Nizak javni dug prednost država jugoistočne Evrope u doba korone - Ekonomija BiH ima srednji nivo rizika oporavka BDP-a u 2021.
Izvor: Tanjug
Nedjelja, 16.08.2020.
17:41
Komentari
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Steve Buissinne)
Kakav je uticaj krize izazvane pandemijom korona virusa na zdravstvene sisteme i ekonomije 11 zemalja jugoistočne Evrope i kakva su predviđanja za njihov oporavak, bila je tema posljednje analize regionalne biznis platforme SeeNews.
Izvještaj je obuhvatio Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Sloveniju, Bugarsku, Albaniju, Moldaviju i Rumuniju.
Nizak javni dug je, prema navodima izvještaja, zemljama dao mogućnost da primijene sveobuhvatne ekonomske mjere za podršku preduzećima i pojedincima bez prevelikog pritiska na javne dugove.
Analiza pokazuje da će prema predviđanjima, samo sedam od 10 zemalja jugoistočne Evrope moći sljedeće godine da obnovi BDP-a na nivo od 2019. godine.
Kada je riječ o pojedinačnim zemljama, u izvještaju se navodi da bi Srbija trebalo da vidi oporavak BDP u 2021. godini, iako je zemlja izložena velikom riziku od gubitka sektora koje je najviše pogodila pandemija virusa COVID-19.
Uz to, Srbija je jedna od tri zemlje gdje je pad prihoda od poreza veliki, jer ti isti sektori, stvaraju više od polovine svih poreza u zemlji, navodi se u izvještaju.
Kada se govori o zdravstvenoj zaštiti, većina zemalja jugoistočne Evrope postupila je odlučno i brzo na početku pandemije, preuzimajući stroge mjere zaštite od virusa.
U vrijeme kada su države širom svijeta ponovo otvorile svoje ekonomije, stopa zaraze korona virusom u regionu bila je daleko ispod globalnog nivoa.
Ostaje da se vidi da li će se ovi početni dobri rezultati i održati imajući u vidu, kako se navodi, razvoj situacije u nekim zemljama jugoistočne Evrope.
Uporedo sa svim prednostima, region je na početku krize bio podložan i određenim rizicima. Većina zemalja u regionu se u velikoj mjeri oslanjala na sektore koji su za potrebe ovog izvještaja dobili naziv "gubitnički sektori", a to se odnosi na industrije za koje se očekuje da snose teret ekonomske krize koju je izazvala pandemija virusom COVID-19.
Sa druge strane, postoje sektori koji ce se pojaviti kao "pobjednički" ali većina njih predstavlja premali udio u bruto dodatoj vrijednosti ekonomija zemalja jugoistočne Evrope, kako bi se napravio značajan kontrabalans negativnim efektima krize.
Taj nesrazmjerni odnos između gubitničkih i pobjedničkih sektora čini region jugoistočne Evrope posebno podložnom sektorskim rizicima, a neke se ekonomije neizbježno suočavaju sa problemima zapošljavanja, kao i fiskalnim rizicima koji proizilaze iz odlaganja i umanjenja poreza.
Albanija najbolje pozicionirana, Sjeverna Makedonija pokazala najniže rezultate
Zahvaljujući snažnom poljoprivrednom sektoru, Albanija je, prema ocjeni, najbolje pozicionirana od svih 10 ekonomija obuhvaćenih u izvještaju, u pogledu prilika za ublažavanje uticaja ekonomske krize izazvane pandemijom. U pogledu slabosti, paket mjera koje je vlada najavila u vezi sa krizom iznosi 2,8% BDP-a, što predstavlja jedan od najnižih procenata u cijelom regionu jugoistočne Evrope.
Navodi se da je Bosna i Hercegovina bila među srednje uspješnim zemljama u inicijalno primijenjenim restriktivnim mjerama povodom pandemije COVID-19 dok kada je u pitanju ekonomska aktivnost, ekonomija BiH ima srednji nivo rizika oporavka BDP-a u 2021. godini, na nivo prije pandemije virusa COVID-19. Zanimljiva je činjenica da je u mjesecima kada su postojale mjere zatvaranja, BiH bila zemlja sa drugim najmanjim padom u industrijskoj proizvodnji - kažu autori izvještaja.
Sjeverna Makedonija je zemlja koja je pokazala najniže rezultate u jugoistočnoj Evropi u pogledu početnog zatvaranja u vezi sa pandemijom virusa COVID-19. Stepen zaraženosti je, kako se navodi, bio iznad svjetskog prosjeka čak i sredinom juna, prije nego što je došlo do naglog povećanja slučajeva u regionu.
Bugarska je među zemljama u jugoistočnoj Evropi koja ima srednji rizik od oporavka BDP-a u 2021. godini na prije pandemijski nivo. Jedan od faktora koji utiče na to je zavisnost zemlje od izvoza. Bugarska ima drugi najveći odnos učešća izvoza u BDP u 2019. godini (poslije Slovenije). S obzirom na nemogućnost da se predvidi razvoj pandemije, nesigurnosti u kanalima distribucije i mogućnost od zatvaranja trgovine, čine ekstremni rizik za ekonomiju. Fiskalne i monetarne mjere za ograničavanje negativnih efekata krize čine do 10,7% BDP-a što stavlja ovu zemlju na treće mjesto u regionu poslije Slovenije i Srbije.
Slovenački početni ekonomski paket odgovora na krizu predstavljao je 13,4% BDP-a, postavljajući je na prvo mjesto u regionu jugoistočne Evrope.
Hrvatska je, kako se navodi, među zemljama sa najboljim rezultatima u početnom periodu kada su trajale restriktivne mjere u vezi sa pandemijom virusa COVID-19. Iako je među nekoliko zemalja za koje se očekuje da neće moći da dostigne BDP nivo koji je bio prije pandemije u 2021. godini, tržište rada bi trebalo u velikoj mjeri da se vrati na prije pandemijski nivo u narednoj godini, sa očekivanim procentom nezaposlenosti od 8%.
Analiza pokazuje da se očekuje da će Crna Gora biti jedna od zemalja jugoistočne Evrope koja je najteže pogođena recesijom izazvanom pandemijom, kako u pogledu jačine tako i u pogledu trajanja, s tim u vezi je malo vjerovatno da će svoj BDP u 2021. godini vratiti na pred pandemijski nivo, navodi se, između ostalog, u analizi.
Tagovi:
SeeNews
jugoistočna Evropa
koronavirus
virus korona
covid 19
kovid 19
korona
pandemija
javni dug
nizak javni dug
vanredno stanje
COVID 19 i jugoistočna Evropa Inicijalna predvidanja u borbi sa krizom
ekonomske mjere
BDP
pad prihoda od poreza
zdravstvena zaštita
fiskalne mjere
monetarne mjere
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.