NavMenu

Jelko Kacin, specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Balkan - BiH je najveći problem u regiji

Izvor: eKapija Utorak, 19.02.2013. 11:46
Komentari
Podeli

Jelko KacinJelko Kacin

Situacija u Bosni i Hercegovini je najveći regionalni problem, veći čak i od problema nepriznavanja Kosova od strane Srbije, tvrdi Jelko Kacin, specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Balkan.

- Suštinskog dijaloga između Banjaluke i Sarajeva i dalje nema; zato su pritisak i organizovana akcija međunarodne zajednice neophodni - naglašava Kacin u intervjuu za "Nezavisne novine",

Zbog čega mislite da bi pritisak mogao natjerati političare u BiH da počnu ispunjavati uslove EU?

- U BiH vlada politička apatija već dugi niz godina. To je, prije svega, zbog strukturnih problema i Ustava koji ne dozvoljava zemlji da razvije normalan institucionalni okvir koji bi joj omogućio da unapređuje svoju ekonomiju i približava se članstvu u EU. Nažalost, to nije slučaj i zbog kratkovidosti nekih političkih lidera u BiH čak i najmanji pomaci postaju gotovo neizvodivi. Poražavajuće je da početkom 2013. godine i dalje raspravljamo o provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava o slučaju "Sejdić i Finci". U takvoj situaciji EU mora da preuzme dio svoje odgovornosti za napredak regiona ka EU. U krajnjoj instanci naravno, javnost BiH je ta koja jedina može da osigura da bh. lideri napokon počnu da rade svoj posao. No, najveći i glavni problem zbog kojeg je potreban prelom je sljepoća političara, koji ne vide posljedice svoje samoblokade na privredu BiH, koja se urušava i zaostaje.

Visoki zvaničnici EU Ketrin Ešton i Štefan File zajedničkim pismom pozvali su bh. političare da do kraja marta postignu dogovor o provedbi presude "Sejdić i Finci". Je li dovoljno upućivanje pisama ili je potrebna konkretnija vrsta pritiska na bh. lidere?

- Problem je vrlo složen i potrebna je koordinirana akcija međunarodne zajednice, ali i podrška Beograda. Dejtonski ustav se mora mijenjati da bi se osigurala funkcionalnost BiH i njena evropska budućnost. U međuvremenu, ono što institucije EU mogu da urade je limitirano. Pretpristupni fondovi EU svakako treba da igraju ulogu mrkve, koja može da dozove pameti lidere u BiH. Ja bih dodao da politika u BiH ne želi vidjeti uspjehe i pozitivan primjer iz okruženja. Dačić i Tači svaki mjesec dokazuju šta je sve moguće, jer su fokusirani na budućnost. Brzina njihovog napredovanja je, u usporedbi sa dinamikom u BiH, brzina svjetlosti.

Iz Delegacije EU u BiH su rekli da institucije EU imaju na raspolaganju i sankcije u slučaju nepostizanja dogovora o presudi "Sejdić i Finci" (npr. zabrana ulaska u zemlje EU). Mislite li da bi prijetnja ograničavanjem slobode putovanja mogla motivisati bh. političare da počnu provoditi preuzete obaveze?

- Sve opcije treba da budu na stolu, pa i ta. Ali treba javnosti reći da bi takav potez prstom pokazao na pojedine političare kao uzroke muka BiH. Takve mjere koristimo npr. u slučaju Bjelorusije. Političari moraju biti svjesni sveobuhvatnosti poruka i posljedica takvih mjera.

Jelko KacinJelko Kacin

Da li bi uskraćivanje finansijske pomoći BiH od strane EU, što je spomenuto kao drugi oblik sankcija, bilo kontraproduktivno jer bi zapravo bili kažnjeni građani BiH, a ne njeni političari?

- Taj potez bi bio radikalan, ali bi i poslao jasnu poruku bh. liderima. Unutrašnji pritisak bi u tom slučaju bio vrlo jak. Ali nisam siguran da bi to urodilo plodom. Bosna i Hercegovina već danas ne koristi sve financijske potencijale koji joj potencijalno stoje na raspolaganju, pa šta? Bosni i Hercegovini ne pomaže pomoć EU, potrebna su ulaganja, prije svega strana ulaganja, kojih neće biti sve dok nema političke stabilnosti i predvidljivosti.

Dan nakon upućivanja pisma Eštonove i Filea u Sarajevu je boravio generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen, koji je bh. liderima poručio da je ovo krajnji rok za provođenje uslova za aktiviranje MAP-a. Je li Rasmusenova posjeta dokaz da su institucije međunarodne zajednice odlučile združeno pritisnuti bh. političare da urade svoj posao?

- Lično smatram da je situacija u BiH možda najveći regionalni problem, veći i od problema nepriznavanja Kosova od strane Srbije. Zahvaljujući dijalogu Beograda i Prištine na najvišem političkom nivou koje vode premijeri Dačić i Tači njihovi odnosi se polako normalizuju. Suštinskog dijaloga između Banjaluke i Sarajeva i dalje nema; zato su pritisak i organizovana akcija međunarodne zajednice neophodni. Crna Gora odlično radi i napreduje ka ulasku u NATO sljedeće godine, a BiH kao da se mentalno i geografski nalazi negdje iza Urala. NATO je 1995. godine BiH omogućio mir, a država ga zato "kao" kažnjava svojom ignorancijom.

Za sve uslove koje BiH mora ispuniti radi članstva u EU i NATO-u ističe se da su isključivo domaća zadaća bh. političara, a istovremeno imamo urgencije iz Brisela - znači li to da će, ipak, službeni Brisel sudjelovati u kreiranju rješenja u provedbi presude "Sejdić i Finci"?

- Neće učestvovati u kreiranju. Stručna pomoć, naravno, biće obezbijeđena, ali odgovornost leži na bh. političarima - da rješenje nađu i sprovedu. BiH nije usklađena sa dinamikom Evrope, a još manje EU. BiH je tako, na primjer, sama sebi produžila vizni režim za godinu dana. Bez potrebe, ali svojom voljom, neprofesionalnošću i svojim neradom. Ponekad imam utisak da je upravo počela 2011, a ne 2013. godina.

S obzirom na aktuelnu političku situaciju u BiH, po Vašoj procjeni, kada bi ona mogla dobiti status zemlje kandidata za članstvo u EU?

- Pitajte vaše lidere! BiH sama mora da odluči da ispuni prioritetne kriterijume i izbori se za taj status. Kada ima političke volje, EU integracije mogu relativno brzo da teku. Ako vam sadašnji lideri ne mogu ili ne žele odgovoriti, pitajte buduće!

Kada će, na putu pridruživanja EU, službeni Brisel vlastima BiH borbu protiv korupcije i kriminala postaviti kao ključni uslov?

- Taj uslov je, implicite, od samog starta tu jer se radi o vladavini prava, koja je ključan kopenhaški kriterijum. Kada jednom počnu pregovori o članstvu, prva poglavlja koja se otvaraju su poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava, pravdu, slobodu i sigurnost. Od BiH će se tražiti kredibilan "track record", tj. konkretni rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Zato je važno da se pregovori otvore što prije, jer će tada pritisak evropskih integracija i domaće javnosti na bh. lidere biti daleko veći. Treba se ugledati na Srbiju. Tamo još nema sistemskih zakona, institucije slabo ili uopšte ne komuniciraju, još slabije zarađuju. Ali njih koordinator svojom snagom, ličnim primjerom, političkom voljom i upornošću tjera i postiže zavidne rezultate. Bez uspjeha u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije nije realno očekivati strana ulaganja, bez kojih nema radnih mjesta, ni budućnosti za mladu generaciju, koja napušta BiH.

SRBIJI ZNAČAJAN JUNI

Hrvatska 1. jula postaje članica EU, BiH je bez napretka ka članstvu. Po Vašoj procjeni, kada bi Srbija mogla početi pregovore s Briselom o članstvu u Uniji?

- Vlada Srbije je u proteklom periodu napravila neke značajne, pa i istorijske iskorake, naročito u vezi sa dijalogom s Kosovom. Ako 5. i 6. runda dijaloga Dačića i Tačija da konkretne rezultate, smatram da će Evropski savjet imati realne osnove dati Srbiji datum za početak pregovora na samitu u junu ove godine. To bi predstavljalo i priznanje za borbu protiv korupcije i napore da se u Srbiji napokon uspostavi istinska vladavina prava. Znam da će ova misao mnoge pogoditi, ali mislim da treba da se suočimo s istinom. Na zapadnom Balkanu imamo podjelu na pozitivce i negativce. Crna Gora, Srbija i Kosovo zrače pozitivnu energiju jedna prema drugoj i svi zajedno u cijeli region, u EU i Europu. Albanija, BiH i Makedonija još su izgubljene, ne na Balkanu, nego negdje u vasioni. Sami možete birati koje mjesto u tom paketu pripada BiH. Šta god odaberete, nećete pogriješiti jer BiH prvo treba vratiti na zemlju, to jest u realan život. BiH živi virtualni politički život, dok građani odavno moraju živjeti na zemlji. Taj "prepad" u načinu (ne)shvaćanja realnosti treba otkloniti.


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.