Almir Badnjević, doktor biomedicinskog inženjeringa - U vrhu svjetske naučne elite

Almir Badnjević iz Bosanske Krupe je prvi i jedini doktor nauka koji se aktivno bavi sa oblašću biomedicinskog inženjeringa u Bosni i Hercegovini, a njegov rad prepoznao je i ugledni američki Marquis, te uvrstio ga na listu najistaknutijih ljudi na svijetu - "Who is Who in the World". Marquisova publikacija je već decenijama standard za sveobuhvatnost i pouzdanost biografskih podataka najznačajnijih osoba na svijetu iz politike, ekonomije, nauke do sporta, kulture i umjetnosti.

Doktor Badnjević je direktor imenovanog laboratorija za verifikaciju medicinske opreme u BiH, Verlab. Almir radi i kao docent na Fakultetu inženjeringa i IT-a Internacionalnog Burch Univerziteta i na Tehničkom fakultetu, Univerziteta u Bihaću. Također, već godinama radi kao stručnjak iz prakse na Elektrotehničkom fakultetu u Univerziteta u Sarajevu.

Predsjednik je i Društva za medicinski i biološki inžinjering u BiH, a koji je predstavnik Bosne i Hercegovine u IFMBE (Međunarodna federacija za medicinski i biološki inženjering). Autor je više od 40 naučnih radova, te član uređivačkog odbora dva svjetska časopisa. Član je međunarodnog komiteta za medicinske uređaje, te jedan od direktora Evropske organizacije za inženjere u medicini (ESEM).

Osim velikog uspjeha 2015. godine u organizaciji prve konferencije, ponovo se nalazi na čelu najveće regionalne međunarodne konferencije iz oblasti medicinskog i biološkog inženjeringa koja će biti održana u Sarajevu u martu 2017. godine.

Kako je došlo do toga da budete uvršteni na listu "Who is Who in the World" i koliko vam to znači?

- Prije nekih šest mjeseci primio sam mejl sa obavještenjem od strane Marquis "Who is Who in the World" da je moj CV kandidat da se nađe među 3% najistaknutijih ljudi na svijetu. U istom mejlu su me pitali da li imaju dozvolu da u slučaju odabira mog CV-a, isti mogu da objave. U tom mejlu sam im odgovorio da mi je to čast i da imaju moju saglasnost. I tako nakon nekih šest mjeseci sam primio mejl sa čestitkama, te sa obavješću da mi je CV uvršten na listu najistaknutijih ljudi na svijetu, tačnije u Marquis "Who’s Who in the World". To mi lično predstavlja određenu satisfakciju, jer to je potvrda dosadašnjeg dobrog rada, te dokaz da sam na pravom putu.

Šta predstavlja biomedicinski inženjering i na koji način brine o zdravlju i životu ljudi?

- Biomedicinski inženjering je oblast primjene inženjerskih principa i znanja za potrebe rješavanja problema u medicine. Ova inženjerska disciplina kombinuje inženjerska znanja projektovanja i rješavanja problema sa znanjima iz medicine i biologije, sa ciljem da se unaprijedi zdravstvena zaštita pacijenata i generalno podigne kvalitet života ljudi. Dakle, nemoguće je govoriti o modernim tehnikama dijagnostike i terapeutike bez zajedničkog djelovanja i rada kako inženjera, tako i ljekara.

(Foto: anawat sudchanham/shutterstock.com)

Kakva je budućnost BMI u BiH?

- Mi smo od 2014. počeli aktivno da radimo na polju biomedicinskog inženjeringa u različitim smjerovima, tačnije kroz akademsku zajednicu, kroz insitucionalnu zajednicu, kroz privatni sektor i kroz nevladin sektor. Tako smo iste te godine oformili Društvo za medicinski i biološki inženjering u BiH koji je kasnije postao i predstavnik BiH u svjetskoj krovnoj kući za biomedicinski inženjering IFMBE. Društvo okuplja istaknute inženjere, ljekare, magistra farmacije, genetičare, biologe i ostale istaknute stručnjake iz srodnih oblasti. Osim toga, aktivirali smo rad i na akademskom nivou, te sada na Odsjeku za genetiku i bioinženjering Burch Univerziteta imate veliki broj predmeta iz navedene oblasti. Isto tako, djelovali smo i na ostalim nivoima, te smo u regionu među uređenijim zemljama po pitanju verifikacije medicinske opreme, što direktno utiče na kvalitet zdravlja.

BME kao oblast je pokazala veliki potencijal u svijetu, te kako u Evropi, tako sigurno i u BiH će predstavljati budućnost. Od 2014. do danas veliki broj mladih stručnjaka, više od 200, je radio na razvoju ove oblasti u BiH, te već su započeli svoje karijere u ovom smjeru.

Druga konferencija CMBEBIH 2017 i ove godine okupiće svjetske stručnjake iz BMI. Ko su ljudi koji dolaze u Sarajevo?

- U Sarajevo, odnosno u BiH dolazi svjetska elita. Kao pozvani predavači dolaze najistaknutiji stručnjaci iz oblasti biomedicinskih signala i sistema, nanotehnologije, biomaterijala, genetike, kliničkog inženjeringa i neuronskog inženjeringa. Osim toga, dolazi i veliki broj stručnjaka iz cijelog svijeta koji će predstaviti svoje radove za vrijeme trajanja konferencije. Može se reći, da će u tom periodu, BiH biti centar svijeta kada je riječ o medicinskom i biološkom inženjeringu.

Kakav je odziv za učešće i do kad traju prijave za učešće na CMBEBIH 2017?

- Još uvijek je otvoren poziv za dostavljanje naučnih radova, tačnije do 20.11.2016. godine. Nakon toga će biti obavljena međunarodna recenzija, te do početka januara svi autori će biti obavješteni o statusu njihovih radova. Registracija za pasivne učesnike je već otvorena i biće otvorena do 01.03.2017 godine, a aktivni učesnici mogu da izvrše registraciju odmah po prijemu obavijesti o prihvatanju njihovog rada, pa sve do 01.03.2016.

Šta ova konferencija znači za BiH, koje su njene dobrobiti za našu zemlju i sve učesnike konferencije?

- Ova konferencija, kao i ostale naučne konferencije primarno ima za cilj razmjenu znanja i posljednjih naučnih istraživanja. Osim toga, ova konferencija ima za cilj i upoznavanje, odnosno networking. Konferencije su odlična mjesta na kojima možete upoznati vase buduće partnere na projektima, dogovoriti razmjene studenata, te pronaći nova mjesta za zaposlenje. Također, konferencija je odlično mjesto za sve potencijalne sponzore, da se predstave svim učesnicima, te ostvare nove poslovne prilike. Isto tako, svi učesnici, a naročito partneri konferencije, će imati priliku da razmjene znanja i iskustva sa svjetskim stručnjacima licem u lice, što je jedinstvena prilika u životu.

U čemu vidite budućnost ove zemlje i šta biste poručili mladim u BiH?

- Budućnost ove zemlje vidim samo u radu, radu i radu. Često volim navesti jednu poznatu misao koja glasi: Svakog se jutra u Africi probudi jedna gazela. Ona zna da čim otvori oči mora trčati brže od bilo kojeg lava inače će biti ubijena. Isto tako, svakog se jutra u Africi probudi i jedan lav. On zna da mora trčati brže od najsporije gazele inače će umrijeti od gladi. Nije važno da li si lav ili gazela… Kad sunce izađe, bolje vam je da počnete trčati.