Fosilna goriva gube globalnu utakmicu - BiH zaostaje u korišćenju obnovljivih izvora energije i šansama za profit
- Svjedoci smo kako se na polju dekarbonizacije bore SAD, Kina, Indija, EU... Oni koji u budućnosti budu dekarbonizovani i tehnološki dobro opremljeni, biće ekonomski jaki, a koji budu insistirali na fosilnim goriva, kao što je ugalj, nafta, gas, biće nerzavijeni - poručio je Kopač.
Evropska komisija je, navodi Kopač, najavila je da će uvesti graničnu taksu na CO2 za sektore u kojima cijena za emisije CO2 ima važnu ulogu jer je veliki trošak. Jedan od razloga je veliki rast uvoza električne energije proizvedene iz uglja u zemljama izvan EU, gdje se ne plaćaju emisije CO2.
Kopač je istakao da je dekarbonizacija u stvaru druga tranzicija energetskog sektora, a prva se već odigrala i značila je prelaz sa državnog regulisanja proizvodnje struje do tržišne utakmice.
- Nažalost, ova prva se još nije u potpunosti sprovela u Energetskoj zajednici, a već se uveliko dešava druga. Bez završene prve neke zemlje ne mogu ući ni u drugu i to je velika tragedija - ističe Kopač.
Na Zapadnom Balkanu, naveo je, neke zemlje su otišle dalje od drugih u kontekstu ulaganja u nove tehnologije i obnovljive izvore energije (OIE) i bolje napreduju u odnosu na obaveze koje imaju kao članice EZ.
- Pobjednici u regionu su Crna Gora i Sjeverna Makedonija, slijedi Srbija, a BiH nažalost zaostaje na mnogim područjima, zbog neusvojenih reformi. Sve je blokriano zbog zakona o tržištu električne energije i taj zakon se mora usvojiti, jer to koči BiH. RS je na području struje u dobroj situaciji, ima novi nacrt zakona o struji i dobar je i napredan, ali ima jedan član koji nije u redu - regulacija proizvodnih cijena ostaje i dalje, a to je suprotno i drugom i trećem energetskom paketu. To bi trebalo ispraviti jer je dugoročno štetno.
Šta se dešava zbog odsustva konkurencije, pitao je Kopač, pa je dao i ilustrovan primjer.
- Cijena gasa za industrijski sektor u BiH je četvrta najviša u Evropi, jer nema konkurencije, a nema je zbog neusvojenog državnog zakona.
Inače, kako je rekao Kopač, iznoseći statistike podakte za 2018. godinu, pada udio proizvedene struje iz OIE u BiH, umjesto da raste.
- Vaša obaveza je da to bude 40% u 2020. godini, a nije realizovana. Međutim, nećemo pokrenuti prekršajni postupak.
Govoreći takođe na ovom panelu, Staša Košarac, ministar spoljne trgovine BiH, je istakao da energetika može biti glavni pokretač razvoja BiH i da on u okviru svog ministarstva želi ići ka tom cilju.
- Proces energetske tranzicije BiH je na samom početku i toga moramo biti svjesni. Treba da savladamo sukob sa savješću i svijesti svih nas. Ja sam odlučan da na ovom polju radim sa svim partnerima u BiH, poštujući direktive EU i Energetske zajednice. Moje kolege iz entitetskih ministarstva su potpuno posvećene ovom pitanju i i svjesni smo činjenice da je zelena energija imperativ, kao i očuvanje okoline.
Nećemo da budemo izolovani iz EU, i iz aspekta donesene strategije energetskog razvoja do 2035. "vidimo da se radi o sveobuhvatnom pristupu aktera u BiH", poručio je Košarac.
- Neke stvari zbog direktiva EZ moramo pomjeriti sa mrtve tačke. Takođe, radimo na integrisanom klimatskom i energetskom planu BiH, na čemu želim da zahvalim GIZ-u, USAID-u i UNDP-u, koje daju veliku podršku institucijama. Uloga mog ministarstva biće koordinirajuća, nikako centralna, da nameće neka rješenja. Zato, mislim da idemo u pozitivnom pravcu. Moramo donijeti i strategiju obnove javnih zgrada do 2025., kao jedan od ključnih dokumenata u procesu energetske tranzicije.
Njegov kolega iz Banjaluke, ministar energetike RS Petar Đokić, smatra da moramo sagledati na čemu danas zasnivamo proizvodnju struje, kakva su predviđanja u budućnosti i kakva će biti uloga proizvođača i potrošača.
- Naravno da je energetika i profitno područje i svakako da je ono u ovom vremenu ocijenjeno i kao najvažnije područje gdje se mogu sticati veliki profiti, u odnosu na profit koji se do sada sticao u ovoj oblasti. Profitna dimenzija je uvijek postojala, ali je danas naglašena više nego ikad. Naša tranzicija se kreće tom linijom - poručio je Đokić.
Svjesna je RS, kaže obaveza koje moraju ispuniti u procesu energetske tranzicije.
- Prvo mjesto je svakako dekarbonizacija, a da bi se to desilo, moramo se fokusirati na proizvodnju struje iz OIE. RS je u tom smislu markirala ova pitanja i posvećena je tom cilju. Ovaj Samit u Trebinju je potvrda te orjentacije. Smatramo da moramo povećati proizvodnju struje iz OIE i naš region ima velike potencijale koji nisu iskorišćeni. Do 2035. namjera RS je da uložimo 11 mlrd KM u ovu oblast - poručio je Đokić.
- U prethodnom periodu dosta smo uradili na izgradnji objekata za proizvodnju struje iz OIE. Imali smo nekih 500 MW iz vjetra na sistemu, što je polazna tačka u energetskoj tranzicije naše zemlje. Naravno, to je samo početak, a slijedi velika analiza potencijala i kako doći do slijedećeg modela. Srbija nastavlja da radi na sljedećem modelu sa EBRD-om, a to će biti aukcijski model za OIE.
Filipović je istakla važnost saradnje Srbije i RS na gradnji objekata u hidroenergiji.
- To vidimo kao dobrobit za sve strane, ne samo ove dvije zemlje, već i cijelog regiona. Najvažnija nam je svakako svijest građana i proces dekarbonizacije. Kao zemlje članice EZ možemo se dobro pozicionirati i zajednički donositi mjere kako bi najefikasnije dostigli ciljeve koje nam zadaju iz EU. Naravno, novac je uvijek potreban, i možemo da očekujemo pomoć Evropske komisije.
Problem TE Tuzla
Janez Kopač, direktor Sekretarijata EZ, nije mogao a da se ne osvrne na projekat gradnje bloka 7 TE Tuzla, kao gorućeg problema u vremenu kada se cijeli svijet okreće ulaganju u OIE.
- Blok je na dugi rok ekonomska katastrofa BiH. Usvojena je državna garancija za taj projekat koji je u početku bio predviđen ili da bude finansijski osiguran iz Kine ili od BiH, a na kraju je dobio oboje. Taj projekat, po našem mišljenju, ima nezakonitu državnu pomoć. Počeli smo prekršajni postupak protiv BiH i ne znam šta će se desiti.
Ovaj projekat bio bi profitabilan, rekao je, ako bi cijena bila 55 EUR po megavat satu. Taksa na CO2 u BiH usvojiće se tek 2035.
- Ta taksa dolazi veoma brzo i ubiće ovaj projekat - zaključio je Kopač.
Top priče
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Izgradnja turističkog kompleksa Otrant Reefs na Velikoj plaži počinje sledeće nedelje
Naredne sedmice počeće izgradnja turističkog kompleksa Otrant Reefs na Velikoj plaži u Ulcinju, prenosu portal Ul-Info. - U subotu, 6. aprila, biti svečano postavljen kamen-temeljac za turistički kompleks Otrant Reefs na Velikoj plaži. Najavljeno je da će se ovaj kompleks prostirati na preko 40.000 kvadrata, te da će imati dva hotela sa 5 zvjezdica i 23 vile, te brojnim drugim pratećim sadržajima uz Port Milenu - prenosi portal.
21.03.2024. | Vijesti
Zeleno svjetlo za gradnju novog hipermarketa Voli u Nikšiću
21.03.2024. | Vijesti
eKapija+
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Agro
Kina spremna da aktivno promoviše izvoz crnogorskih visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda
27.03.2024. | Agro
27.03.2024. | IT, Telekomunikacije
Na kraju februara 1,29 miliona korisnika mobilne telefonije
27.03.2024. | IT, Telekomunikacije
27.03.2024. | Finansije
Radović: Pozicija žena u crnogorskoj ekonomiji još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou
27.03.2024. | Finansije
27.03.2024. | Agro, Industrija
Kreće info-kampanja o Agrobudžetu po opštinama
27.03.2024. | Agro, Industrija
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija
Novi tender za zakup Željezare - Prednost kompanijama koje proizvode "zeleni čelik", u prvih pet godina najmanje 25 mil EUR investicija
27.03.2024. | Agro
Objavljen poziv za sanitarnu sječu za 2024. godinu
27.03.2024.. | Agro
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za asfaltiranje ulica u Herceg Novom, vrijednost 820.000 EUR
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Korak bliže izgradnji kompleksa olimpijskog bazena u Baru - Raspisan konkurs za idejno rješenje
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Tender za rekonstrukciju tvrđave Španjola do kraja juna - Radovi vrijedni 4 mil EUR
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
21.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Za drugu fazu rekonstrukcije Ulice Husinjskih rudara u Podgorici 305.000 EUR
21.03.2024. | Građevina, Saobraćaj