NavMenu

Pišonja i Žuga - glavni junaci kazališne predstave

Izvor: eKapija Četvrtak, 11.11.2010. 09:15
Komentari
Podeli

Na sceni zrenjaninskog Narodnog pozorišta “Toša Jovanović”, u subotu 20. studenog u 20 sati bit će premijerno izvedena predstava Vladimira Đurđevića “Zbogom žohari! (Balada o Pišonji i Žugi)”, u režiji Slađane Kilibarde.

Prošlo je 23 godine od kad je objavljen album grupe Zabranjeno pušenje "Pozdrav iz zemlje Safari". Jedna od pjesama zbog koje je taj album ušao u antologiju ex-YU rock and rolla je i pjesma "Pišonja i Žuga". Prilično je nepotrebno suviše pisati o toj pjesmi jer danas gotovo da i ne postoji ljubitelj rock glazbe na ovim prostorima koji tu pjesmu ne zna napamet. Pjesma je bila inspiracija mnogim naraštajima, a dočekali smo i da glavni junaci te pjesme budu i glavni junaci jedne kazališne predstave.

Tim povodom, autor pjesme "Pišonja i Žuga", Sejo Sexon bit će specijalni gost na premijeri predstave Vladimira Đurđevića "Zbogom žohari! (Balada o Pišonji i Žugi)", u režiji Slađane Kilibarde koja će premijerno biti izvedena na sceni zrenjaninskog Narodnog pozorišta "Toša Jovanović", u subotu 20.11.2010. godine. Ova predstava je prva premijera Dramske scene zrenjaninskog teatra u ovoj sezoni.

U predstavi inspiriranoj pjesmama Zabranjenog pušenja glume: Ivan Đorđević (Pišonja), Dejan Karlečik (Žuga), Edit Tot (Amila), Sanja Radišić (Nensi), Dragan Đorđević (Murga drot), Mirko Pantelić (Slavko Pjevač), Miljan Vuković (Lepi) i Pavle Pekić (Guzonjin sin).

Nakon premijere predstave, u Pozorišnom klubu “Zeleno zvono” u Zrenjaninu, od 22h održat će se večer pod nazivom “Zabranjene karaoke” u režiji čuvenog animatora Boki-Karaoke, gdje će kao specijalni gosti večeri učestvovati Sejo Sexon, frontmen grupe “Zabranjeno pušenje” i Igor Brakus, autor emisije “Brakus od 3 do 5” radija B92.

O predstavi:

Ljetne večeri 1991. godine u Sarajevu, dva simpatična sedamnaestogodišnja srednjoškolca (Pišonja i Žuga), igraju fliper, piju pivo, raspravljaju o nogometu i očekuju dilera Lepog da mu predaju dogovoreni dio novca od prodanih farmerki. Kako nikada u životu nisu bili na moru, odlučili su švercanjem farmerki zaraditi novac i otputovati na more. Isto tako, niti jedan od njih dvojice do tada nije spavao sa ženom i nekako se naivno, ali sigurno nadaju da će na moru okruženi zgodnim, mladim strankinjama to i ostvariti.

O piscu:

Vladimir Đurđević rođen je 1977. godine u Beogradu. Završio je gimnaziju u Zemunu, studirao strojarstvo, a zatim dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Autor je nekoliko radio drama, drame „Ne igraj na Engleze“ (BDP), koscenarista igrane serije „Ono kao ljubav“ (6 epizoda) i scenarista igrane serije „Kuku Vasa“. Drame su mu objavljivane u časopisima Scena i Teatron. Oženjen. Otac djevojčice koja je nedavno prohodala. Živi i radi u Zemunu.

O redateljici:

Slađana Kilibarda je rođena u Zagrebu. Nakon završene gimnazije diplomirala je biologiju na zagrebačkom PMF-u. Kasnije je nekoliko godina radila kao srednjoškolska profesorica. Bavila se dramskom pedagogijom i suvremenim plesom. Od 1995. godine članica Zagrebačkog glumačkog studija gdje se uz pomoć braće Vajevec upoznaje sa glumačkom metodom Leeja Strasberga. 1999. godine upisuje studije kazališne i radio režije na FDU u Beogradu u klasi profesora Egona Savina i Ivane Vujić. Za vrijeme studija asistirala je brojnim eminentnim redateljima.

Režije: VUKOVI Alfred Brust, scena MATA MILOŠEVIĆ, gostovanje NP Beograd, međunarodni studentski festival Zagreb (ITD teatar) PRIČA O DŽIPSIJU TROLMANU Dušan Cvetić, Atelje 212 Beograd LER Maja Pelević, NP Subotica SAVRŠENI SUPERHEROJ Iva Modli, Kerempuh Zagreb RASPRAVA Pjer Marivo, SNP Novi Sad EPITAF Dora Delbianco, BNP Zenica NEVAKAT Hasan Džafić (Derviš Sušić), BNP Zenica MONSUN U APRILU Terezija Valtzer

O tekstu:

Kompilacijom likova iz pjesama Zabranjenog pušenja i osnovnom radnjom koja izvorno potječe od pjesme „Balada o Pišonji i Žugi“, te stavljanjem cijele te priče u kontekst 1991. godine kada počinje rat u bivšoj Jugoslaviji, Đurđević zaoštrava sukob, podiže ga na višu razinu i za razliku od vremena kada su pjesme nastale, gdje je osnovni sukob bio prvenstveno klasne prirode, sada se stvar vrti oko nacionalnih, političkih i društvenih previranja. Ljubav, prijateljstvo i odlazak na more ugroženi su zbog svega što se u tom vremenu oko njih događa. Vladimir jako interesantno, s puno ljubavi i vrlo inteligentno raspisuje svaki od svojih osam likova.

Tekst u osnovi govori o socijalizmu, prvenstveno o njegovim manama, ali i o nekim pozitivnim stranama tog društvenog uređenja. Govori o tome da je i tada postojalo vrlo izraženo raslojavanje društva, da su djeca rukovodioca i političara bila (kao i oni sami) privilegirana, da je radnička klasa bila obespravljena, da siromašni klinci nisu bili poželjni na buržujskim mjestima, da je milicija bila korumpirana, da su svi sanjali inozemstvo tzv. zapad, da je nacionalizam doveo do razdora, rata i ubijanja.

Danas živimo u kapitalizmu (društvu koje smo toliko sanjali), velika cijena je plaćena, a sve je ostalo potpuno isto. Kada bi danas uzeli neka dva sedamnaestogodišnjaka iz Sarajeva, oni bi nam mogli ispričati potpuno identičnu priču u kojoj gotovo ništa nije izmijenjeno i gdje to divno blagostanje kapitalizma nije napravilo veliki korak naprijed.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.