Kada govorimo o investicijama u saobraćaju, još jedna godina prošla je u znaku auto-puta. Ipak, prošle godine je prioritetna dionica Smokovac - Mateševo, koja se gradila sedam godina, konačno puštena u saobraćaj. Sada imamo novu "muku" - treba nastaviti sa izgradnjom preostalih dionica.
Uprkos otvaranju auto-puta, saobraćajna infrastruktura ostala je glavna boljka Crne Gore. Gužve na crnogorskom primorju tokom sezone još jednom su nas podsjetile da Jadransko-jonski autoput, obilaznice i brze saobraćajnice duž primorja i dalje imamo samo u teoriji. U praksi, još uvijek čekamo da krene davno najavljena rekonstrukcija bulevara od Jaza do Tivta. Realizacija ove investicije, kako smo nedavnno čuli od ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića, mogla da krene ove godine. Vidjećemo.
Nisu nam samo putevi u lošem stanju. Iako Crna Gora razmišlja o "aktiviranju bar još jednog aerodroma", ne možemo se pohvaliti ni da su nam ova dva koja imamo u najboljem stanju, naročito tivatski. Kako smo nedavno čuli, samo za njegovu rekonstrukciju potrebno je više desetina miliona eura, a država taj novac nema. Opcija da se Aerodromi daju pod koncesiju i dalje je u igri, međutim, ta odluka će čekati stabilizaciju političke situacije u zemlji.
Vlada Crne Gore je u prethodnom periodu u nekoliko navrata otkupila akcije manjinskih akcionara Luke Bar, a planira da u državno vlasništvo vrati i kompaniju Port of Adria. Kako su naveli, imaju "veliku ambiciju da objedinjenu Luku Bar učini generatorom privrednog razvoja koji će promijeniti cijelu Crnu Goru". A preduslov za uspješan razvoj i valorizaciju potencijala Luke jeste i željeznička infrastruktura.
Budžetom za ovu godinu za razvoj željezničke infrastrukture opredijeljeno je 14 mil EUR. Kako je najavljeno, u planu je i kupovina tri voza, a radiće se i na remontu pruga. Takođe, u cilju bržeg prelaska granice i nesmetanog prolaska ljudi i rube, u Bijelom Polju se gradi zajednička željeznička stanica Crne Gore i Srbije.
Kako će teći dalji razvoj saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori, ostaje da se vidi. Mi ćemo se osvrnuti na investicije koje su najavljene, realizovani ili o kojima se govorilo u 2022. godini, a koje su privukle najveću pažnju naših čitalaca.
Auto-put Bar - Boljare
Do kraja godine, auto-putem je prošlo više od milion vozila, a kako je početkom decembra saopšteno iz Monteputa koji upravlja prioritetnom dionicom,
ostvareno je preko 4,5 mil EUR prihoda. To je, kako smo često mogli čuti, dovoljan dokaz koliko je Crnoj Gori bila potrebna ova saobraćajnica. Sada se otvara pitanje nastavka gradnje preostalih dionica, a kako je saopšteno iz Ministarstva kapitalnih investicija u decembru, za realizaciju ovog projekta
obezbijeđeno je dodatnih 6 mil EUR.
Kada je riječ o nastavku gradnje, pominjala se i
moguća koncesija sa Srbijom, a u Studiji opravdanosti auto-puta Bar - Boljare navedeno je da je izgradnja preostale četiri dionice auto-puta izvodljiva i ekonomski isplativa, ukoliko ne dođe do pada očekivanog saobraćaja ili rasta predviđenih troškova. Troškovi gradnje
procijenjeni su na 1,29 mlrd EUR, dok se raspisivanje tendera može očekivati 2024. ili 2025. godine.
Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović kazao je nedavno da postoji veliko interesovanje investitora za gradnju preostalih dionica, da je za izradu glavnog projekta obezbijeđeno 6 mil EUR, te da se početak radova može očekivati najkasnije do 2025. Naveo je i da
postoji inicijativa da se rade odjednom sve dionice, kako bi se što prije spojile s Srbijom.
Rekonstrukcija magistralnog puta Kolašin-Mateševo
Kako je u novembru saopšteno iz Vlade, ugovor o rekonstrukciji puta u dužini od cca 9 km
postpisan je sa kompanijom Bemax. Kako su tada naveli, ovom rekonstrukcijom biće povećana bezbjednost svih učesnika u saobraćaju i istovremeno se stvaraju povoljniji i lakši uslovi za komunikaciju između Kolašina i auto-puta Princeza Ksenija.
Jadransko-jonski auto-put
U izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori navedeno je da su radovi bili otežani crnogorskim zakonodavstvom u vezi sa zahtjevima za idejni projekat kompleksne infrastrukture, koji dovodi do prevelikih troškova projektovanja i uzrokuje kašnjenja. Najavili su mogućnost ponovne prijave ukoliko se dostigne zrelost projekta.
Bulevar Podgorica - Danilovgrad
Prošle godine otvorena je još jedna važna saobraćajnice,
bulevar od Podgorice do Danilovgrada. Dužina saobraćajnice je 15 kilometara, a puštena je u saobraćaj nakon dvije godine radova. Vrijednost investicije je 24,5 mil EUR, a investitor je Uprava za saobraćaj.
Nekoliko mjeseci nakon otvaranja stigle su informacija da
ovu saobraćajnicu niko ne održava, a tada su iz Uprave za saobraćaj kazali da je u toku sprovođenje procedure tehničkog prijema radova, te da će nakon pribavljanja upotrebne dozvole, shodno odredbama Zakona o putevima, saobraćajnica i pripadajući objekti biće predati na održavanje preduzeću koje je sa Upravom za saobraćaj zaključilo ugovor o redovnom održavanju magistralnih i regionalnih puteva.
Obilaznica oko Herceg Novog
Obilaznica oko Herceg Novog važan je projekat ne samo za taj grad, već za cijelo primorje. Kako je početkom prošle godine kazao tadašnji v.d. direktora Uprave za kapitalne projekte Boro Lučić, za obilaznicu i projekat podvodnog tunela između Zelenike i Luštice
radiće se studija izvodljivosti.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je krajem decembra da je za projektnu dokumentaciju za ovu godinu opredijeljeno 300.000 EUR. Kako je naveo, riječ je o višegodišnjem projektu za koji je u narednom periodu predloženo 20 mil EUR, te da je ostalo da se tokom 2023. godine završi projekat, kako bi se raspisao tender za izvođače radova.
Kada je riječ o Herceg Novom, planirano je i da kroz tu opštinu prođe i brza saobraćajnica, koja je dio dio šire inicijative koja je na nivou EU označena kao Plavi auto-put. Opština je, međutim,
uputila primjedbe na ovaj projekat, navodeći da je brza saobraćajnica višak, jer je Opština predvidjela izgradnju obilaznice iznad Sušćepana, preko Poda do Zelenike. Savjet za reviziju koncepta prostornog plana Crne Gore, međutim, nije prihvatio te sugestije i primjedbe.
Pruga od Pljevalja do Berana i dalje ka granici
Kako su kasnije prenijeli mediji iz BiH,
o ovoj željezničkoj trasi pričalo i prije 12 godina ništa nije urađeno osim idejnog rješenja. U Željeznicama RS naveli su da kako bi ponovo bile pokrenute aktivnosti na realizaciji ideje stare 12 godina, neophodno je obezbijediti sve preduslove na svim nivoima, te pristupiti izradi predinvesticione dokumentacije, projektne dokumentacije, utvrditi načine finansiranja, kao i dobiti sva potrebna odobrenja, odnosno ispuniti sve neophodne preduslove koji prate ovako velike i značajne projekte.
Autobuska stanica Herceg Novi
Rekonstrukcija magistralnog puta Nikšić-Vilusi
Most preko Bojane
Vrijednost projekta je 9 mil EUR, a prema najavama, mogao bi da bude završen 2024. godine. Most dugačak 310 metara, skratiće put od ulcinjske Velike plaže do Velipoja sa sadašnjih 70, na samo par kilometara.
Širina mosta biće 17 metara, imaće dvije saobraćajne trake od po 3,75 metara, dva trotoara od po dva metra i dvije biciklističke staze od po 1,25 metara. Kako je objašnjeno, spojiće 34 km pješčanih plaža.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija u septembru su kazali da izgradnja mosta na Bojani neće početi
prije donošenja Prostornog plana (PP) države, zato što se most računa u infrastrukturne projekte i kao takav mora biti prepoznat u ovom strateškom dokumentu.
Rekonstrukcija puta Jaz - Tivat
Na jednoj od sjednica Vlade u septembru prošle godine saopšteno je da
za realizaciju ovog projekta nedostaje 32 mil EUR, a kako bi se nastavila realizacija projekta, data je saglasnost da se sredstva obezbijede iz kapitalnog budžeta ili drugog oblika finansiranja, te da se potpiše ugovor sa prvorangiranim ponuđačem na tenderu.
Predstavili smo 10 projekata iz oblasti turizma koje su izazvale najveću pažnju naših čitalaca. Kompletnu listu investicija možete pogledati
OVDJE.