Da li će trgovci u Velikoj Britaniji spriječiti uvođenje depozitnog sistema za ambalažu?

(Foto: Unsplash/Nick Fewings)

Sistem koji podrazumijeva vraćanje ambalaže prvi put je najavljen 2018, a pet godina kasnije, i dalje nema dogovora o tome kako bi trebalo da izgleda i kada da se počne sa primjenom.

Britanska vlada procenjuje da se godišnje koristi 14 milijardi plastičnih flaša za piće i devet miliona konzervi, a cilj depozitnog sistema je povećanje stope recikliranja ambalaže.

Depozitni sistem se već primjenjuje u 10 evropskih zemalja, a najavljen je u bar još 25.

U Velikoj Britaniji trebalo je da bude uveden ove godine, ali trgovci traže odlaganje zbog inflacije. Savjetnica Konzorcijuma britanskih trgovaca Nadija Katel-Arutjunova kaže da više od 200 kompanija članica nisu principijelno protiv depozitnog sistema. Oni podržavaju ekološki cilj, ali ne vjeruju da je pravo vrijeme da vlada podvrgne njihovu industriju dodatnim troškovima. Faktori koji su doprinijeli nespremnosti trgovaca za uvođenje novog sistema su Bregzit zajedno sa inflacijom, uz manjak radne snage i prekide lanaca snabdijevanja.

- Predloženi depozitni sistem će imati kompleksan i remetilački uticaj na našu industriju u vrijeme kada se trgovci bore ne samo sa inflacijom, već i pokušavaju da uvrste promjene u lance snabdijevanja kako bi odgovorili na nove kontrole granica - kaže ona i dodaje da će uvođenje 2025. biti "nevjerovatno izazovno".

Ako se nastavi sa odlaganjem, troškovi će biti sve veći

Ipak, neki biznisi su razočarani odlaganjem, prvenstveno zbog velikih investicija u pakovanja. Drugi, poput BRITA UK, korišćenjem filtera pokušavaju da smanje upotrebu flaširane vode. Direktor ove kompanije Dajvid Hol upozorava da ako se nastavi sa odlaganjem, problem će samo postati još teži, a troškovi sve veći.

Patrik Mejhon iz socijalnog preduzeća Common Seas slaže se da će uvijek biti zahtjeva trgovaca za odlaganjem ili čak odustajanjem. Argument danas mogu biti visoki troškovi života, a sutra klimatska kriza. Kako kaže, ironija je da odlaganje zelenih politika može doprinijeti da se krize pogoršaju i zato apeluje na trgovce da razmišljaju o dugoročnim posljedicama. On podsjeća da je Vlada sprovela analizu troškova i koristi depozitnog sistema koja je pokazala da se on dugoročno isplati. To je djelimično zbog toga što omogućava da društveni troškovi plastičnog otpada koje trenutno plaća javni sektor, budu prebačeni na privatni sektor. Tu je i čista ekonomska korist.

- Ovaj sistem omogućava visoku stopu sakupljanja čistog jednokratnog pakovanja. Budući da se proizvodi sakupljaju odvojeno, dobijate visoko kvalitetan materijal koji ima visoku vrednost za recikliranje - kaže Mejhon.

Nije vrijeme jedini kamen spoticanja. Stavovi se razlikuju i kad je riječ o tome da li sistem treba da uključi ambalažu svih veličina i materijala. Sistem koji vlada predlaže isključuje staklo, polazeći od činjenice da su plastične flaše i konzerve najčešće nalaze na otpadu.

S druge strane, Škotska koja je dio Velike Britanije će u svoj sistem uključiti staklo. Inače, depozitni sistem u Škotskoj trebalo je da bude uveden u avgustu ove godine, ali je takođe odložen, i to za, najvjerovatnije, mart sledeće godine.

M. D.