NavMenu

Nema smanjenja cijena otkupa mlijeka u RS - Dogovoren izvoz za Crnu Goru i Albaniju

Izvor: eKapija Petak, 28.06.2013. 10:24
Komentari
Podeli

Nema smanjenja cijena otkupa mlijeka u RS nakon ulaska Hrvatske u EU, izjavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Stevo Mirjanić, na današnjoj konferenciji za novinare. Sa Crnom Gorom dogovoreno je i povećanje izvoza mlijeka, takođe i sa Albanijom. Dio će preuzeti i "Subotička mljekara" i svaka najava protesta zbog ovoga nije održiva, rekao je ministar poljoprivrede, šumarska i vodoprivrede Stevo Mirjanić, ističući da to ministarstvo nije nadležno za najveći dio poslova iz oblasti spoljno-trgovinskog poslovanja ali je najviše zainteresovano za ovu oblast. Sada je na Savjetu ministara BiH da usvoji Uredbe i Odluke u vezi sa zaštitom domaće proizvodnje, naglasio je Mirjanić.

"Mlijekoprodukt" iz Kozarske Dubice obezbjedio je izvoz mlijeka u Hrvatsku u naredna četiri mjeseca, a od Evropske komisije, dobijena su uvjeravanja da će misija FVO-a iz Dablina posjetiti u ovoj godini BiH, istakla je pomoćnik ministra za veterinarstvo, Radmila Čojo.

Ona je precizirala da će mlijeko iz Hrvatske koje se bude prodavalo u Republici Srpskoj biti za 20% skuplje zbog ulaska te zemlje u EU i najavila da će naredne sedmice MVTEO BiH i entitetska Ministarstva potpisati Protokol kojim će biti riješeni problemi na koje je u prethodnoj posjeti ukazala misija FVO-a.

Inače, Mirjanić je na konferenciji govorio o više tema. Istakao je da će uskoro početi realizacija Programa usmjeravanja sredstava za podsticanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije.

Svrha namjenske kreditne linije je uspostavljanje razvojnog revolving fonda, koji će u narednim sezonama koristiti sve više agrarnih subjekata. Kreditna sredstva trebaju biti odobravana na period trajanja proizvodnog ciklusa, računajući i plasman robe (bilo primarnih proizvoda ili finalnih prerađevina).

On je naglasio da su, polazeći od izraženih problema u vezi sa spoljnotrgovinskim poslovanjem, pogotovo na granici, zaštiti domaće poljoprivredne proizvodnje, rada i nadležnosti zajedničkih institucija BiH i institucija RS, kao i prilagođavanja situaciji nakon ulaska Hrvatske u EU, Vlada RS i MPŠV preduzeli aktivnosti i organizovali više različitih sastanaka i skupova sa najodgovornijim kadrovima i institucijama čime je uspostavljena direktna komunikacija svih aktera na traženju prihvatljivih rješenja.

Na osnovu do sada održanih radnih sastanaka došlo se do zaključaka da se pitanjima zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, nadležne institucije na nivou RS i BiH, nisu se do sada ozbiljnije i cjelovito bavile, pregovarački timovi iz ove oblasti su nedovoljno vodili računa o zaštiti domaće proizvodnje i sadašnje stanje je najvećim djelom posledica loše ispregovaranih uslova, istakao je ministar koji je zadovoljan trenutnim stanjem usjeva zasijanih u jesen 2012. i proljeće ove godine

Prema podacima RZS jesenja sjetva strnih žita u 2012. godini je obavljena na ukupno 61.185 ha, što je ispod prosjeka za period 2007-2011 godina, koji iznosi 73.471 ha. Prema RZS pšenica zauzima površinu od 42.238 ha ili oko 68%.

Prema sadašnjem stanju usjeva i pod pretpostavkom da do kraja žetve budu prosječno-normalni vremenski uslovi, prosječan prinos pšenice mogao bi iznositi i nešto iznad 4,0 tone/ha, što bi dalo ukupnu proizvodnju od oko 160.000 tona (višegodišnji prosjek iznosi 141.000 tona). Uz pretpostavku da će se u Republici Srpskoj i ove godine ostvariti višegodišnji prosjek tržišnosti pšenice od oko 25%, Republika Srpska bi raspolagala sa oko 40.000 hiljada tona otkupljene i uskladištene merkantilne pšenice, što je nešto iznad petogodišnjeg prosjeka (35.000 tona). To znači da treba obezbijediti iz drugih područja (uvoz) oko 100.000 tona merkantilne pšenice (oko 43% od ukupnih potreba koje su procijenjene na 230.000 tona), rekao je ministar.

Prema sadašnjem stanju proljetnih usjeva i pod pretpostavkom da se do jeseni zadrži prosječno-normalno vrijeme, bez izražene suše, prosječan prinos kukuruza u zrnu mogao bi iznositi minimalno 6,0 t/ha, što bi dalo ukupnu proizvodnju od oko 960.000 tona. Višegodišnji prosjek površina pod kukuruzom iznosi oko 141.000 ha uz prosječan prinos od 4 t/ha, naglasio je na kraju Mirjanić.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS od 27. juna 2013.)

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.