Aleksandar Zolak, v.d. direktora Agencije za lijekove BiH - Uštede na lijekovima ove godine do 64 mil KM

Aleksandar Zolak, vršilac dužnosti direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALM BiH), kaže da neće potpisati rješenje za određivanje naknada Komisiji za lijekove, čiji je rad stopiran, sve dok Vijeće ministara ne donese podzakonski akt u formi odluke, što je, kako kaže, njihova dužnost.

U intervjuu za Nezavisne Zolak pojašnjava uzroke blokade rada Komisije za lijekove, govori o prednostima novog Pravilnika o cijeni lijekova, te priznaje da je cijena lijekova u maloprodaji, koji su u entitetskoj nadležnosti, povišena.

Komisija za lijekove ne radi od maja, jer nisu određene naknade za njihov rad, a što za posljedicu ima blokadu registracije novih lijekova. Istovremeno, vaša agencija i Vijeće ministara prebacuju dogovornost jedni na druge, a zauzvrat nude informacije na kašičicu, kako kome odgovara. Ipak, iz posljednjeg dokumenta koji su Nezavisne dobile vidljivo je da ste vi taj koji treba da odredi visinu naknada Komisiji kako bi bila odblokirana, zašto to ne učinite?

- Ja kao direktor mogu da donesem tek rješenje, u kojem ću se pozvati na podzakonski akt u formi odluke donesene od strane Vijeća ministara, a na osnovu koje bi te naknade stupile na snagu. Naime, Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH, član 39, jasno kaže da naknade u upravnim i nadzornim komisijama i drugim radnim tijelima donosi Vijeće ministara podzakonskim aktima. Rješenje nije podzakonski akt, odluka jeste.

Vijeće ministara je 2010. godine donijelo odluku, u kojem je jasno navedena ta odluka na osnovu koje je bivša direktorica (Nataša Grubiša, op. a.) donijela rješenje. To, ponavljam, nije podzakonski akt, odluka jeste. U šestom mjesecu 2016. poslali smo prijedlog odluke na usvajanje Vijeću ministara. Od tada do danas ništa nije urađeno, osim što smo to pitanje u 2017. pokušali da aktuelizujemo putem pet urgencija koje smo slali da se ovo pitanje stavi na dnevni red Vijeća ministara i konačno riješi. Ova odluka je bila 6. juna na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara, sa koje je povučena. Nakon toga, mi smo odmah tražili obrazloženje zašto je odluka povučena, a na tu molbu nikada nismo dobili odgovor.

Zašto bi onda Vijeće ministara opstruiralo ili stopiralo donošenje jedne takve odluke, koja uopšte nije političke prirode?

- To je pitanje za Ministarstvo civilnih poslova i samo Vijeće ministara. Ja ne mogu da budem u njihovoj glavi i da pretpostavljam.

Vi znate da oni lopticu prebacuju na vas?

- Naravno, ja sam u ovoj priči čist, i ja rješenje neću nikada donijeti bez odluke Vijeća ministara. To bi bila zloupotreba.

Dakle, šta Vijeće ministara konkretno treba da uradi da biste vi donijeli rješenje?

- Ono što su uradili i 2010. godine, da donesu odluku kao podzakonski akt na osnovu koje ću ja napisati rješenje koje određuje visinu naknade. Rješenje nije podzakonski akt, zakon jasno kaže, i do sada je to tako išlo. Zaista ne znam motive koji stoje u pozadini ovoga, ali znam da je registracija lijekova blokirana zbog neke vrste opstrukcije ili nerada na višim instancama koje treba da donesu podzakonski akt. Direktor Agencije to ne može učiniti.

Novi Pravilnik o cijeni lijekova stupio je na snagu u maju, međutim, sve vrijeme slušamo mnoge kontroverze u vezi s njegovom primjenom. Dakle, iz prve ruke, da li su cijene dijela lijekova u praksi snižene, i u vezi s tim, da li je istina da su farmaceutski lobiji povisili cijene nekih drugih lijekova kako bi kompenzirali te gubitke?

- Da, tačno je i jedno i drugo. Pravilnik jeste zaživio i odmah, prije nekoliko mjeseci, inspekcija je izašla na teren, obišla desetak najvećih veleprodaja, i nigdje nije naišla na bilo kakvu neregularnost. Što znači da su veleprodajne cijene, one koje su u nadležnosti Agencije za lijekove, uređene (maloprodaja je u nadležnosti entiteta, op. a.). Nijedan veleprometnik ne isporučuje dalje lijekove po cijenama višim od onih u Pravilniku. To što kažete da su neke cijene povećane, to je tačno. Farmaceutskoj industriji je ostavljeno onih petnaestak posto, koliko otpada tržišta u BiH na lijekove koji se izdaju bez recepta, za slobodnu tržišnu utakmicu.

Je li to zloupotreba?

- To nije zloupotreba, jer im je ostavljena ta mogućnost. Nijedna od država u regionu nema uređeno tržište bezreceptnih lijekova. Ali je nemoguće da oni kompenziraju dobitak koji će za državu da donese Pravilnik.

Imate li tačnu kalkulaciju ušteda? Prilikom usvajanja Pravilnika građanima su obećane niže cijene, a državi uštede od 50 mil KM?

- Projekcije su takve da će na tržištu od nekih 600 mil KM na lijekovima koji su trgovani prošle godine uštede u 2017. biti nekih 62 do 64 mil KM. Za ovu godinu nećemo moći imati konkretne podatke do sredine 2018. godine, jer krajem marta je rok za veleprodaju da nam dostavi potrošnju i promet lijekova. To su, opet ponavljam, lijekovi koji su bili registrovani na tržištu 2016. A budući da su to receptni lijekovi, oni koje država plaća iz svojih fondova, fondovi će moći primarno uštedjeti šezdesetak miliona. I ako se domaćinski ponašaju, tih šezdesetak miliona moći će iskoristiti da prošire prava pacijenata, jer vidite da liječimo ljude putem telefonskih brojeva i slično zato što su mnoge terapije za mnoge pacijente nedostižne.

Međutim, vidimo da je Fond RS prije dva mjeseca skinuo nekih desetak lijekova sa svojih lista, što znači da je direktno troškove tih lijekova prebacio na teret stanovništva. Naš član Komisije, koji nije bio za smanjenje prava pacijenata na ovaj način, ekspresno je smijenjen, i mi sada nemamo uvid šta Fond planira i šta će da radi.

Kakva je uloga u cijeloj priči o Pravilniku Ivana Prlića, predsjednika Stručnog vijeća Agencije, i kako je uopće moguće da čovjek koji ima lanac apoteka, oko tridesetak, što je Prlić i sam priznao, može da obnaša ovako utjecajnu dužnost, zar to nije najklasičniji sukob interesa?

- Ne bih se složio, ali ja nisam instanca koja bi trebalo da se bavi time. Gospodin Prlić je tu od nastanka Agencije, ja sam dočekao to Stručno vijeće i, na kraju krajeva, odluke u Stručnom vijeću se donose po određenom principu i nikada jedan čovjek ne može da bude sam za nešto da bi to prošlo.

Ipak je u pitanju osoba koja može da utiče na cijene, a drži lanac apoteka?

- Ne može sam, nikako. Ne može da utiče na cijene, jer sam bio uključen u donošenje odluke na Stručnom vijeću, i to je bila velika borba. Prlić sam je bio vrlo nezadovoljan upravo i koeficijentom i donošenjem odluka, jer je znao da će profit da mu se smanji. To je bilo u neformalnim razgovorima, ali to je naprosto tako.

Da li su tačne informacije da politika, odnosno stranke, ne mogu da se dogovore u vezi sa zamjenikom Agencije, i u kontekstu toga, šta sprečava Vijeće ministara da vas zvanično imenuju za direktora?

- Nezvanične informacije, koje imam, jesu te da upravo zbog nedostatka dogovora o zamjeniku ne ide ni direktor na imenovanje, jer oni žele ta imenovanja završiti u paketu.