Životnu sredinu ne treba štititi izbacivanjem mesa iz upotrebe, nego ispašom životinja

Stočarstvo kao i mesna industrija sve se više nalaze na meti organizacija za zaštitu životne sredine koji smatraju da baš taj sektor donosi najviše štete prirodi. Jako se puno vode troši u mesnoj industriji, a čak trećina obrađene zemlje koristi se za proizvodnju milijarde tona stočne hrane. Sve se češće postavlja pitanje je li potrebno jesti takvo meso, pogotovo što danas postoje brojne alternative.

Naučnica i akademska profesorka, kako navodi foodnavigator, poznata po svom radu o globalno održivoj proizvodnji hrane, Luis Fresko, smatra da izostavljanje mesa iz lanca proizvodnje nije nikakvo rješenje.

- Svima je jasno da uzgoj životinja ima uticaj na okolinu i stvaranje izduvnih gasova, te da se sve više razmišlja o tome kako je meso opasno za konzumaciju. Ipak, problem ne možemo riješiti na način tako da izbacimo iz lanca jedan od najbitnijih izvora proteina za naš organizam. Čak i ako bismo obustavili proizvodnju mesa i uzgoj domaćih životinja, na meti bi se sigurno našle divlje životinje, koje bi mnogi uzgajali za hranu - upozorila je Fresko.

Fresko je navela i primjere zbog čega su nam životinje potrebne u uzgoju usjeva i ljudskoj ishrani.

- Ispaša životinja pruža najveću nadu za smanjivanje izduvnih gasova, a ona se u svetu sprovodi sve manje. Veliki dio svjetske površine je ili suv ili s druge strane previše vlažan. Zemlja za uzgoj je sve siromašnija, a tome smo krivi mi, a ne životinje. Baš ta ispaša životinja može učiniti što niko od nas ljudi ne može, a to je nejestivo bilje pretvoriti u vrlo vredne usjeve i hranu - objašnjava Fresko.

Isto tako, izjavila je da životinje mogu da pomognu u rješavanju rastućeg problema otpada hrane. Nedavno je objavljeno istraživanje Univerziteta Wageningen u kojem se govorilo o problemu potrošnje hrane, te da je on mnogo veći nego što se to misli.

Izračunali su da svaka osoba po danu, u prosjeku, stvori otpada u vrijednosti 500 kalorija, što je ekvivalent oko tri vekne hleba, ili kilogram jabuka, ili malo veća svinjska šnicla.

- Kada bismo taj otpad mogli da upotrebimo za hranjenje životinja, to bi bilo odlično - rekla je Fresko.

Iako je zagovornica mesa, Luis Fresko preporučuje i veću konzumaciju biljnih belančevina. Međutim, identifikovala je niz problema koji se pojavljuju u sve popularnijim alternativama mesu, a koje se baziraju na biljkama.

- Svi ti veganski burgeri imaju veliki problem - svi su ultraprerađeni. Dakle, s prehrambenog stanovišta to nije najbolje rješenje - primijetila je.

Meso uzgojeno u laboratoriji trenutno je preskupo da bi bila prava zamjena, a iako fabrički uzgojene aminokiseline imaju više potencijala, ovaj sektor je još uvek poprilično nestabilan.

Kao najzanimljiviju alternativu, Fresko je navela alge, ali je dodala kako je jako komplikovano uzgajati ih, te da rastu jako sporo.

- Mislim da u budućnosti nećemo jesti meso svaki dan. Lako možemo bez njega tri ili četiri dana, ali u potpunosti ga izbaciti iz ishrane bilo bi pogrešno i za ljude, kao i za same životinje - zaključila je ova naučnica.