Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 06.04.2020.| 15:02
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Moratorijum na kredite - Sve što treba da znate

Ilustracija (Foto: NotarYES/shutterstock.com)
Centralna banka Crne Gore (CBCG) je 19. marta 2020. godine usvojila Odluku o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih uticaja novog koronavirusa na finansijski sistem, kojom je uveden zastoj u otplati dugovanja po osnovu kredita u trajanju od 90 dana, koja se primjenjuje na sve privredne subjekte i građane.

Moratorijum se primjenjuje na sve vrste finansijskih instrumenata, kao što su, na primjer, gotovinski krediti, stambeni krediti, investicioni krediti, prekoračenja na tekućim računima i drugi.

Obaveze banaka i dužnika

Da bi dužnici mogli da ostvare pravo na zastoj u otplati, potrebno je da upute zahtjev. Zahtjev je moguće uputiti poštom, putem telefona ili elektronskom poštom. Banke će objaviti detaljnije instrukcije u vezi sa podnošenjem zahtjeva na svojim sajtovima ili putem medija. Nakon što zahtjev bude podnijet, banka je u obavezi da omogući moratorijum u roku od 5 dana od dana prijema zahteva. Dodatno, nije potrebno da se zaključi aneks ugovora.

Ova mjera omogućava da dužnici budu oslobođeni plaćanja obaveza prema banci tokom perioda od 90 dana. Takođe, dužnici koji žele da i dalje otplaćuju kredite, mogu to da čine i dalje.

Dodatno, banke neće pokretati postupke izvršenja niti će preduzimati druge pravne radnje usmjerene na naplatu potraživanja tokom trajanja moratorijuma. Drugo, banke ne smiju da naplaćuju klijentima bilo kakve administrativne troškove u vezi sa korišćenjem prava na zastoj.

Šta moratorijum zapravo nudi?

Iako banke neće obračunavati ni naplaćivati zateznu kamatu na dospjela a neizmirena potraživanja u narednih 90 dana, banke ipak mogu da obračunavaju i primjenjuju ugovorenu kamatu za vreme trajanja moratorijuma, koja će se uračunati u glavni dug.

Praktično, to znači da dužnik neće imati obavezu da otplaćuje dospjele rate kredita u narednih 90 dana, ali, s druge strane, banka će nastaviti da obračunava ugovorenu kamatu za taj period. Na primjer, ako dužnik, kome predstoji otplata još 100 rata kredita, zahtijeva zastoj u otplati i ne isplati tri rate kredita u okviru 90 dana, iznos ugovorene kamate bi mogao, na primjer, da iznosi 600 EUR. Taj iznos će se, kasnije, priračunati glavnici i preraspodeliće se da pomenutih 100 rata kredita. To znači da se ugovoreni period otplate sada faktički produžava za tri meseca, bez izmena samog ugovora.

Da li je moratorijum, zapravo, neophodan?

Glavni motiv uvođenja moratorijuma jeste povećanje raspoloživog dohotka građana, a naročito u situacijama kada postoji ozbiljan rizik po javno zdravlje.

Da li je isplativo prihvatiti ponudu za moratorijum? Odgovor zavisi od brojnih činilaca. Svakako, isplativije je prihvatiti ponudu onda kada je iznos dugovanja niži, jer bi iznos ugovorene kamate bio niži nego kada bi iznos dugovanja bio viši. U cilju donošenja (ispravne) odluke, svaki dužnik bi trebalo da uzme u obzir ukupan iznos dugovanja prema banci, preostali iznos dugovanja, preostali period otplate, kao i druge činjenice u vezi sa ugovorom koji je zaključen sa bankom. U svakom slučaju, dužnici koji su ostali bez zaposlenja usled pandemije ili koji su na neplaćenom odsustvu će biti odlučniji da prihvate moratorijum, a sve kako bi ublažili negativne posledice koje bi pogodile kućni budžet.

S druge strane, ukoliko dužnik odluči da ipak nastavi sa otplatom, nema prepreke da se kasnije opredijeli za moratorijum. U svakom slučaju, dužnici bi trebalo da budu obaviješteni kako bi mogli da donose adekvatne finansijske odluke i kako bi izbjegli posljedice koje bi mogle da nastanu kako tokom trajanja, tako i nakon završetka pandemije.



Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.