Krš, sunce i vjetrovi daju masline visokog kvaliteta - Hercegovina bi uskoro mogla primijeniti iskustva Španije u maslinarstvu
Izvor: eKapija
Subota, 10.06.2017.
09:33
Komentari
(Foto: Yulia Grigoryeva/shutterstock.com)
Plantaža maslina u vlasništvu uljare Mikulić, sa oko 8.000 stabala na 50 hektara zemlje, "najveći je maslinjak od Albanije do Slovenije", kaže za portal eKapija vlasnik Dragan Mikulić. Uljara Mikulić, inače dio kompanije Kiwi šport, u protekle tri godine je za kvalitet proizvoda dobila čak 15 zlatnih medalja na međunarodnim takmičenjima.
- Kapacitet naše uljare je 2.500 kg maslina na sat i to je najsavremenija uljara za hladno presovanje i kompjutersku kontrolu do 27 stepeni. U našoj familiji maslinarstvo postoji već 100 godina, ali sa ovim količinama maslinjak je star 10 godina - kaže vlasnik uljare kod Ljubuškog.
Mikuluć navodi da do prvog uroda masline treba proći 7 godina od sadnje. Jedno stablo može dati 15 - 40 kg maslina, što odgovara 3 - 8 kg ulja. Životni vijek maslinovog drveta varira između 300 i 600 godina, a najbogatiji rod pruža između 35. i 150. godine.
Potencijal neupitan
Ahmed Džubur, profesor Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, kaže da je potencijal Hercegovine u maslinarskoj proizvodnji samo djelimično iskorišćen i da velika površina zemljišta pogodna za sadnju maslina nije obrađena.
(Foto: Yulia Grigoryeva/shutterstock.com)
Na činjenicu da uzgoj maslina u BiH nije dovoljno zastupljen, utiče mnogo toga, smatra profesor Džubur. Na primjer, interesovanje je usko povezano sa cijenom maslina i maslinovih ulja na tržištu.
- Nepostojanje tradicije maslinarstva, loša poljoprivredna politika, relativno visoka ulaganja u pripremu zemljišta, te instaliranje sistema za navodnjavanje, neki su od razloga neadekvatnog uzgoja maslina u Hercegovini. Podsticaji za poljoprivrednu proizvodnju su nedovoljni. Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona je u toku implementacija programa podsticaja za uzgoj do 0,3 hektara.
Džubur dodaje da maslina bolje podnosi nedostatak vode od mnogih drugih biljaka, pa se i uzgaja u područjima sa otežanim uslovima navodnjavanja.
- Uzgoj maslina je rezervisan za krševite terene koji su zbog velikog učešća frakcije kamena, te nagiba i neprikladnog terena za rad mehanizacije, nepogodni za uzgoj drugih poljoprivrednih kultura. Ne preporučuje se uzgoj na "radnoj zemlji" koja je plodna i pogodna za druge visokoprofitabilne poljoprivredne kulture.
Najizdašnija berba u 2016.
Maslinarstvo je svakako sve interesantnije hercegovčakim poljoprivrednicima. Prvi put prošle godine preradu su vršile tri uljare. Uz uljaru Mikulić, tu je i Ramljak u Tasovčićima pokraj Čapljine, te uljara Udruženja Hercegovački plodovi Mediterana u Crnićima kod Stoca. Stolačka uljara je, inače, donacija Vlade Italije.
(Foto: Vasileios Karafillidis/shutterstock.com)
U BiH je u 2015. godini bilo 50.960 stabala masline sposobnih za rod, što je za gotovo petinu više nego 2014. godine, dok je u 2016. bilo 51.460 stabala. Prosječan rod po stablu u 2016. bio je 7 kg, a u 2015. godini 5,9 kg i to je za trećinu bolji rod nego godinu ranije.
Uzgoj masline, kao i svake druge poljoprivredne kulture, nosi sa sobom rizike. Tako je Španija, najveći svjetski proizvođač maslina zajedno sa Italijom, u prethodne dvije godine zabilježila slab urod i drastično smanjenje količine ulja u rezervoarima, što je uticalo na poskupljenje ulja.
Profesor Agromediteranskog fakulteta u Mostaru Ahmed Džubur ističe nekoliko faktora koji utiču na urod.
- Rizici su prisutni u mogućnosti adekvatnog plasmana plodova masline i njenih ulja, pojavi bolesti i štetočina koje mogu značajno smanjiti visinu prinosa maslina i kvalitet plodova, samim tim i ulja. U prethodnim godinama su zabilježena vrlo ozbiljna oboljenja maslina, posebno u Italiji, zbog čega je došlo do uništavanja velikih površina maslinjaka. Na urod maslina utiču i vremenske prilike. Španija u svojim najznačajnijim maslinarskim rejonima, npr. Andaluziji, na velikim zemljišnim površinama ima organizovan plantažni uzgoj zasnovan na tzv. "deficitarnom navodnjavanju". U slučaju sušnih godina prinos maslina i kvaliteta plodova značajno variraju.
Plasman može i bolji
Vlasnik uljare Mikulić kaže da do sada nije imao problema u uzgoju maslina, te da je najbitnije mnogo rada i truda. Probleme jedino pravi plasman i nedovoljno razvijena svijest ljudi.
- Maslina je prije svega lijek, pa tek onda dodatak prehrani. Naše tržište je prepuno raznih vrsta ulja koje ja zovem smećem ili motornim uljem. Iako ljudi nemaju naviku, vjerujem da će prepoznati kvalitet domaćeg ekstra djevičanskog maslinovog ulja - kaže Dragan Mikulić.
Maslinjak uljare Mikulić
Uljara Mikulić zasad plasira ekstra djevičansko maslinovo ulje u BiH i Hrvatsku. Šanse za izvoz su velike, a cilj je tržište Srbije i EU, za koje ispunjavaju standarde.
Iskustva Španije u Hercegovini
Nedavno je ponovo aktuelizovana priča kako španska Agro Sevilla, inače jedna od vodećih korporacija u uzgoju, preradi i plasmanu maslina i maslinovih ulja, namjerava u naredne tri godine da realizuje projekat sadnje 1.000 hektara maslina u Hercegovini. O toj namjeri pričalo se i ranije, ali profesor Džubur potvrđuje da su sada u toku ozbiljne aktivnosti na tom projektu.
- Trenutno se radi na stručnom i administrativnom dijelu, a ključni momenat za početak implementacije projekta je bio angažman Grada Mostara. Najvažniji je administrativni dio koji će definisati učesnike u projektu, aranžmane sa zemljištima na kojima će se saditi masline, podsticajne mjere nadležnih ministarstava, te opština i kantona. Taj dio bi trebalo da se riješi do septembra, kada se očekuje dolazak prvog kontigenta maslina u Mostar iz Španije.
Projekat realizuju Agromediteranski fakultet Mostar, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar, te Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNK, a naš sagovornik navodi da su prednosti partnerstva sa Agro Sevillom brojne.
- Najznačajnije stavke su korištenje njihovih iskustava u podizanju plantažnih zasada i pogona za preradu maslina, introdukcija 26 najkvalitetnijih španskih maslina na prostor Hercegovine, te, najvažniji momenat, podrška u plasmanu proizvedenih maslina i ulja na svjetskom tržištu.
Ukoliko se naprave kvalitetni aranžmani i omogući uspješan plasman maslina i ulja, profesor Džubur navodi da bi to probudilo i interes mladih za uključenje u taj projekat.
Vedrana Džudža
Firme:
Agromediteranski fakultet Mostar
KIWI-ŠPORT d.o.o. Ljubuški
Agencija za statistiku BiH Sarajevo
Tagovi:
Kiwi šport
Uljara Mikulić
Uljara Ramljak Čapljina
Udruženje Hercegovački plodovi Mediterana Stolac
Agro Sevilla Španija
Dragan Mikulić
Ahmed Džubur
maslina
masline
uzgoj maslina
maslinovo ulje
proizvodnja maslina
proizvodnja maslinovog ulja
maslinarstvo u Hercegovini
maslinarstvo u BiH
maslinjaci u Hercegovini
maslinjak Mikulić
maslinik Mikulić
uljare u Hercegovini
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.