NavMenu

Fosilna goriva gube globalnu utakmicu - BiH zaostaje u korišćenju obnovljivih izvora energije i šansama za profit

Izvor: eKapija+ Utorak, 10.03.2020. 13:57
Komentari
Podeli
(Foto: jaroslava V/shutterstock.com)
Dekarbonizacija je velika utakmica na globalnom nivou, a označava razvoj novih tehnologija. Ko pobijedi u toj trci, biće bogat na dugi rok, poručio je Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice (EZ) na panelu "Tranzicija energetskog sektora" na ovogodišnjem Samitu energetike Trebinje koji je održan 5. i 6. marta.

- Svjedoci smo kako se na polju dekarbonizacije bore SAD, Kina, Indija, EU... Oni koji u budućnosti budu dekarbonizovani i tehnološki dobro opremljeni, biće ekonomski jaki, a koji budu insistirali na fosilnim goriva, kao što je ugalj, nafta, gas, biće nerzavijeni - poručio je Kopač.

Evropska komisija je, navodi Kopač, najavila je da će uvesti graničnu taksu na CO2 za sektore u kojima cijena za emisije CO2 ima važnu ulogu jer je veliki trošak. Jedan od razloga je veliki rast uvoza električne energije proizvedene iz uglja u zemljama izvan EU, gdje se ne plaćaju emisije CO2.

Kopač je istakao da je dekarbonizacija u stvaru druga tranzicija energetskog sektora, a prva se već odigrala i značila je prelaz sa državnog regulisanja proizvodnje struje do tržišne utakmice.

- Nažalost, ova prva se još nije u potpunosti sprovela u Energetskoj zajednici, a već se uveliko dešava druga. Bez završene prve neke zemlje ne mogu ući ni u drugu i to je velika tragedija - ističe Kopač.

Na Zapadnom Balkanu, naveo je, neke zemlje su otišle dalje od drugih u kontekstu ulaganja u nove tehnologije i obnovljive izvore energije (OIE) i bolje napreduju u odnosu na obaveze koje imaju kao članice EZ.

- Pobjednici u regionu su Crna Gora i Sjeverna Makedonija, slijedi Srbija, a BiH nažalost zaostaje na mnogim područjima, zbog neusvojenih reformi. Sve je blokriano zbog zakona o tržištu električne energije i taj zakon se mora usvojiti, jer to koči BiH. RS je na području struje u dobroj situaciji, ima novi nacrt zakona o struji i dobar je i napredan, ali ima jedan član koji nije u redu - regulacija proizvodnih cijena ostaje i dalje, a to je suprotno i drugom i trećem energetskom paketu. To bi trebalo ispraviti jer je dugoročno štetno.

Šta se dešava zbog odsustva konkurencije, pitao je Kopač, pa je dao i ilustrovan primjer.

- Cijena gasa za industrijski sektor u BiH je četvrta najviša u Evropi, jer nema konkurencije, a nema je zbog neusvojenog državnog zakona.

Inače, kako je rekao Kopač, iznoseći statistike podakte za 2018. godinu, pada udio proizvedene struje iz OIE u BiH, umjesto da raste.

- Vaša obaveza je da to bude 40% u 2020. godini, a nije realizovana. Međutim, nećemo pokrenuti prekršajni postupak.

BiH na početku energetske tranzicije

Govoreći takođe na ovom panelu, Staša Košarac, ministar spoljne trgovine BiH, je istakao da energetika može biti glavni pokretač razvoja BiH i da on u okviru svog ministarstva želi ići ka tom cilju.

- Proces energetske tranzicije BiH je na samom početku i toga moramo biti svjesni. Treba da savladamo sukob sa savješću i svijesti svih nas. Ja sam odlučan da na ovom polju radim sa svim partnerima u BiH, poštujući direktive EU i Energetske zajednice. Moje kolege iz entitetskih ministarstva su potpuno posvećene ovom pitanju i i svjesni smo činjenice da je zelena energija imperativ, kao i očuvanje okoline.

Nećemo da budemo izolovani iz EU, i iz aspekta donesene strategije energetskog razvoja do 2035. "vidimo da se radi o sveobuhvatnom pristupu aktera u BiH", poručio je Košarac.

- Neke stvari zbog direktiva EZ moramo pomjeriti sa mrtve tačke. Takođe, radimo na integrisanom klimatskom i energetskom planu BiH, na čemu želim da zahvalim GIZ-u, USAID-u i UNDP-u, koje daju veliku podršku institucijama. Uloga mog ministarstva biće koordinirajuća, nikako centralna, da nameće neka rješenja. Zato, mislim da idemo u pozitivnom pravcu. Moramo donijeti i strategiju obnove javnih zgrada do 2025., kao jedan od ključnih dokumenata u procesu energetske tranzicije.

Njegov kolega iz Banjaluke, ministar energetike RS Petar Đokić, smatra da moramo sagledati na čemu danas zasnivamo proizvodnju struje, kakva su predviđanja u budućnosti i kakva će biti uloga proizvođača i potrošača.

- Naravno da je energetika i profitno područje i svakako da je ono u ovom vremenu ocijenjeno i kao najvažnije područje gdje se mogu sticati veliki profiti, u odnosu na profit koji se do sada sticao u ovoj oblasti. Profitna dimenzija je uvijek postojala, ali je danas naglašena više nego ikad. Naša tranzicija se kreće tom linijom - poručio je Đokić.

Svjesna je RS, kaže obaveza koje moraju ispuniti u procesu energetske tranzicije.


- Prvo mjesto je svakako dekarbonizacija, a da bi se to desilo, moramo se fokusirati na proizvodnju struje iz OIE. RS je u tom smislu markirala ova pitanja i posvećena je tom cilju. Ovaj Samit u Trebinju je potvrda te orjentacije. Smatramo da moramo povećati proizvodnju struje iz OIE i naš region ima velike potencijale koji nisu iskorišćeni. Do 2035. namjera RS je da uložimo 11 mlrd KM u ovu oblast - poručio je Đokić.

I Srbija svakako ima razvijenu svijest da treba ulagati u OIE, poručila je Mirjana Filipović, državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Srbije.

- U prethodnom periodu dosta smo uradili na izgradnji objekata za proizvodnju struje iz OIE. Imali smo nekih 500 MW iz vjetra na sistemu, što je polazna tačka u energetskoj tranzicije naše zemlje. Naravno, to je samo početak, a slijedi velika analiza potencijala i kako doći do slijedećeg modela. Srbija nastavlja da radi na sljedećem modelu sa EBRD-om, a to će biti aukcijski model za OIE.

Filipović je istakla važnost saradnje Srbije i RS na gradnji objekata u hidroenergiji.

- To vidimo kao dobrobit za sve strane, ne samo ove dvije zemlje, već i cijelog regiona. Najvažnija nam je svakako svijest građana i proces dekarbonizacije. Kao zemlje članice EZ možemo se dobro pozicionirati i zajednički donositi mjere kako bi najefikasnije dostigli ciljeve koje nam zadaju iz EU. Naravno, novac je uvijek potreban, i možemo da očekujemo pomoć Evropske komisije.

Problem TE Tuzla


Janez Kopač, direktor Sekretarijata EZ, nije mogao a da se ne osvrne na projekat gradnje bloka 7 TE Tuzla, kao gorućeg problema u vremenu kada se cijeli svijet okreće ulaganju u OIE.

- Blok je na dugi rok ekonomska katastrofa BiH. Usvojena je državna garancija za taj projekat koji je u početku bio predviđen ili da bude finansijski osiguran iz Kine ili od BiH, a na kraju je dobio oboje. Taj projekat, po našem mišljenju, ima nezakonitu državnu pomoć. Počeli smo prekršajni postupak protiv BiH i ne znam šta će se desiti.

Ovaj projekat bio bi profitabilan, rekao je, ako bi cijena bila 55 EUR po megavat satu. Taksa na CO2 u BiH usvojiće se tek 2035.

- Ta taksa dolazi veoma brzo i ubiće ovaj projekat - zaključio je Kopač.

Teodora Brnjoš

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Građevina, Turizam, sport, kultura

Izgradnja turističkog kompleksa Otrant Reefs na Velikoj plaži počinje sledeće nedelje

Naredne sedmice počeće izgradnja turističkog kompleksa Otrant Reefs na Velikoj plaži u Ulcinju, prenosu portal Ul-Info. - U subotu, 6. aprila, biti svečano postavljen kamen-temeljac za turistički kompleks Otrant Reefs na Velikoj plaži. Najavljeno je da će se ovaj kompleks prostirati na preko 40.000 kvadrata, te da će imati dva hotela sa 5 zvjezdica i 23 vile, te brojnim drugim pratećim sadržajima uz Port Milenu - prenosi portal.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.