećima sa desetak uposlenih.

Kada je riječ o sufinansiranju plata, Njemačka je aktivirala od ranije postojeći zakon o platama radnika koji rade skraćeno vrijeme. Osnov je da poslodavac isplaćuje plate, cirka 75% redovne, a država subvencioniše poslodavcu 60% bruto zarade, odnosno 67% za radnike sa djecom u porodici.

Mala preduzeća dobijaće po 9.000 EUR ukoliko broje do pet zaposlenih, odnosno 15.000 EUR ako je broj radnika do deset. Direktnim uplatama pomaže se onima koji, ipak, ostanu bez posla, od ranije nezaposlenima, samozaposlenima, "frilenserima" i poljoprivednicima.


Za sada, mjere su predviđene na tri mjeseca, ali u Njemačkoj ističu da će svi oblici podrške trajati duže, u nekim slučajevima i znatno duže.


SAD podstiču Boeing

Francuska je osmislila paket od 300 mlrd EUR, od kojih 45 mlrd odlazi na sufinansiranje zarada, ostatak su državne garancije preduzećima za kredite koje budu odobravale banke. Polazna ideja je da država subvencioniše do 70% plate u privatnim preduzećima.

Amerikanci su izdvojili čak 2.200 mlrd USD. Svaki punoljetni građanin sa godišnjim primanjima ispod 70.000 USD dobiće po 1.200 USD, dijete po pet stotina.

Za mala preduzeća izdvojiće se 370, na velike 500 mlrd USD, od čega 46 milijardi samo avioindustriji. Gro ove svote biće uplaćeno Boingu, a predsjednik Donalnd Tramp ni ne krije da je najpoznatiji proizvođač aviona od izuzetnog značaja za američku državu.

Što se tiče malih kompanija, ukoliko zapošljava do 500 zaposlenih može računati na pomoć od deset miliona dolara, ali i na otpis brojnih troškova za struju, vodu, grijanje, zakup prostora.


Tri paketa Ljubljane


Krajnje pragmatično postupili su Slovenci. Za sada su izdvojili 3 mlrd EUR (6% nacionalnog BDP).

Budući da je i izabran tek prije mjesec i po dana, premijer Janez Janša se odlučio da momentalno reaguje prvenstveno prema građanima i radnicima, dok je najavio drugi paket mjera, usmjeren na podršku likvidnosti i popravak prvog plana. Za kraj pandemije najavio je i treći paket državne podrške.

Cilj je da se u tri mjeseca plate u preduzećima održe na nivou 85% od februarskih. Zavisno od pada bruto prihoda kompanije, država subvencioniše do 50% zarade.

Slovenci su imali u vidu i samozaposlene kojima uplaćuju do 700 EUR mjesečno ako je prihod pao ispod polovine februarskog, dok po 150 EUR mjesečno do kraja maja dobija i svaki student. Takođe i stariji Slovenac dobija pomoć ako mu je penzija ispod 700 EUR, a iznos zavisi od visine mirovine.

Očito, svi pokušavaju da u do sada nezabeleženoj krizi pomognu i privredi i građanima. Preostaje nada da će biti efekta od masovnog ulivanja novca u ekonomiju.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.