NavMenu

Kako pobijediti u Korona maratonu?

Izvor: eKapija Nedjelja, 02.08.2020. 21:17
Komentari
Podeli
Ilustracij (Foto: KieferPix/shutterstock.com)Ilustracij
Pojačane emocije, nervozu, anksioznost, stres - osjetili su svi tokom ovih mjeseci u borbi protiv "nevidljivog neprijatelja". I dok smo spasavali ekonomiju i brinuli oko zaposlenih i održavanja biznisa, svoje mentalno zdravlje smo svjesno ili nesvjesno, stavili u drugi plan.

Kako se onda (psihološki) boriti sa pandemijom u stanju višemjesečnog stresa i neizvjesnosti i koji su savjeti za sve one koji su kod sebe ili drugih prepoznali sve ove simptome? Na ta pitanja, na onlajn susretu "Ask an expert" u organizaciji Srpske asocijacije menadžera (SAM), odgovarala je Milica Vukelić, psihološkinja/docentkinja na odjeljenju za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu sa katedre za Psihologiju rada.

Ako je Svjetska zdravstena organizacije (SZO) okarakterisala kovid kao maraton, to onda znači da "mi kao maratonci trčimo jednu trku, u kojoj treba da postavljamo manje cijeve, budemo istrajni i pokažemo strpljenje", kaže Vukelić.

- Kada posmatramo ljude koji se pripremaju za maratone, vidimo da to nije jednostavna stvar, mnogih stvari se odriču a ponekada im nije prijatno da trče. Isto to važi i za psihološki maraton u kojem se sada nalazimo – objašnjava ona.

Prema njenim riječima, u ovu krizu nismo emocionalno i psihološko pripremljeni ušli, te smo se našli u takozvanom "psihološkom i karijernom šoku".

- Istraživanje sprovedeno u Kini pokazalo je da su zaposleni po povratku na posao, pokazali određene psihološke posljedice koronavirusa. Naime 11% zaposlenih koji su se vratili na posao su imali post-traumatski sindrom i negativne psihološke posljedice izloženosti traumatskom događaju, a da nekih 8% je imalo simptome depresije i anksioznosti. Dakle, oko 20% njih je počelo da radi a da nisu riješili neke psihološke posljedice korona krize – kaže docentkinja.

Sindrom "burnout"

Tako je jedna od posljedica korona-krize i sindrom "sagorelosti", koji nastaje kada zahtjevi prevazilaze resurse. Ovu vrstu sagorelosti, kako kaže Vukelić, karakterišu emocionalna iscpljenost, pad produktivnsti, te nerijetko i neljubaznost prema kolegama.

- U psihololgiji rada ne možemo da izbjegnemo stres pogotovo u određenim zanimanjima ali možemo da uskladimo odnos između zahtjeva i resursa posla, jer ako zahtjevi prevazilaze resurse, pojedinac će biti u problemu. Stoga, moramo da napravimo balans - ističe Vukelić.

Uz sve to, poplava informacijama, ili takozvana "Infodemija" je odgovorna za značajnu dozu anksioznosti. U moru vijesti, od koji su mnoge i lažne i netačne, pitanje je kako da ostanemo informisani a da ne preopteretimo sebe.

Šta onda raditi?

U svemu tome nam, kaže Vukelić, može pomoći razvoj rezilijentnosti, iliti otpornosti za izlaženje na kraj sa stresom.

- Mi ne znamo koliko će ovo trajati i zato ne možemo sve resurse potrošiti sada, jer trčimo na duge staze. Kroz problemske situacije učimo najbolje. Sada, treba da učimo da se radujemo malim stvarima - to je dobra lekcija i za biznis i za pojedince - kaže Vukelić.

Savjeti SZO kako da se prebrodi pandemija su da uvek treba razmišljati šta je ono što možemo, a šta ne možemo konrolisati, dodaje ona.

- Ne možemo da kontrolišemo do kada će trajati pandemija, kada će vakcine, kada ćemo se vratiti normalnom životu, ali ono što možemo je da nosimo maske, da se dezinfikujemo i da brinemo o svom zdravlju.

Informište se, ali kontrolisano

Istraživanja su pokazala da je "Infodemija" odgovorna za značajnu dozu anksioznosti, navodi Vukelić, a u studijama sprovedenima u Kini, pokazalo se da je izazivala veliku anksioznost, posebno kod tinejdžera - kojima je teško palo "zatvaranje".

- Treba da budemo informisani, ali ne da samo to radimo po ceo dan. Moramo pokušati pronaći deo dana kad ćemo čitati novine, gledati TV i dio dana kada to nećemo raditi. Ograničite izloženost tehnologiji - savetuje ona.

Budite odgovoran lider

Kada je u pitanju posao, Vukelić kaže da u ovakvoj situaciji posao treba da bude optimalno dizjniran tako da daje pojedincu osjećaj autonomije, kompetentnosti, kao i da je ključna stvar da razvijemo toleranciju na greške. U tome, je kako ističe, važna podrška lidera i prihvatanje odgovornosti.

- Biti lider u teškim vremenima, znači pokazati hrabrost, autentičnost saosjećajnost, emocionalnu zrelost. Biti lider ne znači samo imati beneficije već imati i veliku odgovornost. Ako su vam zaposleni na terenu, budite sa njima i uz njih - naglašava psihološkinja.

Ona dodaje da zaposleni treba da osjeti da je povezan sa svojim timom.

- Dajte zaposlenom priliku da organizuje svoj dan i radno vrijeme. Takođe, važan je tim, dijelite informacije sa kolegama, diskutujte i uključite zaposlene u proces dogovaranja i odlučivanja - poručuje.


Primjer Novog Zelanda

Kako kaže, sjajan primjer u ovoj borbi, jeste Novi Zeland i preporuke Fondacije za mentalno zdravlje ove zemlje. Fondacija savjetuje da je za održanje dobrobiti važno: pomaganje drugima, povezivanje i fizička aktivnost.

- Davanje i pomaganje u ovakvim okolnosti je blagotvorno, kao i povezivanje. Termin socijalne distance nas je mnogo zbunio, to je distanca od bolesti, od zaraženih, ali opet samo fizička distanca, dok socijalno treba da budemo povezani. Takođe, razmišjajte koliko vremena smo uštedjeli za odlazak i dolazak s posla. To vrijeme što štedimo možemo da iskoristimo da budemo prije svega fizički aktivni. Da nam dan ne počne u devet kad uključujemo računar, već u osam. Da prošetamo, vježbamo... - navodi Vukelić.

Ona savjetuje da to vrijeme iskoristimo i da naučimo nešto novo.

- To ne mora da bude intelektualna veština. Vratite se nekim interesovanjima za koja pre niste imali vremena - savjetuje psihološkinja.

Prihvatite situaciju

Ono što je ključno za prevazilaženje stresa ili bar smanjenje, smatra ona, je da prihvatimo da ne može sve biti optimalno, da ne možemo biti inovativni i kreativni u uslovima povećanog stresa.

- Potrebno je da se odreknemo nekih velikih ciljeva, da bismo održali "glavu iznad vode". To je realno u datim okolnostima - zaključuje Vukelić.

S. Petrović



Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.03.2024.  |  Energija, Finansije

Rok za prijave za Solari 5000 produžen do kraja marta

Elektroprivreda (EPCG) je zbog velikog interesovanja javnosti rok za prijavu za projekat Solari 5000+ produžila do 31. marta, a do sada je za ovaj projekat pristiglo 565 prijava od građana i privrede. To su Vijestima zvanično kazali iz državne energetske kompanije. Solari 5000+ najavljen je krajem 2022. godine, vrijedan je 70 mil EUR, a kroz njega je planirano ugrađivanje solarnih panela ukupne snage 70 megavata (MW) na domaćinstvima,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.