Lažno označeni morski plodovi raširena pojava u svijetu
Izvor: Tanjug
Utorak, 16.03.2021.
07:31
Komentari
(Foto: Aleksandar Parezanović)
U brojnim studijama su korišćene relativno nove tehnike analize DNK. Istraživači su otkrili, primjera radi, da na testiranim uzorcima ribe u supermarketa i restoranima u Kanadi, SAD, Velikoj Britaniji, Singapuru, Australiji i Novom Zelandu uopšte nije riječ o ribi zubatac, kako piše na etiketi.
Prema studiji, najviša stopa lažnih oznaka na morskim plodovima utvrđena je u Britaniji i Kanadi, cijelih 55%, a slijede SAD sa 38%.
Ima slučajeva i da su plodovi mora bili označeni kao različite vrste iz istog roda. Na primjer, u Njemačkoj je 48% testiranih uzoraka školjki nosilo oznaku "kraljevske kapice", a u stvari se radilo o manje traženoj vrsti "japanskih kapica".
Istraživači su otkrili i da je od 130 uzoraka fileta ajkula kupljenih na italijanskim pijacama i u ribarnicama čak 45% pripadalo jeftinijim i nepopularnim vrstama morskih pasa od onih koje italijanski potrošači najviše cijene.
Obmanjujuće etikete nisu zaobišle ni ugrožene ili ranjive vrste. Prema studiji iz 2018, skoro 70% uzoraka navodnog zubatca prodavanog širom Ujedinjenog Kraljevstva bile su razne ribe, čak zapanjujućih 38 različitih vrsta, uključujući i mnoge vrste koje obitavaju u grebenima i kojima vjerovatno prijeti uništavanje staništa i prekomjeran izlov.
Štaviše, istraživanje je pokazalo da neki uzorci čak u potpunosti bile vodene vrste, jer se u ljušturama kozica koje su prodavane u Singapuru često nalazila svinjetina, a od mesa kozica niije bilo ni traga.
Prevare s ponudom ribe odavno su poznat problem širom svijeta. Veliki dio globalnog ulova transportovan ribarskim brodicama do ogromnih pretovarnih brodova radi prerade, često se pogrešno označava što je relativno lak i isplativ posao.
Ima "toliko mogućnosti duž lanca snabdijevanja morskim plodovima' da se ribe male vrednosti lažno označe kao skupocjene vrste, i da se riba koja je tovljena etiketira kao divlji ulov, kaže Bet Louvel, zamjenica potpredsjednika američke kompanije Okeana, međunarodne organizacije usredsređene na okeane.
Dodaje, međutim, da 36% svih globalno utvrđenih netačnih etiketa na morskim plodovima nije nužno namjerno tako označeno, jer su analize zasnovane na različitim metodologijama i uzorcima. Niti su ribe uvijek namjerno pogrešno označene, mada je velika većina uključivala zamjenu ribe s nižom cijenom za one s višom cijenom, što upućuje prije na prevaru nego na nepažnju.
Čini se da ogroman problem postoji sa ponudom u restoranima. U jednoj studiji, koja je bila prvi veliki pokušaj ispitivanja pogrešnog označavanja u evropskim restoranima, učestvovalo je više od 100 naučnika koji su tajno sakupljali uzorke morskih plodova naručenih u 180 restorana u 23 zemlje.
U laboratorije su poslata 283 uzorka, zajedno sa opisom menija, datumom, cijenom, nazivom restorana i adresom. Za svaki uzorak je urađena DNK analiza kako bi se identifikovala vrsta, a zatim je ona upoređena sa nazivom u meniju.
Jedan od tri restorana imao je netačan meni s morskim plodovima, a najviša stopa takvih slučajeva, u rasponu od 40 do 50%, bila je u Španiji, na Islandu, u Finskoj i Njemačkoj.
Kad je u pitanju riba, postoji čak 50% šansi da gosti ne dobiju naručenu porciju štuke, morskog lista, plave ili žutoperajne tune, već neku zamjenu - potpuno drugu vrstu ribe ili neku zamjenu za tunu, zaključuje Gardijan.
Tagovi:
morski plodovi
lažni plodovi
analiza DNK
riba u marketima
oznake na morskim plodovima
file ajkule
file ribe
štuka
tuna
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.