NavMenu

Otvaranje Poglavlja 27 - Crna Gora se obavezala da reciklira 50% otpada od papira, plastike, metala i stakla

Izvor: Dnevne novine Utorak, 04.08.2020. 12:31
Komentari
Podeli
(Foto: Evan Lorne/shutterstock.com)
Država Crna Gora obavezala se u okviru Poglavlja 27, da reciklira 50% otpada papira, plastike, metala i stakla. Takođe, država namjerava da sprovede recikliranje najmanje 70% neopasnog građevinskog otpada, kako bi ispunili završna mjerila ovog najzahtjevnijeg evropskog poglavlja.

To sve piše u Nacrtu akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27 životna sredina i klimatske promjene, koji se nalazi na javnoj raspravi do 28. avgusta ove godine, pišu Dnevne novine.

Podsjetimo, šefica Radne grupe za najzahtjevnije poglavlje 27 Ivana Vojinović u nedavnom intervjuu za Dnevne novine najavila je velike investicije u ekologiju Crne Gore.

- Pored dosadašnjih investicija u ovu oblast, u narednih 15 godina biće uloženo nešto više od milijarde eura, iz različitih izvora finansiranja poput IPA i ostalih EU fondova, državnog i opštinskih budžeta, međunarodnih finansijskih institucija - saopštila je Vojinović.

Reciklaža otpada je veliki biznis u zemljama Evropske unije, pa je u Nacrtu plana navedeno da navedene uslove Crna Gora namjerava da ispuni do 31. decembra 2030. godine poštujući član 11 stav 2 Okvirne Direktive 2008/98/ EZ o otpadu.

- U tom periodu, Crna Gora namjerava da sprovede direktivu kako slijedi: Pripreme za ponovnu upotrebu i recikliranje otpadnih materijala kao što su papir, metal, plastika i staklo treba da se povećaju na najmanje 50% cjelokupne težine. Pripreme za ponovnu upotrebu, reciklažu i druge načine ponovnog korišćenja materijala i neopasnog građevinskog otpada treba da se povećaju na najmanje 70% mase otpada - navodi se u Nacrtu plana.

Zajedničkom pozicijom EU za Poglavlje 27 definisano je 8 završnih mjerila koje je Crna Gora u obavezi da ispuni kako bi dostigla internu spremnost za zatvaranje poglavlja u narednom periodu.

U pitanju su zakonodavna usklađivanja sa horizontalnim direktivama EU, kvaltet vazduha po EU standardima, sistem upravljanja otpadom i upravljanje vodama.

U okviru upravljanja vodama Crna Gora mora da imenuje nadležne organe za vodu za piće i razvija planove upravljanja riječnim slivovima za svaki riječni sliv, koji u potpunosti leži na svojoj teritoriji, uključujući dijelove međunarodnih područja riječnog sliva koji pripadaju njenoj teritoriji.

U završna mjerila spadaju i zaštita prirode, u kojoj Crna Gora pokazuje sposobnost upravljanja mrežom Natura 2000, uključujući davanje odgovarajućeg statusa zaštite Ulcinjskoj solani i efikasno sprovođenje neophodnih mjera očuvanja koje dovode do poboljšanja statusa njene zaštite.

Mjerilo je i kontrola buke, hemikalija i upravljanje civilnom zaštitom, potom klimatske promjene i na kraju značajno povećanje administrativnih kapaciteta upravnih tijela u ovim oblastima.

Zajedničkom pozicijom su konstatovani sljedeći zahtjevi Crne Gore za prelaznim periodima.

- EU prima k znanju zahtjev Crne Gore za prelaznim razdobljem do 31. decembra 2027. godine za puno sprovođenje člana 13 stav 1 Direktive 2008/50/EZ o kvalitetu vazduha i čistijem vazduhu za Evropu, u dijelu koji se tiče primjene graničnih vrijednosti za suspendovane čestice PM10 za sjevernu kritičnu zonu kvaliteta vazduha i južnu kritičnu zonu - navodi se u Nacrtu.

Prema istim, prolaznim vremenima, do 31. decembra 2025. godine, Crna Gora se obavezala da će udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na deponije biće smanjen na 75% ukupne količine (po masi) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog 2010. godine s najvećom godišnjom količinom od 109.500 tona.

Do 31. decembra 2029. godine, biće smanjen na 50% s najvećom godišnjom količinom od 73.000 tona, a do 31. decembra 2033. godine, biće smanjen na 35% s najvećom godišnj om količinom od 36.500 tona.

Crna Gora se obavezala da uradi konkretne mjere što se tiče Ulcinjske solane za naredni period jesen zima proljeće.

- U pitanju je osiguranje nesmetanog i kontrolisanog rada pumpi, sa ciljem da se poplavi što više bazena, preusmjeravanje vode na ona mjesta u solani, gdje infrastruktura to još omogućava, držanje nivoa vode po dogovorenom programu, koji se priprema za potrebe seobe i zimovanja ptica. Zato je potrebno i svakodnevno (ili barem periodično) praćenje nivoa vode po bazenima - navodi se u Nacrtu plana.

U aprilu je neophodno definisati nivo vode, koji se održava čitavu sezonu gniježđenja ptica na jednakoj visini, sa upumpavanjem morske vode u i ispumpavanjem vode iz solane (poslije perioda snažnih kiša) i obavljati svakodnevni monitoring nivoa i tome prilagoditi režim rada pumpi.

U prilogu se navodi i potreba za formiranjem vještačkih ostrva za gniježdenje ptica.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.