NavMenu

Pad ekonomije Evrozone najveći od Drugog svjetskog rata

Izvor: Tanjug Ponedjeljak, 26.10.2020. 08:15
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/geralt)
Cijela EU, a prvenstveno 19 zemalja Evrozone, u 2020. godini bilježe najveći ekonomski pad od Drugog svjetskog rata.

Naime, kao posljedica krize izazvane pandemijom kovida 19 zemlje koje koriste zajedničku valutu evro u drugom kvartalu 2020. godine bilježe pad BDP od 14,7% u odnosu na isti period 2019. godine, objavila je Evropska agencija za statistiku.

Za isti period, pad BDP-a na nivou cijele EU iznosi 13,9%. Pad BDP-a u Evrozoni prate i pad potrošnje u domaćinstvima, smanjenje izvoza, kao i povećanje broja nezaposlenih.

U Evrostatu kažu da je u drugom kvartalu 2020. godine zabilježan "najoštriji pad" BDP-a i broja zaposlenih od početka sezonskog merenja 1995. godine. Broj zaposlenih se u odnosu na početak 2020. godine godine smanjio za 2,9% u Evrozoni, izdaci za potrošnju domaćinstava smanjili su se 12,4%, a izvoz je pao 18,8%.

Evropska komisija je u svojoj posljednjoj ekonomskoj prognozi, iz jula 2020. godine, ocijenila da je kriza pogodila evropsku ekonomiju više nego što je bilo očekivano. Predviđanja Evropske komisije su da će se BDP Evrozone u 2020. godini smanjiti za 8,7%, a porasti za 6,1% u 2021. godini. Značajan ekonomski pad u 2020. godini očekivan je za Francusku, Italiju i Španiju, dok se manji predviđa za Njemačku, Holandiju i Poljsku.

Kada je riječ o tržištu rada, u Evropskoj komisiji navode da se značajno manji broj radnih časova tokom trajanja pandemije nije pretvorio u veliki broj nezaposlenih u EU.

- Povećanje broja nezaposlenih je, za sada, relativno malo u odnosu na snažni pad ekonomskih aktivnosti što razlikuje EU od ostatka svijeta - naglašeno je u Briselu.

U Briselu su, pored ocjene da su izvjesna "ekonomska poboljšanja primjećena krajem juna i početkom jula", upozorili na to da je put ka privrednom oporavku Evrozone, ali i cijelog svijeta, i dalje nesiguran zbog nepredvidivosti toka pandemije. Kao mogući novi kamen spoticanja evropske privrede, koji će promijeniti sve dosadašnje brojke i prognoze "na još gore". U Briselu upozoravaju na moguće ponovno uvođenje vanrednih mjera i zatvaranja zbog novog talasa kovida 19, čega smo upravo svjedoci širom EU.


Da bi sanirala posledice pandemije, EU je u julu usvojila i najveći zajednički budžet u svojoj istoriji. Ukupan iznos budžeta za period 2021-2027 i novoosnovanog Fonda za oporavak iznosi 1.824 mlrd EUR . EU je dogovorila Fond za oporavak EU u iznosi 750 mlrd EUR koji će, po prvi put u istoriji EU, biti finasiran zajedničkim zaduživanjem EU, putem obveznica, na svjetskim tržištima kapitala sa rokom za otplatu pozajmice do kraja 2058. godine. Već u oktobru, da bi zaštitila radna mjesta i zadržala ljude na poslu, Evropska komisija izdala je uvodnu socijalnu obveznicu u iznosu od 17 mlrd EUR.

I dok većina građana EU, njih 54%, podržava mjere koje EU uvodi u cilju ekonomskog oporavka, čak 39% ispitanika kaže da je kriza izazvana epidemijom već uticala na njihov lični dohodak, a dodatnih 27% građana očekuje takav efekat u budućnosti.

Prema novom Evrobarometru, sprovedenom u julu i avgustu, 64% Evropljana misli da je ekonomska situacija loša, a 42% da će se ekonomija njihove zemlje oporaviti od negativnih efekata izbijanja epidemije koronavirusa 2023. godine ili kasnije.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.