(Foto: PhotographyByMK/shutterstock.com) Crna Gora je 2019. godinu završila realizacijom dvije značajne investicije u oblasti energetike. Sredinom novembra u rad je pušten
podmorski kabal između Crne Gore i Italije, vrijedan oko milijardu eura. Nekoliko dana kasnije, u rad je puštena i
vjetroelektrana Možura instalisane snage 46 MW, u koju je uloženo oko 90 mil EUR. Ovakav završetak 2019. nagovijestio je i realizaciju značajnih projekata u 2020. godini. Da li ih je pandemija koronavirusa zaustavila?
Godina koja je za nama bila je izazovna u svakom smislu, a pandemija koronavirusa uticala je na sve segmente privrede. Energetski sektor nije izuzetak, pa je problema, svakako bilo. Međutim, možemo primjetiti da je u Crnoj Gori ovaj sektor pokazao određenu stabilnost, pa pandemija nije uticala na proizvodnju električne energije.
Takođe, već u prvoj godini Crna Gora je osjetila benefite energetskog povezivanja sa Italijom, pa je Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) prošle godine na osnovu efekta od komercijalne upotrebe podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije prihodovao 11,6 mil EUR. Ovaj projekat uticao je i na povećanje interesovanja za dodjelom prekograničnih prenosnih kapaciteta i na ostalim granicama Crne Gore.
Iz Privredne komore istakli su nedavno da razvoj energetskog sektora ima veliki značaj za ukupan privredni razvoj zemlje, te da je potrebno nastaviti aktivnosti na modernizaciji postojeće i izgradnji nove infrastrukture za distribuciju energije, kao i ulaganja u obnovljive izvore energije.
Projekti najavljeni tokom 2020. pokazuju da je Crna Gora spremna da se u značajnoj mjeri okrene zelenoj energiji, a obećanje da će podržati takve investicije stiglo je i od
Evropske banke za obnovu i razvoj. U skladu sa tim, upravo je ulaganje u obnovljive izvore energije izazvalo i najveće interesovanje korisnika eKapije, čemu svjedoči i naša lista investicija u oblasti energetike.
Ilustracija (Foto: Shutterstock)
1. Solarna elektrana Briska gora
Na lokalitetu Briska gora kod Ulcinja u planu je
gradnja solarne elektrane koja će biti jedna od najvećih tog tipa u Evropi. Solarnu elektranu Briska gora gradiće konzorcijum kompanije na čelu sa EPCG. Vlasničku strukturu konzorcijuma čine pobjednici na državnom tenderu za gradnju solarne elektrane, i to finski Fortum i EPCG sa po 49% udjela i firma Sterling & Wilson sa dva odsto akcija.
Gradiće se u dvije faze, a planirana godišnja proizvodnja solarne elektrane, nakon završetka obje faze projekta, iznosiće oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje. Ukupna vrijednost projekta premašuje 200 mil EUR, a izgradnja objekta još uvijek nije počela, iako je najavljeno da će radovi početki krajem 2020. ili početkom 2021.
Ilustracija
2. VE Gvozd
Projekat predviđa faznu izgradnju i puštanje u rad 13 vjetroagregata, transformatorsku stanicu 110/33 kilovolti (kV) Gvozd na projektnoj lokaciji, rekonstrukciju transformatorskih stanica Krnovo i Nikšić, kao i izgradnju dva jednostruka dalekovoda dužine tri i 14,7 kilometara.
Početak izgradnje vjetroelektrane očekuje se ove godine, dok je puštanje elektrane u probni rad predviđeno 18 mjeseci nakon početka radova.
HE Komarnica (Foto: Elektroprivreda Crne Gore)
3. Hidroelektrana Komarnica
Izgradnja HE Komarnica predviđena je na profilu Lonci na istoimenoj rijeci, sa lučno-betonskom branom visine 171 m i kotom normalnog uspora 811 mnm. Imaće instalisanu snagu od oko 172 MW sa očekivanom godišnjom proizvodnjom do 213 GWh električne energije.
(Foto: spiros xanthos/Unsplash)
4. Rekonstrukcija HE Piva
Pored izgradnje novih, Elektroprivreda radi i na rekonstrukciji već postojećih energetskih objekata. Tako će samo u
rekonstrukciju hidroelektrane Piva biti uloženo blizu 17 mil EUR, a EPCG istovremeno radi radi na revitalizaciji opreme i postrojenja. Kako je saopšteno iz preduzeća krajem avgusta, remontom još jednog agregata radni vijek HE Piva produžiće se za još 40-ak godina.
Ilustracija (Foto: QiuJu Song/shutterstock.com)
5. Istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju
Pandemija koronavirusa usporila je istraživanje postojanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, međutim, taj projekat nijednog momenta nije doveden u pitanje,
saopšteno je u oktobru iz nacionalne Uprave za ugljovodonike. Kako su istakli, u toku su u toku su pripremne radnje za prvo istražno bušenje, koje bi trebalo da počnu u prvom kvartalu 2021. godine. Da li ima nafte i gasa u Crnoj Gori, trebalo bi da bude poznato do kraja pve godine.
Iz Uprave je navedeno da su koncesionari Eni i Novatek su, u skladu sa obavezama iz Radnog programa Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, izvršili 3D geofizička istraživanja krajem 2018. godine. Na prikupljenim podacima je izvršen procesing tokom 2019. godine.
Kompletnu listu investicija iz oblasti industrije možete vidjeti
OVDJE.