NavMenu

Zagađen vazduh opet guši stanovnike Zapadnog Balkana

Izvor: Balkan Green Energy News Nedjelja, 25.10.2020. 10:34
Komentari
Podeli
(Foto: Unsplash/Free To Use Sounds)
Početak sezone grijanja u zemljama Zapadnog Balkana je ujedno i početak sezone sa povećanim zagađenjem vazduha. Poslednjih dana gradovi iz ovog regiona opet su počeli da budu redovni "gosti" liste gradova sa najzagađenijim vazduhom na svijetu.

Zagađenje vazduha u regionu Zapadnog Balkana ponavlja se u isto vrijeme kao i prije godinu dana, pa izgleda da se ništa nije promijenilo uprkos protestima građana, i apelima nevladinih organizacija i stručnjaka da nadležne institucije urade nešto po ovom pitanju. Glavni zagađivači nastavljaju po starom, piše Vladimir Spasić za Balkan Green Energy News.

Na listi najzagađenijih gradova, u četvrtak, 22. oktobra, koju objavljuje sajt AirVisual, bili su Beograd, Priština, Sarajevo, Skoplje, Sofija, Zagreb. Vrijednost Indeksa kvaliteta vazduha (Air Quality Index – AQI) u pojedinim djelovima dana bila je između 100 i 150, što znači da je zagađenje vazduha takvo da je cijela populacija, a posebno osjetljive kategorije stanovnštva, kao što su stari, bolesni, djeca, trudnice, mogli da osjete iritaciju disajnih organa ili respiratorne probleme. U tim situacijama savjet građanima, a posebno osjetljivim kategorijama, je da izbjegavaju da provode vrijeme na otvorenom.

Posebno su povećane emisije suspendovanih čestica PM2.5 i PM10, koje se smatraju najopasnijim zagađivačima vazduha za zdravlje ljudi jer mogu da prodru duboko u pluća i uđu u krvotok.

Inače, kvalitet vazduha na sajtu AirVisual ocjenjuje se na osnovu vrijednosti Indeksa kvaliteta vazduha (Air Quality Index – AQI). Vrijednosti ovog indeksa izračunavaju se na osnovu podataka nacionalnih mjernih stanica, tako što se koriste mjerenja emisija glavnih zagađivača vazduha, a to su suspendovane čestice PM2.5 i PM10, ugljen-monoksid, sumpor-dioksid, azot-dioksid i ozon.

Vrijednosti indeksa AQI se kreću se od nula do 500, pa postoje sledeće kategorije: 0-50 "dobar", 51-100 "umjereno dobar", 101-150 "nezdrav za osjetljive kategorije stanovništva", 151-200 "nezdrav za cijelu populaciju", 201-300 "veoma nezdrav" i 301-500 "plus toksičan". Vrijednost indeksa, pa samim tim i rangiranje na listi, se mijenja najčešće na sat vremena.

Pojedini gradovi u regionu u proteklih 12 mjeseci preduzeli su neke aktivnosti kako bi smanjili zagađenje vazduha. Grad Skoplje je nastavio akciju subvencionisanja nabavke inverter klima-uređaja za domaćinstva koja predaju svoje šporete na drva i kotlove na lož-ulje. Sredinom godine Kanton Sarajevo je krenuo u pripremu Strategije ograničenja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva, a nedavno je najavio i program finansiranja zamjene peći i malih kotlova na ugalj u domaćinstvima.


U Srbiji su danas gradovi sa najzagađenijim vazduhom bili Beograd, Bor, Kosjerić, Niš i Novi Sad, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA). Ova agencija ima pet kategorija za kvalitet vazduha: odličan, dobar, prihvatljiv, zagađen i jako zagađen. Ovih pet gradova bilo je u kategoriji "zagađen".

Od nedelje veče do 22. oktobra sve četiri mjerne stanice u Beogradu (Stari grad, Novi Beograd, Mostar, Vračar) bilježe povećane satne vrijednosti za PM2.5 i PM10 čestice. Prije toga su one bile 10-30 mikrograma po kubnom metru, a onda su se kretale čak i do 100 mikrograma.

I u Nišu se situacija pogoršala od ponedeljka. U sijedu uveče satna vrijednost za PM10 bila je čak 114 mikrograma na mjernom mjestu Institut za javno zdravlje Niš.

Prema Uredbi o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha prosječna granična vrijednost PM2.5 za kalendarsku godinu je 25 mikrograma, a kod PM10 se granična vrednost od 50 mikrograma na nivou 24 sata ne smije prekoračiti više od 35 puta u jednoj kalendarskoj godini.

Inače, u 14 gradova u Srbiji vazduh je prošle godine bio prekomjerno zagađen, što je rast u odnosu na 2018. kada je to bio slučaj u deset gradova.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.03.2024.  |  Građevina, Turizam, sport, kultura

Kompanije bi gradile na desetine zgrada i hotela na obali Tare

Kompanije Beppler&Partners, Stablo i Irenia Investments tražile su tokom javne rasprave o nacrtu Prostorno urbanističkog plana (PUP) Kolašin da se tim planskim dokumentom omogući izgradnja hidrotehničke infrastrukture i saobraćajnica za parcele na kojima žele da grade 14 depadans objekata na samoj obali Tare. Tačnije, traženo je da u plan gradske hidrotehničke infrastrukture bude uključeno vodosnabdijevanje, kako kažu,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.