NavMenu

Emanuel Salinas, šef Kancelarije Svjetske banke u BiH - Pratićemo utrošak svake marke

Izvor: Nezavisne novine Ponedjeljak, 11.05.2020. 11:04
Komentari
Podeli
Emanuel Salinas (Foto: YouTube/Screenshot)Emanuel Salinas
U 66 mil KM vrijednih projekata koje Svjetska banka priprema kao pomoć za BiH mora se spriječiti zloupotreba pomoći, da nema korupcije i da postoji transparentnost, rekao je u intervju za Nezavisne Emanuel Salinas, šef Kancelarije Svjetske banke u BiH.


- Pažljivo pratimo i nastavićemo da pratimo kako se resursi koriste kroz različite mehanizme kontrola, poput revizija i slično. Cilj je da na kraju implementiranog projekta imamo sigurnost da je sve urađeno na pravi način - rekao je on.

Na koji način Svjetska banka planira pomoći zemljama u suzbijanju krize zbog koronavirusa?

- Mnogo investiramo u proučavanje posljedica pandemije na ekonomiju. U izvještaju koji smo objavili fokusiramo se na izazove s kojima će se društva suočiti. Zainteresovani smo i za mjere koje su vlasti aktivirale kako bi minimizirale uticaj na ekonomiju. Ima tu puno dobrih ideja, kao i nekih ideja koje nisu toliko dobre. Mi smo insistirali na tome da koje god mjere budu primijenjene, budu zasnovane na analizama i na obraćanju pažnje na potrebe građana, malih i srednjih i individualnih preduzetnika, jer oni su ti koji znaju šta im je potrebno.

Šta ste konkretno pripremili kad su u pitanju projekti za BiH?

- Mi podržavamo projekte u tri oblasti: neposredna pomoć, oporavak i stvaranje otpornosti. Prva je u vezi sa saniranjem neposrednih posljedica koje se odnose na život i zdravlje ljudi. Obezbijedili smo paket od 66 mil KM, od kojih se dio odnosi na sistem zdravstvene zaštite, poput nabavke opreme i slično, a pomažemo u obezbjeđivanju finansija za oko 50.000 najugroženijih. U dijelu koji se tiče oporavka, pomažemo privatnom sektoru da preživi. Dio sredstava smo mobilisali za ove potrebe i kroz naše postojeće projekte. Što se otpornosti tiče, želimo pomoći zdravstvenom sistemu da bude spreman za moguće buduće krize. Sektor bi trebalo da bude održiviji, efikasniji u pružanju usluga stanovništvu, ali treba i poboljšati okruženje za radnike u zdravstvenom sektoru, da ne bi odlazili iz zemlje.

Svi su u ovoj krizi pogođeni, a jedna od grana je i novinarstvo. Kako pomoći ovoj profesiji da preživi krizu i nastavi posao odgovornog informisanja javnosti?

- Ovo je jako dobro pitanje jer i Svjetska banka ima koristi od vašeg rada. Novinarstvo ima važnu ulogu u rasvjetljavanju važnih činjenica i mi pratimo rad vaših kolega u svim oblastima. To nam pomaže da vodimo dijalog zasnovan na činjenicama s vašim vlastima o projektima i potrebama u društvu. Mandat Svjetske banke nije direktan rad s medijima, ali se uvijek i u svakoj prilici zalažemo za slobodu medija. U svim našim interakcijama s vlastima uvijek se trudimo da ta poruka bude jasno poslana. Takođe, svjedoci smo da se društvene mreže često koriste za dezinformacije i tu se jasno vidi potreba nepristrasnih i profesionalnih medija u BiH i drugim zemljama. Želio bih da nam mandat dozvoli veći angažman kad su u pitanju mediji, ali nažalost trenutno smo ograničeni u tom pogledu. Ali kao i do sada, nastavićemo se zalagati da postoji potrebno okruženje za rad novinara.

Na koji način Svjetska banka može garantovati da vaša pomoć neće biti zloupotrebljena?

- Ovo je jako važno pitanje jer mi moramo spriječiti zloupotrebe pomoći, da nema korupcije i da postoji transparentnost. Namjera nam je da pratimo svaku marku na koji način je utrošena. Pažljivo pratimo i nastavićemo da pratimo kako se resursi koriste kroz različite mehanizme kontrola, poput revizija i slično. Cilj je da na kraju implementiranog projekta imamo sigurnost da je sve urađeno na pravi način. To će biti naš osnovni princip. Jako nam je stalo da pomoć ode u prave ruke. U razgovoru s vlastima stavili smo do znanja da su transparentnost i odgovorno trošenje sredstava izuzetno bitni. Takva odgovornost postoji uvijek, a u krizi još je i veća.

U vašem izvještaju ste objavili prilično sumornu sliku stanja naše ekonomije. Šta je ono što vam se čini najurgentnijim?

- Ova pandemija je najozbiljnija kriza od finansijske krize 2008. Osim toga, ekonomija u BiH je usporavala i prije krize. Prije pandemije BiH se suočavala s mnogim izazovima i oni neće nestati nakon što se kriza završi. Naprotiv, svi dosadašnji izazovi ostaju i mnogi su postali hitniji. To uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog kapitala u zemlji boljim obrazovanjem i zdravstvom, stvaranje boljih prilika za mlade, omogućavanje ženama da budu ekonomski aktivnije i bolja zaštita okoline. Politički zastoj naškodio je zemlji jer je izazvao neizvjesnost, umanjio povjerenje poslovne zajednice i skrenuo pažnju s reformi koje zemlji zaista trebaju. Smatramo da je to uticalo i na nadu stanovništva i dovelo je do velikog broja ljudi koji odlaze iz zemlje da potraže bolju budućnost drugdje. Sve je ovo loše za zemlju.

Kako će ova kriza uticati na vaše ostale projekte?

- Važno je napomenuti da smo uspjeli nastaviti implementaciju projekata koje smo započeli ranije. Uspjeli smo razviti načine kako nastaviti podržavati zemlju. Vidjeli smo značajan napor od strane vlasti na tehničkom nivou, i to je važno da se naglasi i prepozna. Mi i dalje aktivno radimo, iako se trenutno ne nalazimo u našim kancelarijama. Uz BiH smo u ovim neizvjesnim vremenima i nastavit ćemo raditi najbolje što možemo kako bismo pomogli.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.