Građani mogu očekivati uvođenje novih naknada

BiH je, pored Moldavije, jedina zemlja jugoistočne Europe koja nije uvela ekološke naknade. Sve je to još uvijek podjeljeno na entitetske aktivnosti. Iako su u Federaciji svi podzakonski akti za reguliranje oblasti upravljanja posebnim, ali i ambalažnim otpadom, spremni, čeka se usklađivanje visina naknada s RS-om. Iz Fonda za zaštitu životne sredine RS kažu da rade na pripremi podzakoskih akata za ovu oblast.

Prema riječima Nikoline Brnić, glasnogovornice Fonda za zaštitu životne sredine RS-a, u saradnji sa Ministarstvom za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju planiraju donijeti pravilnike kojima će se urediti vrste i iznosi naknada za posebne kategorije otpada, te način upravljanja posebnim vrstama otpada.

Naknada je ističu, planirana za proizvode koji u u skorom vremenskom periodu prijete da postanu otpad. U te posebne kategorije otpada spadaju otpadna električna i elektronska oprema i uređaji, otpadne gume, otpadna plastična ambalaža, otpadne baterije i akumulatori, otpadna ulja, te otpadni automobili.

Brnić smatra da bi u cilju uređenja ekonomskog prostora, bilo dobro da oba entiteta, ukoliko je moguće, sinhronizovano donose propise, koji su usklađeni i po pitanju iznosa i načina prikupljanja naknada, kao i rješavanja pitanja zbrinjavanja otpadom.

Kaže da budući da će se raditi naknadama koje nisu visoke vrijednosti, uvoznici i proizvođači uvođenje naknade ne bi smjeli da iskoriste za poskupljenje cijene. "Poskupljenje cijene bi se negativno odrazilo i na ukupnu tražnju na tržištu, što bi se samim tim negativno odrazilo i na njihove buduće prihode od poslovanja, tako da smatramo da nije interes za šira poskupljenja cijena", kaže on.

Što se tiče pozitivnih učinaka smatra da su potrošači ti koji treba da budu na dobitku u cijelom procesu uređenja pitanja upravljanja otpadom. "Prvo, tako što će se kroz korištenje i zbrinjavanje otpada otvoriti veći broj novih radnih mjesta u Republici Srpskoj, a zatim i što proces zbrinjavanja otpada utiče na zaštitu životne sredine i zdravlje stanovništva", kaže ona.

Ipak, iako Federacija nije uvela takse na posebne vrste otpada nedavno usvojenom Uredbom o korištenju obnovljivih izvora električne energije i kogeneracije (OIEiK) propisane su naknade za OIEiK. One su uvedene za kategoriju kupaca u naponskoj razini od 0,4 kV (kućanstva) koja iznosi 0,001 KM po potrošenom kilovatu električne energije plus PDV.

Isti iznos naknade određen je i za kategoriju javne rasvjete, dok kupci u naponskom razredu od 10 kV izdvajaju 0,0008 maraka po kilovatsatu, potrošači u naponu od 35 kV izdvajaju 0,0007 maraka po kilovatsatu, a potrošači u kategoriji 110 kV i više plaćaju naknadu u iznosu od 0,0005 maraka po kilovatsatu.

Ekološke takse neizbježne

Srbija je tek nedavno uvela ekološke naknade za sve koji na tržište ove zemlje plasiraju gume, azbest, baterije, akumulatore, motorna ulja, elektronske i električne proizvode. I to Uredbom o naknadama za posebne tokove otpada, koju će proizvođači i distributeri robe, koja nakon upotrebe postaje otpad plaćati Fondu za zaštitu životne sredine. Crna Gora je uvela ekološku naknadu koja se plaća za sva motorna vozila prilikom registracije, a stranci prilikom prelaza preko granice. Iz ovih izvora se u državnu kasu slije preko 21 milion eura. U Hrvatskoj također, vlasnici motornih vozila već šest godina plaćaju ekološku naknadu, po uzoru na zemlje EU.

D.Kozina