NavMenu

Zorica Bukinac, ambasadorka Slovenije u BiH - Ostajemo podrška slovenačkim privrednicima i razvoju mjeriteljstva u BiH

Izvor: eKapija Srijeda, 27.11.2019. 08:30
Komentari
Podeli
Zorica BukinacZorica Bukinac
U septembru 2019. skoro 90.000 građana BiH je imalo dozvolu za stalni ili privremeni boravak u Sloveniji. Takođe, u prvih devet mjeseci ove godine Slovenija je izdala više od 11.000 radnih dozvola.

Istorijska povezanost, geografska blizina, duboke lične i prijateljske veze uslovile su da građani BiH Sloveniju doživljavaju kao dobru polaznu tačku za prvo zapošljavanje u EU.

Slovenija je jedan i od najvećih privrednih partnera BiH. Robna razmjena među državama umjereno raste i u 2018. je postigla približno 1,3 mlrd EUR, što Sloveniju svrstava u grupu najvažnijih trgovačkih partnera. Takođe, BiH je na trećem mjestu po vrijednosti slovenačkih neposrednih ulaganja u inostranstvu, poslije Hrvatske i Srbije.

U intervjuu za eKapiju ambasadorka Slovenije u BiH Zorica Bukinac, ističe da se trećina ovih ulaganja odnosi na oblasti finansijskih i osiguravajućih djelatnosti.

Bukinac navodi i da da bi intezivnija regionalna saradnja ojačala privredno pozicioniranje ove regije u svijetu.

- Naime, svaka od država je premala da bi mogla igrati spomena vrijednu ulogu na globalnom tržištu.

eKapija: Kako vidite trenutno stanje ekonomskih i političkih odnosa naše dvije zemlje?

- Republika Slovenija i Bosna i Hercegovina su prijateljske države, bez otvorenih bilateralnih pitanja. Među državama su u svim oblastima, političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i naučnoj, satkane mnoge veze i odvija se dinamična saradnja. Republika Slovenija podržava BiH u njenim naporima za ostvarivanje društvenih i ekonomskih reformi. Države konstruktivno sarađuju i u brojnim regionalnim oblicima. Slovenija je i dalje uvjerena zagovornica politike proširenja EU i u tom okviru također podržava ambicije Bosne i Hercegovine u odnosu na evroatlantske integracije.

eKapija: Slovenija je članica EU od 2004. godine. Kako biste ocijenili rezultate koje je BiH dosad postigla i koja iskustva i preporuke Slovenija pruža u cilju ubrzanja predpristupnih procesa?

- EU i BiH održavaju intenzivne i partnerske odnose već dugi niz godina. U BiH je na snazi široka saglasnost o EU perspektivi. BiH se odlučila predati zahtjev za članstvo u EU u 2016. godini i danas u rukama ima kompleksnu i opsežnu ocjenu EK o spremnosti za članstvo u EU i preporuke za postizanje što bolje pozicije za status kandidata. Naravno, taj proces ne odvija se u praznom prostoru, pa uključujući i nedavnu odluku u vezi otvaranja pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Opredjeljenost BiH za EU je strateško opredjeljenje koje bi BiH trebalo voditi i dalje. Kao i pomenuta ocjena EK, ona ostaje.

Od samog početka procesa približavanja BiH Evropskoj uniji, Slovenija je pružala stručno znanje i iskustvo, usmjeravala razvojnu pomoć u oblasti koje su važne za reforme u brojnim područjima. Istina, danas je BiH suočena sa brojnim izazovima, na neke od njih i dalje traži odgovor. Slovenija i dalje daje podršku BiH i ostaje privržena kredibilnom procesu proširenja EU kao strateškom smjeru razvoja regiona Zapadnog Balkana i same EU.

eKapija: Koliki je, prema vašim podacima, nivo robne razmjene između Slovenije i BiH i u kojim oblastima kompanije iz naših zemalja bi mogle da uspostave bolju saradnju?

- Robna razmjena među državama umjereno raste i u 2018. je postigla približno 1,3 mlrd EUR, što Sloveniju svrstava u grupu najvažnijih trgovačkih partnera. Energetika se i dalje pokazuje kao zanimljiva oblast.

eKapija: Šta se najviše uvozi iz Slovenije u BiH, a šta izvozi iz BiH u Sloveniju?

- Najvažniji proizvodi izvoza iz Slovenije na tržište BiH u 2018. bila su vozila i njihovih dijelovi i oprema (11%), električne mašine i aparati (10%), nuklearni reaktori, mašine i mehanički uređaji (10%), farmaceutski proizvodi (8%), mineralna goriva i ulja (8%), koža (5%).

U 2018. su preduzeća iz Slovenije uvozila iz BiH najviše proizvoda iz kategorije kao što su električne mašine i oprema, aparati za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka (17%), nuklearni reaktori, mehanički uređaji, njihovi dijelovi (15%), proizvodi hemijske industrije (8%), drvo i drvni proizvodi (7%), namještaj, montažne kuće (5%), aluminijum i aluminijski proizvodi (5%).

eKapija: Koliko u BiH posluje slovenačkih kompanija i kolika su njihova dosadašnja ulaganja?

- Prema našim podacima, u BiH trenutno posluje više od 100 preduzeća sa slovenačkim kapitalom koja osiguravaju više hiljada radnih mjesta za državljane BiH. Brojna preduzeća sa slovenačkim većinskim kapitalom bila su i i dalje su među važnijim izvoznicima i ostvaruju znatne udjele u izvozu te na taj način pozitivno doprinose i makroekonomskim pokazateljima u BiH: rast BDP, stepen zaposlenosti, izvoz... .

Prema podacima Banke Slovenije, vrijednost slovenačkih ulaganja u BiH krajem 2018. kumulativno je iznosila 524,8 mil EUR , a inače kumulativna vrijednost slovenačkih investicija je krajem 2017. iznosila 505,4 mil EUR)ž, što predstavlja približno 8,6% svih slovenačkih ulaganja u inostranstvu. BiH je na trećem mjestu po vrijednosti slovenačkih neposrednih ulaganja u inostranstvu, poslije Hrvatske i Srbije.

U istom periodu su se ulaganja u BiH povećala za 19 mil EUR. Najviše, skoro trećina naših ulaganja u tom periodu se odnosila na oblasti finansijskih i osiguravajućih djelatnosti, slijedi trgovina i održavanje motornih vozila sa 20,3% i prerađivačka industrija sa 16,2%.

eKapija: Vjerujete li da bi se intezivnijom regionalnom saradnjom region JIE mogao bolje privredno pozicionirati u svjetskim krugovima?

- Tjesnija regionalna saradnja svakako bi ojačala privredno pozicioniranje u svijetu. Naime, svaka od država je premala da bi mogla igrati spomena vrijednu ulogu na globalnom tržištu. Međutim, zajedno bi zasigurno mogle postići više, kao i nastupom na takozvanim trećim tržištima.

eKapija: Koje su najveće prednosti BiH po pitanju privlačenja investicija? Koje su naše mane i u kojim oblastima može da se učini napredak?

- Što se tiče sredine koja je povoljna u očima slovenačkih preduzeća u BiH, to su zasigurno brojne veze između obje države, institucionalne i međuljudske, blizina, poznavanja jezika, poznavanja tržišta. To je svakako pozitivan element u poslovanju slovenačkih preduzeća u BiH. Treba spomenuti i bogatstvo prirodnih izvora u BiH, kao i dobro osposobljenu i jeftiniju radnu snagu.

Kao nepovoljne okolnosti za nastup naših preduzeća treba naglasiti kompleksno administrativno uređenje u BiH i sa tim u vezi prepreke sa kojima su suočena preduzeća pri poslovanju u BiH, uz slabu pravnu državu. Rascjepkano i među administrativnim jedinicama neusklađeno zakonodavstvo, koje reguliše oblast privredne djelatnosti, može biti uzrok velikim problemima, konfuziji i nedoumicama kod potencijalnih investitora. Preduzeća također navode česte promjene nadležnih lica u okviru državnih organa na različitim nivoima. Za interes novih ulagača važna je i opšta slika i poruke koje šalje država sama o sebi.

(Foto: Ufuk ZIVANA/shutterstock.com)
eKapija: Veliki broj radnika iz BiH je angažovan u Sloveniji. Kakav je vaš pogled na aktuelne radne migracije i kako slovenački poslodavci ocjenjuju radnike iz BiH?

- Zanimanje za radnom snagom iz Bosne i Hercegovine je među poslodavcima u Sloveniji srazmjerno veliko, kao i zanimanje ljudi za zapošljavanje u Sloveniji. Često se može čuti da je Slovenija i odskočna daska za rad u drugim državama EU.

Važnu ulogu kod protoka radne snage igraju i potvrde, svjedočanstva o stečenom nivou i vrsti obrazovanja te uporedivost završenih obrazovnih programa. O velikom interesovanju na obje strane govore i podaci o izdatim dozvolama za rad.

Na temelju sporazuma između Republike Slovenije i BiH je u 2017. bilo izdatih 9.923 radnih dozvola, u 2018. – 16.090 i u 2019. do uključujući septembar – 11.093 radnih dozvola. Izdate dozvole važe tri godine. Na dan 30. septembra 2019. bilo je važećih 46.127 dozvola za stalni boravak za državljane BiH u Republici Sloveniji i 41.525 dozvola za privremeni boravak. Bez nekog osnovnog međusobnog povjerenja, kvaliteta radne snage i interesa za nju, takav priliv radne snage ne bi bio moguć.

eKapija: Šta smatrate posebno važnim, kapitalnim razvojnim projektima u kojima je Slovenija učestvovala ili planira da učestvuje u BiH?

- Slovenija daje podršku Bosni i Hercegovini u reformskim nastojanjima i približavanju EU i kroz oblike međunarodne razvojne saradnje. BiH je najveći pojedinačni primalac slovenačke razvojne pomoći. Slovenija je u periodu od 2010. do 2018. namijenila Bosni i Hercegovini približno 20 mil EUR.

BiH će i ubuduće ostati jedna od ciljnih država razvojne saradnje Slovenije. Najveći udio pomoći predstavljaju stipendije i besplatne školarine za studij državljana BiH u Sloveniji, a inače je najviše sredstava namijenjeno infrastrukturnim projektima iz oblasti borbe protiv klimatskih promjena, podršci reformskim nastojanjima i približavanju EU, poštovanju ljudskih prava i jačanju uloge žena i mladih u društvu.

Slovenija posebnu pažnju pridaje i aktivnostima u podršci protivminskom djelovanju u BiH i aktivnostima školske i vršnjačke medijacije u okviru Pozitivne agende za mlade.

Kada se radi o kapitalnim i razvojno usmjerenim projektima, teško bih mogla izdvojiti samo jedan od njih. Radije bih skrenula pažnju na model saradnje javno-privatnog partnerstva sa značajnom ulogom nauke, koja ima perspektivu i ubuduće. Već u prošlosti je Slovenija dala svoj doprinos razvoju mjeriteljstva u BiH, kao temelju za internacionalizaciju i komplementarnost BiH privrede. Zadnji takav primjer bio je nedavno otvaranje laboratorija na Univerzitetu u Mostaru, projekat od 510.000 EUR, u koji je slovenačka vlada uložila 330.000 EUR. Projekti takvog sadržaja su od ključnog značaja i za regionalnu saradnju, povezivost i komplementarnost industrije i nauke.

eKapija: Koliko često slovenačke kompanije izražavaju preko ambasade interes za mogućim ulaganjima u BiH i koje im informacije obezbjeđujete?

- Slovenačka preduzeća se dosta često obraćaju našoj ambasadi sa različitim pitanjima. Neka preduzeća traže poslovne partnere, odnosno zastupnike u BiH, druga interesuju otvaranje podružnica, a trećima su opet potrebni operativni podaci. Određeni broj preduzeća obraća nam se i kada im je potrebna pomoć odnosno kada imaju poteškoće sa poslovanjem u BiH ili ostvarivanjem njihovih prava kao investitora ili poduzetnika itd.

Potrebno je naglasiti da je jedna od glavnih aktivnosti ambasade zaštita interesa slovenačkih državljana i slovenačkih privrednih subjekata. Za tu svrhu imamo u ambasadi ekonomski odjel koji u svom radu pokušava, u okviru svoje nadležnosti, pomoći slovenačkim preduzećima koliko je to moguće. Njihovo iskustvo u BiH jedan je od ključnih faktora i izuzetno uticajna informacija za potencijalne investitore iz Slovenije.

eKapija: Da li se i na koji način promijenio vaš pogled na BiH prije i nakon što ste preuzeli funkciju ambasadorke Slovenije?

- Prema BiH i njenim ljudima imam duboko poštovanje. Uprkos praćenju BiH dugi niz godina, osjećam da moram još mnogo toga upoznati. Možda je zato za takve ocjene još prerano. Evropska perspektiva za države Zapadnog Balkana i za BiH je konstanta vanjske politike Slovenije, kao i – ako je riječ o bilateralnom okviru - svijest o značaju uspješne i funkcionalne BiH za Sloveniju. Zahvalna sam za priliku da se o tome mogu uvjeriti vlastitim očima i također sama nešto doprinijeti. Među Slovenijom i BiH posebna uzajamna naklonjenost koju ja smatram za izuzetno dragocjenom.

Uvijek sam iznova dirnuta kada svjedočim manifestaciji toga, ili u službenim kontaktima ili posve običnim susretima običnih ljudi. Nastojim održavati intenzivne i sadržajne kontakte sa zvaničnim predstavnicima politike i predstavnicima civilnog društva BiH, privede, nauke ali su i sasvim obični ljudi, koje susrećem pri svakodnevnim poslovima, važni svjedoci o životu u BiH.

eKapija: Koje aktivnosti i projekti će biti u fokusu Ambasade Slovenije u narednom periodu?

- U nadolazećem periodu želimo završiti bilateralne razvojne projekte koje smo već započeli. Uspješno partnerstvo privatnih, javnih sredstava i nauke biće važan uzor sljedećim projektima.

Isto tako želimo da se pilotni projekat uvođenja medijacije u školski sistem, koji je bio realizovan u školskoj 2017/2018 godini, postepeno proširi po cijeloj državi, zato sa tim projektom nastavljamo i u 2018/2019 i 2019/2020 godini. Sa partnerima na BiH strani pripremamo neke od projekata iz oblasti kulture, koji su pokazali veliki interes i srdačan prijem.

I dalje ćemo biti podrška slovenačkoj privredi pri nastupu na tržištu BiH. Naravno, nadamo se da će BiH uspjeti prevazići trenutne poteškoće i izazove kako bi mogla efikasnije realizirati ekonomske i socijalne reforme i druga pitanja budućnosti BiH. Zato ćemo i dalje nastojati da i kroz rad ove ambasade u tu svrhu povezujemo sagovornike i partnere obiju država u traženju ekspertize, iskustava i novih prilika za nalaženje odgovora na izazove za BiH i čitav region.

Senka Trivić

Komentari
Vaš komentar

Tema u žiži: Iz ugla ambasadora

Vidi sve
Pogledajte i ostale tekstove iz ove Teme u žiži

Top priče

18.04.2024.  |  Građevina

Uskoro tender za rekonstrukciju zgrade Soda So u Tuzli, radovi će koštati više od 10 mil KM

Uručivanjem Glavnog projekta rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje zgrade Vlade Tuzlanskog kantona u Tuzli završena je još jedna od faza pripreme za obnovu i rekonstrukciju objekta poznatog kao zgrada "Soda-So". U narednom periodu preostaje raspisivanje tendera za izbor izvođača radova i konačno početak rekonstrukcije, saopštila je Vlada TK. Ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Anela Ajšić je izrazila svoje

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.