NavMenu

Srbija razmatra uvođenje taksi na uvoz voća i povrća, da bi zaštitila domaće proizvođače

Izvor: Beta/Novosti Petak, 03.04.2020. 12:55
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Adisa/shutterstock.com)Ilustracija
Kako bi sada sačuvala domaće poljoprivredne proizvođače, naročito povrtare, Srbija planira da uvede prelevmane na uvoz voća i povrća, pišu Večernje novosti.

To bi značilo, naveo je list, da bi firme plaćale dodatnu taksu na uvoz ove robe.

Nije, međutim, još poznato da li bi se taj namet odnosio na sve voće i povrće ili samo na ono koje se proizvodi kod nas. Kako je za Večernje novosti rekao ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, ova odluka još nije donijeta, ali bi mogla biti u narednim danima.

Ovih dana, inače, srpski poljoprivrednici, a naročito povrtari, na velikim su mukama kako da plasiraju svoje sezonsko povrće, koje sada stiže u plastenicima podsjeća list.

Kako je država zatvorila pijace, put zelene salate, tikvica, rotkvica i mladog luka do kupaca je težak i gotovo nemoguć.

Neka predviđanja su da će više od 50% ovog povrća, nažalost, propasti, jer ono ne može dugo da stoji, a ni da se čuva u hladnjačama.

- Apsolutno sam za uvođenje dodatnih taksa na uvoz voća i povrća, ukoliko će to zaštititi domaću proizvodnju i srpskog seljaka - rekao je za list agroekonomista Milan Prostran.

Kako je istakao, oni su sada najugroženiji, naročito mali i srednji farmeri.

- Trgovački lanci imaju ugovore sa dobavljačima i lakše im je bilo da dobiju robu iz uvoza, naročito što ti proizvodi nisu konkurentni. Prihodi od prelevmana idu u budžet, ali bi bilo bolje da se otvori jedan poseban dio i da te prihode država usmjeri upravo poljoprivrednicima - rekao je Prostran.

Prema njegovim riječima, sada je vrijeme i kada uvozno voće i povrće teško stiže, a i to što stigne do trgovinskih lanaca je vrlo siromašan izbor.

- Domaće voće još nije stiglo, pa bi prelevmani imali smisla za uvoz jabuka, jer ima naših, a tek polovinom maja stižu naše prve trešnje - naveo je Prostran.

On međutim ne zna ni da li bi se prelevmani odnosili na uvoz limuna, banana i drugog južnog voća, koje se ne proizvodi u Srbiji, ili samo na ono što se uzgaja u zemlji.

- Već sad imamo problem sa sezonskim povrćem, pa su pojedini povrtari koji imaju plastenike sa salatom pustili ovce da to pojedu ili zaoravaju već jer nemaju kome da prodaju - upozorio je Prostran.

On smatra da je, ko god je donio odluku da se pijace zatvore, trebalo da nađe rješenje za male poljoprivrednike šta će sa svojom robom.

- Svakako, konačno treba da znamo da je uvijek bitno da se podrži domaći proizvođač. Da je bitno da kupujemo uvijek domaće. Tu logiku imaju i mnoge druge razvijene zemlje u svijetu. Sada je definitivno vrijeme da podržimo srpskog seljaka. Poljoprivredniku treba platiti taj rad, treba mu stvoriti mogućnost da nastavi sa poslom, a mi da jedemo i kupujemo domaće voće i povrće - naglasio je Prostran.

On smatra i da ova odluka, ukoliko do nje dođe, ne bi trebalo da izazove ljutnju kod drugih zemalja, iako je Srbija potpisala razne sporazume o slobodnoj trgovini.

- Ne treba zaboraviti da je, recimo, Turska zabranila izvoz limuna. Uz to, kada je riječ o domaćim poljoprivrednim proizvođačima, više od 50% njih plasira svoju robu preko pijaca. Sada kada je i to zatvoreno, niko ne zna kako da riješi problem - rekao je Prostran.

Večernje novosti podsjećaju da uvođenje prelevmana na uvoz određenih proizvoda ne bi bilo prvi put u Srbiji.

Srbija je 2015. godine uvela dodatne takse na uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i svinjskog mesa, kako bi spriječila poremećaje na tržištu, jer su u EU bile ukinute kvote za proizvodnju mlijeka, a došlo je do ruske zabrane uzvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU.

To je stvorilo viškove na evropskom tržištu, pa je Srbija reagovala kako bi zaštitila domaće proizvoače.

Krajem 2016. ove mjere su ukinute, u velikoj mjeri i pod pritiskom EU.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.