NavMenu

Ko proba mašinsku berbu grožđa, ne vraća se ručnoj

Izvor: Agroklub Ponedjeljak, 09.08.2021. 13:58
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Anna Biancoloto/shutterstock.com)Ilustracija
Razvoj tehnologije, nedostatak radne snage, potreba za što kvalitetnijim vinom, ali i klimatske promjene, najveći su razlozi zašto se vinogradari sve češće okreću mašinskoj berbi grožđa. Istina je da ručna i dalje dominira, ali sve je više onih koji za tu namjenu koriste takozvane kombajne, mehanizaciju koja iz godine u godinu inovativnija.

Koje su prednosti, ali i mogući nedostaci kao i ograničenja ovakve vrste berbe, za Agroklub je otkrio stručnjak za vinogradarstvo dr Marijan Bubola.

Kaže, trend berbe grožđa se promijenio pa se sve češće bere mašinski. Nabavljeno je više takve mehanizacije i sve je veći broj onih koji su prešli na ovaj način berbe.

- Donedavno se smatralo da mašinska berba narušava kvalitet grožđa. Ali, to je važilo prije, dok su takve mašine bile grublje i više oštećivale bobice. Danas su one preciznije, manje je gubitaka i oštećenja pa je manja i oksidacija. Nekada je to zaista bio problem budući da se često događalo da šira izlazi iz oštećenih bobica. Ta je tehnologija danas sofisticiranija - uvodi u temu ovaj stručnjak pojasnivši kako je još prije deset godina kod mašinske berbe problem bio i to da su zajedno sa bobicama završavali i listovi, peteljke, stara kora i djelovi čokota.

Danas postoje oni koji pročiste nečistoće pa u rezervoaru završe samo bobice čime se garantuje bolji kvalitet finalnih proizvoda odnosno vina.

Jedan od problema u ovome poslu sve je češći nedostatak radne snage. Ova aktivnost, kako kaže Bubola, iziskuje oko 100 do 200 radnih sati, zavisno od sorte, načina uzgoja i slično.

- To je s jedne strane i zahtjevno u smislu organizacije, broja ljudi, ali i troškova. Sve ovo je neke proizvođače natjeralo na korišćenje mehanizacije, a sa druge strane im je i odgovaralo da imaju manje posla sa birokratijom jer ipak je riječ o sklapanju mnogih ugovora i svemu onome što treba da zadovolje da bi se zaposlilo toliko ljudi - naglašava.

Kombajn dnevno može da ubere čak pet do šest hektara vinograda što je neuporedivo manji utrošak radnih sati u odnosu na ručnu.

- Troškovi se otprilike smanjuju za jednu trećinu u odnosu na ručnu, što naravno zavisi od sorte - komentariše.

Nikako ne treba smetnuti s uma da se danas berba odvija za približno dvije, tri nedelje ranije u odnosu na prije 30-ak, 40-ak godina.

- S jedne strane temperatura je porasla za 1°C, a osim toga, u tom ljetnjom periodu je i znatno toplije vrijeme nego 15 dana kasnije. Jača je insolacija koja igra ulogu u pogledu grijanja grozdova koji dolaze u podrum - napominje Bubola.

Može raditi i noću ili vrlo rano ujutro

A mašina, ona može da radi i noću ako je opremljena reflektorima ili vrlo rano ujutro što je takođe jedna od značajnih prednosti.

- To je vrlo važno za bijele sorte, posebno za proizvodnju svježih aromatičnih vina. U tom slučaju grožđe dođe hladnije u podrum. Jer, ako ručnu berbu započnete recimo u sedam, osam ujutro i berete do tri, četiri iza podneva kada je najtoplije, u podrum će vam doći grožđe na 35°C usljed čega zbog djelovanja enzima i oksidacije stradavaju arome - upozorava. Osim toga, tada ga treba hladiti što povećava troškove. Stoga je ovaj način ophođenja sa plodovima uobičajena praksa kod proizvođača koji obraćaju pažnju na detalje i teže visokom kvalitetu, ističe.

Još jedna dodatna prednost je i mogućnost bržeg reagovanja u slučaju nepovoljnog vremena. Ako se predviđa kiša, grožđe se mašinsko može brže i na vrijeme obrati.

Vinograd mora biti prilagođen mašinskoj berbi

A ima li negativnih posljedica i ograničenja?

- Nekih poznatih negativnih posljedica nema. Ali, vinograd treba biti prilagođen za kombajn - kaže Bubola.

Šta to znači?

- Ne možete ući u neki stari vinograd gdje čokoti štrče svaki na svoju stranu gdje bi sigurno došlo do oštećenja. Ali, ako je on, kako bi se reklo, pod libelu, odnosno redovi ravni, čokoti uspravni tu šteta neće biti - opisuje Bubola dodaje kako vibracije eventualno mogu napraviti sitna oštećenja, ali su ona su zanemariva.

Priča kako je bilo slučajeva kod nekih proizvođača koji su imali vezice za povezivanje žice za pomoćni stubić.

- One su padale prilikom berbe zajedno sa bobicama te završile u presi i probile njenu vreću - upozorava uz savjet da stoga vinograd u startu ili pak u hodu treba prilagoditi.

Jedno od ograničenja je i ako je vinograd posađen na terasama ili ako se pak radi o većem nagibu. Takođe, prilazni putevi moraju biti dovoljno široki.

- To ne može biti mali šumski puteljak gdje se provuče traktor. Kombajn je ipak malo veći. Primjer ograničenja su i male, fragmentirane površine što je zahtjevnije za manevrisanje - naglašava. Tu je i okretanje mašina za što on mora da ima barem oko sedam metara.

- Bilo je proizvođača koji su imali premalo mjesta za pa su u svakom redu skinuli oko pet, šest čokota - otkriva Bubola.

I podrum mora biti prilagođen

Kao što smo već rekli, danas su mašine mnogo sofisticiranije pa predrasuda da ova vrsta berbe daje loš kvalitet vina, nikako ne važi.

Ali, važno je da ne protekne mnogo vremena između vinograda i podruma.

- Grožđe mora u što kraćem roku doći do podruma, za maksimalno dva do tri sata, a idealno je i kraće. Takođe, bobice se već u vinogradu mogu zaštititi od oksidacije. U rezervoar se može dodati suvi led koji otpušta CO2 i istiskuje napolje kiseonik čime se sprečava oksidacija. Dodati se može i sumporov dioksid koji se i tako dodaje prije početka fermentacije - savjetuje ovaj stručnjak.


Kada je riječ o podrumu, i on mora biti prilagođen ovom načinu, odnosno, mora imati dovoljan kapacitet da u kratkom roku podnese veće količine grožđa za dalju preradu. Proizvođač ne može da ima, na primjer, malu presu sa malim kapacitetima.

Kada se isplati kupiti kombajn?

Ali, kupiti ovakvu mašinu može predstavljati veliki zalogaj za vinogradara. Tada se uvek možete obratiti onima koji uslužno rade berbu ovom mehanizacijom.

- Racionalna kupovina za vučene mašine bi bila tek ako proizvođač ima oko 25 hektara, a za samohodne oko 50 ha. Ipak je riječ o tehnologiji koja je sa jedne strane skupa, a s druge, potrebno ju je održavati. Ono što većina proizvođača kaže, jednom kad su probali mašinsku, više se ne vraćaju ručnoj, iz svih razloga koje smo do sada naveli - dodaje Bubola.

A kakav je kvalitet vina?

A za one koji su i dalje skeptični, Bubola otkriva da je danas teško senzorno uočiti razliku u kvalitetu vina čije je grožđe brano mašinski ili pak ručno.

- Znatnih razlika nema, a sve ovo što sam spomenuo, poput noćne ili ranojutarnje berbe ide u korist kvalitetu finalnog proizvoda, vina - ponavlja te dodaje kako neki i dalje tvrde da je ono bolje kod ručne.

- To je vrlo subjektivno, a što je potvrdila i većina proizvođača koji uopšte nisu primijetili pad kvaliteta kod mašinske berbe. Istina, za neke je vinogradare ručna berba nužna potreba. S druge strane, neki proizvođači na bocama ističu da je grožđe ručno brano kako bi proizvodu dali tradicijsku, sentimentalnu vrijednost, što je više stvar marketinga - komentariše on.

Dodaje da ručna možda ima prednost u slučaju da proizvođač u svrhu posebne tehnologije ima potrebu da bere najobojenije, najljepše, najzrelije grozdove što kombajn ne može jer bere sve redom.

Ipak, za kraj napominje da neki imaju mogućnost berbe pojedinih zona.

- Mašina može biti spojena sa mapama koje su prethodno dobijene praćenjem dronovima i slično, a najčešće su to mape bujnosti. Tada on bere bobice i sprema ih u odvojene rezervoare, zavisno od kvaliteta jer, gde je bujnost veća, veća je i zasijenjenost, ali manji kvalitet grožđa i obrnuto. Ima i onih koji na osnovu optičkih očitavanja mjere udio antocijana, šećera i drugo, pa na osnovu toga raspoređuju grožđe u jedan ili drugi rezervoar - zaključuje Bubola dodavši da kod nas takva tehnologija još uvek nije u primjeni nego da je riječ o novitetima u preciznom vinogradarstvu.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.