Mali farmer iz Zavidovića do kraja 2021. dobija etno-restoran i apartmane - U pripremi i dva nova proizvoda od magarećeg mlijeka

Na farmi magaraca Mali farmer iz Zavidovića u toku je izgradnja poslovno-stambenog objekta čiji završetak je planiran za kraj ove godine. Kako je za eKapiju pojasnio vlasnik farme Alen Jusupović, objekat se sastoji od restoranskog dijela, laboratorije za izradu kozmetike i pakovanje mlijeka, stambenog dijela i dijela za goste, odnosno sobe za izdavanje.

- Trenutno su završeni grubi građevinski radovi, a nastavak slijedi na proljeće. Investicija u grubim pokazateljima košta oko 100.000 KM, što je velika suma novca za investiranje. Zbog te činjenice radovi će trajati nešto više od tri godine uz projekte koje trenutno pratimo i određena zaduženja - istakao je Jusupović.

Dodaje da im je interes razvoj ruralnog i zdravstvenog turizma koji ima ogroman potencijal. Potražnja za ovim vidom turizma je velika, kaže i dodaje da je u BiH generalno slabo zastupljen.

- Već smo imali slučajeve kupaca koji su iznajmljivali aprtman u Zavidovićima kako bi svako jutro pili svježe, toplo magareće mlijeko, a sve zbog prevencije određenih zdrastvenih tegoba. U tome smo vidjeli šansu i težimo ka tome da je realizujemo.

Jusupović kaže da im je poslovna filozofija bavljenje poljoprivredom i stočarstvom na inovativan način.

- Sama prerada magaćeg mlijeka, uspostava brenda Mali Farmer, poseban odnos sa kupcima čine nas inovativnim na tržištu. Konstantno inoviramo, a u narednom periodu ćemo u prodaju pustiti dva nova proizvoda od magarećeg mlijeka, ali ćemo to ostaviti kao malu tajnu koju ćemo uskoro otkriti našim kupcima - ističe.

Osim proizvodnje mlijeka i prirodne kozmetike, proizvodnja peletiranog đubriva je projekat koji je Mali farmer započeo još 2019. godine. Instalirali su osnovne mašine, a u toku pripreme posla naišli su na problem jako loše elektro-energetske mreže.

- Mašina koju smo nabavili radi samo "na prazno", te smo u procesu otklanjana tog problema. Imamo nekoliko alternativa, a trenutno pokušavamo odrediti najoptimalniju za ovaj posao. Interes je ogroman, ali o tržištu ne bih puno govorili dok ne pustimo peletirano đubrivo u prodaju.

Kaže da većinu planova koje su imali, trenutno realizuju iako usporenim temom.

- Sve su to odlični planovi, ali iziskuju velika ulaganja. Vjerujem da smo bili preoptimistični o roku izgradnje restorana ali nas krasi jedna osobina uspješnih poduzetnika, a to je strpljenje. Bitno je vjerovati u svoje ideje i biti uporan i tvrdoglav – kao magarac - kaže nam uz osmjeh Jusupović.

Vlasnik Malog farmera kaže da su zadovoljni potražnjom za magarećim mlijekom jer nakon osam godina od osnivanja, pozicionirali su se kao vodeća farma u ovoj proizvodnji. Ističe da je kvalitet nešto na šta najviše obraćaju pažnju.

- Mlijeko i ostale proizvode šaljemo na mikrobiološku analizu kako bi naši kupci bili sigurni u kvalitet i ispravnost naših proizvoda. U uslovima koje je prouzrokovala trenutna pandemija mi smo osjetili porast potražnje jer magareće mlijeko ojačava imunitet što je jako bitno u ovim teškim trenucima. Svjedoci smo i raznih kožnih oboljenja, poput dermatitisa, ekcema, psorijaze i mnogih drugih, gdje su naši proizvodi pokazali visok stepen učinkovitosti, pa je tako porasla i potražnja za našom kozmetikom od magarećeg mlijeka.

Kada je u pitanju dalji razvoj farme, smatra da naša poljoprivreda, stočarstvo i ruralni turizam kaskaju za zapadnim zemljama oko 50 godina. Želja im je da veliki dio ovog perioda preskoče i da uhvate korak sa zapadom.

- Iako je to gotovo nemoguće jer se malo ulaže u nauku, a nauka je osnovni pokretač privrednih dešavanja, međutim, to na oko nije vidljivo. Obrazovanje i cjeloživotno učenje je nešto na što smo se bazirali i to je naš osnovni pokretač.

Potrebni podsticaji za proizvodnju magarećeg mlijeka

Naš sagovornik kaže da je trenutno nešto više od pola grla na farmi starije od dvije godine, polno su zreli i u sistemu su podsticaja.

- Podsticaji za jednog magarca osiguravaju samo dio hrane za tu životinju, ali tu moramo dodati i ostale magarce koji nisu u sistemu podsticaja. Nikada se nismo oslanjali na podsticaje, ali dobro dođu u trenucima smanjenje potražnje za mlijekom. Federacija podstične uzgoj domaćih pasmina, ali ne postojanjem državnog ministarstva za poljoprivredu sa vrha države nema podsticaja za stočarstvo i poljoprivredu.

Dodaje da se proizvodnja magaraćeg mlijeka ne podstiče vjerovatno zbog veoma malih količina koje se trenutno proizvode.

- Što se tiče podrške za proizvodnju ovog mlijeka, ova kategorija mora prestati biti socijalna, a više tržišna. Poljoprivrednik mora biti educiran kako bi unapređivao svoju proizvodnju, kako ne bi od ukupne vrijednost nekog gotovog proizvoda na tržištu, njemu pripadalo samo 10% ili čak manje. Naučimo farmere da smanje distribucioni lanac između sebe i krajnjih potrošača. Podsticaje treba usmjeriti u finansiranje projekata poljoprivrednika kako bi dali novu vrijednost na tržištu - smatra Jusupović.

Za kraj razgovora nam kaže da je biti farmer filozofija života i životna motivacija.

- Sama činjenica da stočarstvo ima socijalni aspekt, jer 80% proizvoda koji se kupuju u gradovima direktno ili indirektno su vezani za primarnu poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, govori nam koliko ova grana brine o čovjeku. Pored svega toga, primanja su dovoljna za naše podneblje. Biti slobodan je neprocjenjivo, a to farmer upravo to i jeste – slobodan.