Na Treskavici nekontrolisano branje lincure
Јednoj od najtraženijih ljekovitih biljaka, lincuri, čiji korijen se vadi u jesen, prijeti nestanak zbog nekontrolisanog branja na bosanskohercegovačkim planinama.
Prema informacijama do kojih se došlo krajem avgusta i ovih dana, Treskavica je gotovo "prekopana" zbog vađenja korijena lincure, prenosi RTRS.
Lincura (Gentiana lutea) predstavlja alpski florni element i kao i većina alpskih biljaka ima diskontinuiranu distribuciju u kontinentalnim planinama. Nastanjuje planinske rudine na karbonatnim stijenama i rubove šuma, najčešće u subalpskom i alpskom klimatskom pojasu BiH, izjavila je Emira Hukić sa Katedre za ekologiju šuma i urbanog zelenila Šumarskog fakulteta u Sarajevu.
Profesorka upozorava da su, s obzirom na dugotrajnu i široko raširenu upotrebu ljekovitog bilja u BiH i drugim zapadnobalkanskim državama, određene biljne vrste značajno ugrožene, a mnoge od njih se čak nalaze na "crvenoj listi ugrožene flore".
- Među vrstama koje se najčešće i najintenzivnije eksploatišu, u planinskoj regiji, jesu lincura i uva. Korišćenje ljekovitog bilja iz prirodnih staništa planira se na osnovu ukupne biomase vrste, kao i biološko-ekoloških karakteristika biljaka i zahtjeva tržišta - naglašava Hukić.
Da bi se postigla održiva upotreba lincure, neophodno je u prirodi ostaviti 70 posto od ukupne biomase, ističe ona i dodaje da se Gentiana lutea može i kultivisati i na taj način zaštiti, što je takođe jedna od konzervacijskih mjera ove vrste.
U ljekovite svrhe lincura se koristi više od dva milenijuma, a u drugom vijeku p.n.e. ilirski vladar Gencij lincuru je preporučivao kao lijek protiv kuge i tako trajno ostao upamćen kroz naziv ove biljke (Gentiana lutea).
Zbog nekontrolisanog branja nakon Drugog svjetskog rata na području bivše Јugoslavije gotovo je istrebljena, pa je u Srbiji zakonom zaštićena.