Kako privredi i građanima pomažu Njemci, Francuzi, Amerikanci i Slovenci
Strah i neizvjesnost zavladali su globusom, sa zebnjom se iščekuju nove vijesti o širenju zaraze uz nadu da će pandemija biti obuzdana. Lijeka nema i primjenjuje se epidemiološka preporuka o gotovo potpunoj fizičkoj izolaciji svakog pojedinca.
Sljedstveno, ekonomija svake države je svedena na proizvodnju i promet najnužnijeg. Uobičajeni život odvija se zahvaljujući ogromnom novcu koji sve države i nacionalne banke ubacuju na tržište održavajući likvidnost i potrošnju.
Načelno, moglo bi se reći da se svuda radi isto. Država odlaganjem i umanjenjem poreskih obaveza i socijalnih doprinosa pokušava da podstakne preduzeća da se skoncetrišu na isplatu plata.
Brzo se pokazalo da pomoć jeste znatna, ali nedovoljna, pa je počelo i sufinansiranje zarade zaposlenim u privatnim preduzećima. Kako su u korona krizi najviše pogođeni samozaposleni, "slobodnjaci", radnici na privremeno-povremenim poslovima, država je dio podrške izdvojila i za njih.
Pad BDP 40%
Ipak, ni državna intervencija širom globusa kakva do sada ne samo da nije zabilježena u istoriji, nego teško da je iko ovako nešto mogao i zamisliti, nije dovoljna da spreči grube posledice bezmalo potpunog zastoja ekonomije.
U Francuskoj su poslodavci već 3,7 miliona zaposlenih stavili na takozvano "čekanje", što znači da njihov dalji radni status zavisi od toga hoće li država sufinansirati platu. Istovremeno u SAD je za samo dvije nedelje nezaposlenost povećana za 10 miliona novoprijavljenih, a procjenjuje se da će se do kraja aprila najmanje udvostručiti.
Tu čak ni državno izdvajanje nevjerovatnih 2.200 mlrd USD, 10,5% BDP SAD, za pomoć posrnuloj ekonomiji i siromašnijim kategorijama građana nije pomoglo. Sve veći broj kompanija zaustavlja djelatnost, pa ekonomisti predviđaju da će bruto-nacionalni dohodak u najmoćnijoj državi opasti za 15-20%, dok će pad za cio svijet dostići i svih 40%.
Biće i dramatičnije i bolnije nego tokom najveće ekonomske krize tridesetih godina prošlog vijeka.
Čuvati potrošnju
Ima logike subvencijama čuvati zaposlenost. Tako će preduzeća, kada nevolja prođe, čim pre obnoviti proizvodnju i tržišne pozicije.
U slučju masovnog otpuštanja, radni ugovori u razvijenim zemljama predviđaju dosta visoke i duge državne nadoknade za slučaj nezaposlenosti usled više sile. Ovako je, verovatno, i bolje i jeftinije. Ujedno, u nevoljama zaposleni građanin manje reže potrošnju od onoga ko ostane bez radnog mesta, pa je državno sufinansiranje plata ujedno umanjenje opšte štete.
Od pojedinačnih država Evropljani pogled najčešće usmeravaju prema Njemačkoj, vodećoj ekonomskoj sili Starog kontinenta. Njemci nisu iznevjerili.
Bolje i prije drugih sagledali su dubinu krize i za podršku izdvojili 750 mlrd EUR oko 21% nacionalnog BDP. Više nego iko drugi.
Njemačka kupuje udjele u kompanijama
Čak 158 milijardi biće usmjereno prema zaposlenima i siromašnijim građanima, dok će država 100 mlrd EUR usmjeriti u kredite razvojne banke. Ista suma odvaja se u takozvani stabilizacioni fond kojim će država kupovati udjele u posrnulim kompanijama i tako ubacivati novac na tržište.
Ministar za finansije ističe da će po oporavku firmi, država prodati udio nadajući se da će oporavak biti uspješan i tako zaraditi u transakciji. Za sada prognoza više liči na hrabrenje građana i preduzetnika. Skoro četiri stotine milijardi su garancije države bankama za kredite kompanijama, bez obzira da li je riječ o najpoznatijima ili o preduzećima sa desetak uposlenih.
Kada je riječ o sufinansiranju plata, Njemačka je aktivirala od ranije postojeći zakon o platama radnika koji rade skraćeno vrijeme. Osnov je da poslodavac isplaćuje plate, cirka 75% redovne, a država subvencioniše poslodavcu 60% bruto zarade, odnosno 67% za radnike sa djecom u porodici.
Mala preduzeća dobijaće po 9.000 EUR ukoliko broje do pet zaposlenih, odnosno 15.000 EUR ako je broj radnika do deset. Direktnim uplatama pomaže se onima koji, ipak, ostanu bez posla, od ranije nezaposlenima, samozaposlenima, "frilenserima" i poljoprivednicima.
Za sada, mjere su predviđene na tri mjeseca, ali u Njemačkoj ističu da će svi oblici podrške trajati duže, u nekim slučajevima i znatno duže.
SAD podstiču Boeing
Francuska je osmislila paket od 300 mlrd EUR, od kojih 45 mlrd odlazi na sufinansiranje zarada, ostatak su državne garancije preduzećima za kredite koje budu odobravale banke. Polazna ideja je da država subvencioniše do 70% plate u privatnim preduzećima.
Amerikanci su izdvojili čak 2.200 mlrd USD. Svaki punoljetni građanin sa godišnjim primanjima ispod 70.000 USD dobiće po 1.200 USD, dijete po pet stotina.
Za mala preduzeća izdvojiće se 370, na velike 500 mlrd USD, od čega 46 milijardi samo avioindustriji. Gro ove svote biće uplaćeno Boingu, a predsjednik Donalnd Tramp ni ne krije da je najpoznatiji proizvođač aviona od izuzetnog značaja za američku državu.
Što se tiče malih kompanija, ukoliko zapošljava do 500 zaposlenih može računati na pomoć od deset miliona dolara, ali i na otpis brojnih troškova za struju, vodu, grijanje, zakup prostora.
Tri paketa Ljubljane
Krajnje pragmatično postupili su Slovenci. Za sada su izdvojili 3 mlrd EUR (6% nacionalnog BDP).
Budući da je i izabran tek prije mjesec i po dana, premijer Janez Janša se odlučio da momentalno reaguje prvenstveno prema građanima i radnicima, dok je najavio drugi paket mjera, usmjeren na podršku likvidnosti i popravak prvog plana. Za kraj pandemije najavio je i treći paket državne podrške.
Cilj je da se u tri mjeseca plate u preduzećima održe na nivou 85% od februarskih. Zavisno od pada bruto prihoda kompanije, država subvencioniše do 50% zarade.
Slovenci su imali u vidu i samozaposlene kojima uplaćuju do 700 EUR mjesečno ako je prihod pao ispod polovine februarskog, dok po 150 EUR mjesečno do kraja maja dobija i svaki student. Takođe i stariji Slovenac dobija pomoć ako mu je penzija ispod 700 EUR, a iznos zavisi od visine mirovine.
Očito, svi pokušavaju da u do sada nezabeleženoj krizi pomognu i privredi i građanima. Preostaje nada da će biti efekta od masovnog ulivanja novca u ekonomiju.
Tema u žiži: Korona i biznis
18.05.2020. | Turizam, sport, kultura
Korona oživjela selo u CG - Potencijal za razvoj ruralnog turizma
18.05.2020. | Turizam, sport, kultura
18.05.2020. | Finansije
Pandemija pokazala osjetljivost Crne Gore na spoljne šokove - Snažan oporavak očekuje se 2021.
18.05.2020. | Finansije
Top priče
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od
21.03.2024. | Vijesti
Zeleno svjetlo za gradnju novog hipermarketa Voli u Nikšiću
21.03.2024. | Vijesti
eKapija+
28.03.2024. | Finansije
Grčke kompanije zainteresovane za ulaganje u Crnu Goru
28.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hyatt Regency Beograd podstiče promjene u hotelijerstvu - Inovacije za održivu budućnost
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Razgovarali o boravišnoj taksi i suzbijanju sive ekonomije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Traže se konsultanti za praćenje procesa spajanja ŽPCG i OŽVS
28.03.2024. | Industrija
Novi tender za zakup Željezare - Prednost kompanijama koje proizvode "zeleni čelik", u prvih pet godina najmanje 25 mil EUR investicija
28.03.2024.. | Industrija
27.03.2024. | Agro
Objavljen poziv za sanitarnu sječu za 2024. godinu
27.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za asfaltiranje ulica u Herceg Novom, vrijednost 820.000 EUR
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Korak bliže izgradnji kompleksa olimpijskog bazena u Baru - Raspisan konkurs za idejno rješenje
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Tender za rekonstrukciju tvrđave Španjola do kraja juna - Radovi vrijedni 4 mil EUR
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura