Ljubinjac počeo proizvodnju slatkog pelina - Nakon probne faze slijedi prodaja za tržište i proizvodnja eteričnog ulja

(Ljubinje) Dok Hercegovci uveliko proizvode smilje, Ljubinjac Petar Mihić odlučio se da ode korak dalje. Osim smilja i bosiljka, među prvima u BiH pokrenuo je proizvodnju slatkog pelina, a prije nekoliko godina zasadio je i prvu sadnicu. Vjetar u leđa na tom putu daje mu plodno hercegovačko tlo, piše portal Moja Hercegovina.

Za sada, kaže, nema mnogo novčanog uloga, budući da je već sam proizveo sjeme i uveliko se sprema za dalju proizvodnju. Na pet dunuma porodične zemlje u Ljubinju u aprilu planira da zasadi ovu biljku, a prve plodove očekuje već u septembru. Budu li mu vremenske prilike išle na ruku, plodovi rada mogli bi doći i mjesec dana ranije.

U priči za Moju Hercegovinu Petar kaže da voli aromatične biljke, pa se, poslije uzgoja bosiljka i smilja nije dugo premišljao da li da zasadi slatki pelin.

Za proizvodnju slatkog pelina odlučio se sasvim slučajno, kada je ispred kuće zapazio ovu biljku. Znatiželja ga je natjerala da se raspita koja je to biljka koje u Ljubinju ima na pretek, a za kojom Ljubinjci uopšte ne mare.

Prvobitne informacije je tražio na internetu, a nakon prvih potvrda da se radi o ljekovitom slatkom pelinu, odlučio je da se konsulutuje i sa stručnjacima.

- Kod nas bi ovu biljku zvali bejturan. Niko nije znao šta je to i kakva je to biljka, dok ja nisam počeo da uzgajam. Kod nas oko kuće je toga bilo baš dosta i bilo mi je jako interesantno. Tražio sam na internetu, a konsultovao sam se sa stručnjacima, preko jednog prijatelja u Kini, i od njih sa dobio potvrdu da je u pitanju slatki pelin - priča Petar.

Nakon toga nije bilo dileme da se baš u ljubinjskom kraju krije biljka ljekovitih svojstava, koju do sada niko nije uzgajao. Vođen tom mišlju, Petar je odlučio da vrijeme nakon posla, posveti uzgoju ove biljke.

Petrovoj ideji podršku je dala i njegova porodica, pa će, kako sada planiraju, familijarno krenuti u novi biznis. O potencijaloj zaradi, kaže, još je rano govoriti.

- Ovo do sada što sam uspio da posadim i uberem je bila kao neka proba. Htio sam da vidim kako to sve ide, kolika će uopšte biti potražnja za tim, ima li uopšte tržišta. Do sada sam uglavnom poklanjao pelin, skoro ništa nisam prodavao, ali već sljedeće godine očekujem da ću ovaj posao malo uozbiljiti. Još uvijek sam u fazi kada istražujem i cijenu i sve ostalo - kaže Petar.

Plan je da za početak prodaje sušenu biljku, a kasnije će praviti i eterično ulje.

Uzgoj ove biljke zahtjeva pažnju i vrijeme, kaže Petar.

- Ja dođem s posla, sadim, svaki dan pomalo. Ima posla oko ovoga, treba ga zalijevati, proizvodnja je organska, nema nikakvog prskanja hemikalijama, treba redovno travu čupati. Jednogodišnja je biljka, pa svake godine ispočetka - objašnjava Petar.

Slatki pelin je specifična biljka, koja za razliku od običnog pelina dosegne visinu od čak dva i po metra. Ima glavičaste mirisne cvjetove svijetlo-žute boje. Stabljika ove biljke je uspravna sa grančicama koje su naizmjenično postavljene. Plod su joj sjemenke koje su izrazito sitne, a od davnina su poznata ljekovita svojstva ove biljke. U Starom Egiptu je bila lijek protiv parazita i lijek za kožne bolesti. Na hercegovačkom području "bejturan" se koristio kao lijek, miris i začin.

Nakon berbe biljka se suši za čaj, a postoje i drugi načini prerade biljke u ulje.

Uzgojem slatkog pelina, prema Petrovim saznanjima, bavi se još samo jedna porodica u Ljubuškom.

Sagovornik Moje Hercegovine se nada da će naredne godine biznis zaživjeti te da će ljubinjski kraj, kao što je nekada bio poznat po proizvodnji duvana, uskoro postati poznat i po slatkom pelinu.

Slatki pelin u borbi protiv raka?

Na internetu se mogu pronaći informacije o tome kako se slatkim pelinom može liječiti rak. Na Fejsbuk stranici "Artemisia annua – Slatki pelin" navodi se da je upisan u bazu podataka Ministarstva zdravlja Srbije, kao dijetetski suplement.

- Slatki pelin (Artemisia annua) je biljka koja raste u jugoistočnoj Aziji. Sve zdravstvene organizacije u svijetu, koje primaju pacijente zaražene malarijom, dale su pozitivne rezultate za ovu biljku kao jedini priznati lijek kojom se bolest može izliječiti u potpunosti. Naučnici Henri Lej i Narendra Sing, profesori Univerziteta u Vašingtonu, prvi su sačinili izvještaj u kojem stoji da aktivni sastojak slatkog pelina – artemizinin, može da bude bezbjedan, netoksičan i jeftin lijek za rak. Metoda lijčenja Atremisininom je veoma slična metodi liječenja kiseonikom. Istraživanjem je potvrđeno da Artemisinin uspješno ubija kancerogene ćelije: u slučaju raka dojke, 28 % ćelija ubijeno je za 16 sati, uz dodatak gvožđa, 98 % malignih ćelija za isto vrijeme. U slučaju leukemije, za samo 8 sati uništeno je 100% malignih ćelija. Njegova velika prednost je u tome što može da prolazi krvno-moždanu barijeru da bi stigao do raka u centralnom nervnom sistemu - podaci su koji se mogu naći na ovoj stranici.