NavMenu

Da li postoji obaveza izvršavanja međunarodnih kupoprodajnih ugovora tokom vanrednog stanja

Izvor: eKapija Petak, 27.03.2020. 12:39
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: NotarYES/shutterstock.com)Ilustracija
Advokatska kancelarija Cvjetićanin&partneri je za članove Srpske asocijacije menadžera pripremila pravnu analizu koja daje odgovor da li postoji obaveza izvršavanja međunarodnih kupoprodajnih ugovora tokom vanrednog stanja.

Kako se navodi, na osnovu sudske prakse koja se odnosi na primjenu Bečke konvencije o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe možemo zaključiti da li se novonastala epidemija smatra smetnjom za izvršenje ugovora, što automatski oslobađa od odgovornosti u međunarodnim kupoprodajnim ugovorima shodno članu 79. konvencije.

U nastavku prenosimo njihove savjete:


Lanačane reakcije u kupoprodajnim ugovorima

Proizvodnja sirovina i logističke usluge (organizacija prevoza i carinjenja) se mogu usporiti ili u potpunosti zaustaviti usljed bolesti zaposlenih ili usljed zaštitnih mjera preduzetih od strane poslodavaca ili same države. Istovremeno, fabrike koje se uglavnom oslanjaju na ljudske resurse su izložene posljedicama epidemije, čak i u odsustvu problema sa zalihama.

Problemi nastaju u trenutku proizvodnje, zatim se šire do trgovine, u kojoj situaciji prodavci ne mogu da isporuče proizvod kupcu, koji opet može biti komponenta drugog, složenijeg ili finalnog proizvoda. Tako se stvara niz neizvršenih obaveza u kupoprodajnim ugovorima..


Viša sila i Bečka konvencija

Postavlja se pitanje da li koronavirus može biti smatran višom silom u okviru Bečke konvencije o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe, što bi dozvolilo jednoj od strana međunarodnog kupoprodajnog ugovora da se oslobodi odgovornosti ukoliko ne izvrši svoju obavezu, predviđenu ugovorom.

Naime, Konvencija Ujedinjenih nacija o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe iz 1980. godine, koju je Srbija ratifikovala 1984, godine, a koja je u primjeni od 1988. godine (do sada ratifikovana od preko 100 zemalja, uključujući sve najrazvijenije) poznatija kao Bečka konvencija, ne poznaje termin "viša sila" (vis maior). Razlog je upravo cilj same Konvencije da se uspostavi međunarodni izvor prava, te da bi se izbjeglo mešanje pojmova, s obzirom da nacionalna zakonodavstva više zemalja termin "viša sila" koriste za različite situacije, koje ne moraju biti iste.

Konvencija koristi zbog toga neutralan izraz "smetnja" (prepreka) koji oslobađa odgovornosti ugovornu stranu za kršenje kupoprodajnog ugovora u slučaju ispunjenja sledeća tri slučaja:

1. Neispunjenje obaveze ugovorne strane je nastalo zbog smetnje izvan njene kontrole;

2. Nije se razumno moglo očekivati da uzme u obzir smetnju u trenutku zaključenja ugovora;

3. Nije se moglo očekivati da izbjegne nastalu smetnju ili da prevaziđe nju ili njene posljedice.

Bitno je napomenuti da "smetnja" isključuje odgovornost ugovorne strane za izvršenje preuzetih obaveza samo dok ona traje, međutim, po njenom prestanku ugovorna obaveza i dalje postoji.

Postojanje smetnje mora biti dokazano od ugovorne strane koja na nju ukazuje (teret dokazivanja). Treba imati u vidu da postojanje "smetnje" predstavlja izuzetak od opšteg pravila, odnosno načela da se ugovori moraju izvršavati (pacta sunt servanta), te se u tom smislu se ispunjenost njenih uslova restriktivno tumači.


Uzrok smetnje izvan kontrole ugovorne strane

U međunarodnoj trgovini smetnja koju ugovorna strana može kontrolisati, se vrlo široko tumači. Tako, smetnja čiji je uzrok dobavljač, predstavlja rizik koji može kontrolisati prodavac, stoga on ne može da se oslobodi odgovornosti zbog kašnjenja ili neizvršenja svog dobavljača.

Sa druge strane rizik plaćanja je rizik koji može kontrolisati kupac, te se on ne može osloboditi odgovornosti ukoliko mu primjera radi, banka odbije da prenese novac namijenjen za izvršenje obaveze.


Predvidivost prilikom zaključenja ugovora

Sudovi primjenjuju odredbe Konvencije u zavisnosti da li se smetnja mogla predvidjeti u trenutku zaključenja ugovora ili ne.

Npr. ruski prodavac u jednoj arbitraži nije mogao da se pozove na isključenje od odgovornosti zbog toga što nije mogao da predvidi gašenje kompanije svog dobavljača pa zbog toga nije dostavio robu na vrijeme njemačkom kupcu.


Neizbježan, nesavladiv uzrok

Procjena mogućnosti prevazilaženja uzroka smetnje je postavljena prilično visoko od strane arbitražnih sudova.

Npr. u parnici pred njemačkim sudom, francuski prodavac je tvrdio da je dostavio manje paradajza od dogovorene količine, zbog drastičnog porasta cijene proizvoda usljed obilnih kiša u Francuskoj. Sud je odbio njegov razlog, s obzirom da padavine nisu uništile čitav rod paradajza, te je prodavac mogao da prevaziđe smetnju.


Koronavirus kao "smetnja"

Očigedno je da koronavirus može biti svrstan u okolnosti koje mogu osloboditi odgovornosti prodavca u međunarodnom ugovoru o prodaji robe. U slučaju da zaštitne mjere (vanredno stanje) koje vlasti preduzmu direktno utiču na izvršenje ugovora, onda je moguće da dok god su one na snazi, prodavac može biti oslobođen izvršenja svojih ugovornih obaveza.

Na primjer, u slučaju zatvaranja fabrike koja proizvodi visoko radno intenzivan proizvod, proizvođač može biti privremeno izuzet od isporuke proizvoda u ugovorenom roku, pod uslovom da ne poseduje fabriku, u drugom području koje nije pogođeno zaštitnim mjerama, koja bi pri tome mogla da proizvede i isporuči dati proizvod. Takođe u slučaju odsustva ključnih zaposlenih koji su uključeni u proizvodnju, a koji su pogođeni preduzetim zaštitnim mjerama, smatra se da takva situacija predstavlja smetnju ukoliko se oni ne mogu zamijeniti drugom radnom snagom.

Na samom kraju dolazimo do zaključka da nema ustaljene prakse kod ovog novonastalog uzroka smetnje, pa se svaki slučaj mora posebno analizirati da bi se utvrdilo postoji li osnov da se prodavac u međunarodnim ugovorima o prodaji robe pozove na odredbe Bečke konvencije, kako bi se oslobodio odgovornosti usled nemogućnosti izvršenja svoje obaveze zbog postojanja smetnje.

Pandemija virusa, proglašena od SZO, kao i uvođenje vanrednog stanja od strane nacionalnih država, može predstavljati "smetnju" po uslovima koje Konvencija propisuje, s obzirom da uvođenje vanrednog stanja uobičajeno podrazumijeva uvođenje dodatnih restriktivih mjera koje ograničavaju slobodu kretanja, kao što su zatvaranje granica, zabranu ili ograničavanje kretanja ljudi unutar država, ali i zabranu trgovine za većinu maloprodajnih objekata.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.