RETROSPEKTIVA 2020 - Investicije u oblasti EKOLOGIJE koje su izazvale najveće interesovanje korisnika eKapije
EZ je iznijela niz primjedbi, te podvukla protivljenje gradnji Bloka 7 u TE Tuzla, u vremenu kada cijeli razvijeni svijet nastoji da smanji ovisnost o uglju kao energentu, ali i podsjetila da BiH nema Zakon o gasu, kao ni državnog regulatora za ovo pitanje. Zato je, između ostalog, BiH na dvije godine uskraćeno pravo učešća u odlučivanju o budžetu i potrošnji EZ.
Posebno glasni prošle godine bili su članovi NVO i lokalno stanovništvo u protestima protiv gradnje malih hidroelektrana. Pritisak javnosti je uslovio odustajanje Vlade RS od dodjele koncesije za gradnju mHE na rijeci Kaljini u Sokocu, dok je Vlada FBiH u novembru usvojila informaciju o zabrani gradnje malih hidroelektrana.
I dok na državnom nivou tonemo u očima EZ, pojedine kompanije kao i lokalne zajednice nastoje da budu BiH pioniri kada je riječ uvođenju ekoloških rješenja, ali i simbioze tehnoloških inovacija, zaštite životne sredine i unapređenja kvaliteta života.
Pogledajmo koji su projekti iz domena EKOLOGIJE privukli najviše pažnje naših čitalaca.
Prvo mjesto ubjedljivo je pripalo inovaciji sarajevske firme Grizelj, a radi se o postrojenju kojim se po prvi put u Evropi vrši tretman otpada na ekološki prihvatljiv, održiv i energetski efikasan način. Selektovan otpad koji pristiže u jedno ovakvo postrojenje tretmanom daje rashladnu i toplotnu energiju, što govori da se kao takav može primijeniti u bilo kojoj industriji.
- Skoro godinu dana su evropski eksperti testirali naše postrojenje i posmatrali razne vrste otpada, koje smo koristili kao alternativni, obnovljivi i održivi energent. Sa aspekta energetske efikasnosti sve je održivo i iskoristivo, istovremeno kreirajući čist ambijent. Ono što je velika šansa, a koje moramo biti svjesni, je da od sekundarnog otpada više ne proizvodimo novi otpad, već da ga pametno iskoristimo, poput šljake iz termoelektrana - istakao je Tomislav Grizelj, vlasnik firme Grizelj za eKapiju.
Iako je ovo postrojenje, kompleksno i veliko, ono je mobilno i to je njegova velika prednost. Оvaj, potpuno domaći proizvod iz BiH, registrovan je u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, a potvrdu kvaliteta dala je i evropska meritorna struka.
- Smatramo da ćemo pomoću našeg rješenja olakšati svim učesnicim u lancu proizvodnje i uklanjanja otpada, a uz sve olakšice koje ovo rješenje donosi želimo i pozitivno uticati na svjest naših sugrađana da naš grad učinimo čistim i poželjnim za život velikog broja ljudi, što je ujedno i bio naš osnovni motiv za učešće na ovom projektu - istakao je za eKapiju Milan Plavšić iz Planet softa
Treću poziciju zauzeo je višemilionski projekat odsumporavanje dimnih gasova u RITE Ugljevik. Kako je istaknuo vršilac dužnosti direktora RITE Ugljevik, Čedomir Stojanović, na ceremoniji otvaranja novog postrojenja, emisija sumpor dioksida sada je 150 kilograma, dok je ranije bila 18 tona.
Dugogodišnji problem odlaganja otpada u Živinicama, Kladnju i Banovićima ali i okolnim gradovima i općinama u Tuzlanskom kantonu, trebao bi da bude riješen izgradnjom regionalne deponije Eko-Sep, što se nalazi na četvrtom mjestu naše liste.
Izgradnja centra za prikupljanje otpada ukupno će koštati 7,5 mil EUR, a za realizaciju navedenog projekta osigurana su sredstva u iznosu od 5 mil EUR kao zajam od Evropske banke, i oko 2,5 mil EUR grant sredstava koje je Evropska banka osigurala od svojih partnera čime će se omogućiti realizacija obje faze izgradnje deponije Eko-Sep. Posebnu važnost ovom projektu daje mogućnost naknadne obrade otpada gdje bi se mogla vršiti dodatna reciklaža.
Gradnja modernog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Srebreniku našla se na petom mjestu. Sa lokalnom firmom ITK Musić potpisan je u avgustu ugovor za izgradnju anaerobnog pročistača – uređaja za čišćenje i tretman kanalizacionih i otpadnih voda koji će se graditi u naselju Brezje, a koji će se ujedno moći koristiti i za poslovnu zonu Brezje.
Po riječima gradonačelnika Srebrenika Nihada Omerovića, radi se o jednom od najsavremenijih postrojenja koje će se po prvi put graditi na ovom području. Finansijska vrijednost projekta iznosi oko 324.000 KM.
Predstavnik opštine Foča Mladen Mandić rekao je, tokom radionice o razvoju turizma u slivu rijeke Drina, da je plan da se postavi i kolektor za prečišćavanje otpadnih voda nizvodno ovom rijekom, ispod Kazneno-popravnog zavoda. To je jedan od načina da se zaustavi prisutan problem stvaranja dviljih deponija na obalama Drine, kao i da se zaštiti prirodno i kulturno dobro ovog kraja.
Tema u žiži: Retrospektiva 2020
Naš izbor
Regionalna deponija u Živinicama počinje sa radom čim se otklone "sitni" nedostaci, u planu obnova pristupnog puta Industrija
Opet putujemo i radujemo se novim destinacijama - Retrospektiva 2022, investicije u oblasti TURIZMA Građevina, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo