Kozarić: Devizne rezerve BiH 5,4 milijarde KM, inflacija 7,4%

Guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Kemal Kozarić izjavio je na konferenciji za novinare 9. aprila 2007. u Sarajevu da je bankarski sektor u BiH, kao najuspješniji dio bh. ekonomije, nastavio u prošloj godini trend razvoja.

Na konferenciji su Kozarić, te direktori agencija za bankrastvo RS-a i FBiH Slavica Injac i Zlatko Barš prezentirali rezultate poslovanja bankarskog sektora u BiH u prošloj godini.

Kozarić je saopćio da je CBBiH u tom periodu ostvarila profit od 78,9 miliona KM te da je danas prebacila više od 19 miliona KM Ministarstvu finansija i trezora BiH za podršku državnim institucijama.

Devizne rezerve zemlje iznose 5,4 milijardi KM, dok je inflacija u prošloj godini bila 7,4 posto. Kozarić je naveo da je rast inflacije uglavnom uzrokovan uvođenjem PDV-a i rastom cijena nafte na svjetskom tržištu, ali da je već u januaru inflacija po godišnjoj stopi iznosila samo 1,2 posti te bi u ovoj godini inflacija u BiH trebala biti na prosjeku euro zone.

Kamatne stope na kratkoročne kredite iznosile su 7,66 posto, a na dugoročne 7,3 posto i bilježe pad. Štednja građana u BiH povećala se za 32 posto i dostigla je 4,13 milijardi KM.

Istovremeno je vanjskotrgovinski deficit zemlje iznosio 6,6 milijardi KM, odnosnio bio je manji za 1,2 milijardi KM nego prethodne godine, što je, ocijenio je Kozarić, pozitivan učinak PDV-a.

Konstatirao je da je u BiH nastavljen trend okrupnjavanja banaka i procijenjuje da će se njihov broj u budućnosti smanjivati.

Bankarski sektor u RS-u je u prošloj godini ostvario izuzetno dobre rezultate, izjavila je direktorica Agencije za bankarstvo RS Slavica Injac.

Na kraju 2006. godine u RS-u je poslovalo devet banaka, isto kao na početku godine, s tim da je došlo do spajanja dvije banke i osnivanja jedne nove.

Aktiva je povećana za 36 posto i iznosi 3,189 milijardi KM. Neto krediti su povećani za 35 posto, a novčana sredstva za 43 posto, navela je Injac.

Osnovni kapital iznosi 340 miliona KM i veći je za 37 posto. Na osnovu vlasništva u kapitalu i broja akcija sa pravom glasa, kazala je Injac, u osam banaka su većinski strani akcionari i upravljaju sa 98 posto ukupnog bankarskog sektora, a preostalih dva posto se odnosi na devetu banku u kojoj su većinski vlasnici domaći privatni akcionari.

Likvidnost banaka u RS-u je bila zadovoljavajuća, a sve banke su ispunjavale obavezu održavanja rezerve kod CBBiH. Ukupan prihod bankarskog sektora u RS-u iznosio je 290 miliona KM, sa stopom rasta od 24 posto, dok je neto dobit iznosila 24,1 milion KM.

I u bankarskom sistemu Federacije BiH u 2006. godini nastavljeni su pozitivni trendovi u svim značajnim segmentima poslovanja, kazao je direktor Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš.

On je naveo da su na kraju 2006. godine u FBiH poslovale 23 banke, od kojih je pet bilo pod prinudnom upravom.

Neto aktiva sistema, umanjena za rezerve za identificirane kreditne gubitke, iznosila je 11,5 milijardi KM i ostvarila je godišnji rast za oko 2,1 milijardi KM ili 23 posto.

Štednja stanovništva u Federaciji je ostvarila rast u 2006. i dostigla je 3,34 milijarde KM, u odnosu na 2,67 milijardi KM prethodne godine. Štednja u stranoj valuti iznosila je 67 posto, a u domaćoj 33 posto.

Barš je rekao da je ostvarena dobit na nivou bankarskog sistema iznosila 89,8 miliona KM. Dobitak je ostvarilo 19 banaka u iznosu od 96,2 miliona KM, a gubitak četiri banke u iznosu od 6,4 miliona KM.

Na kraju je naglasio i činjenicu da je u bankarskom sektoru u FBiH broj zaposlenih povećan 2006. godine za 10 posto i dostigao je 6.015.

Kada su u pitanju kamatne stope komercijalnih banaka, guverner Kozarić je upozorio da građani i preduzeća često ne čitaju ugovore. Upozorio ih je da insistiraju da im se kamatna stopa ne veže za stopu u euro zoni kako se ne bi događalo da se tokom otplate mijenja rata na štetu klijenta.

Na konferenciji je bilo riječi i o sve raširenijoj pojavi pljačke banaka, što je Kozarić ocijenio zabrinjavajućom situacijom.

Rekao je da su u toku pripreme za konferenciju o transportu novca, na kojoj bi se sa policijom i sigurnosnim agencijama unaprijedio taj dio posla.

Kozarić je najavio i razvijanje projekta međusobnog tržišta žiralnim novcem kako bi se izbjegla bespotrebna vožnja.

Još niko nije napao neki transport CBBiH koja godišnje samo za pratnju izdvaja oko milion KM, a uvedeno je i satelitsko praćenje njenih pošiljki, kazao je Kozarić.

Međutim, upozorio je da komercijalne banke često improviziraju kada je u pitanju sigurnost, a nije tajna da ima i "informatora" unutar banaka.