Ušteđevina gastarbajtera ublažiće pad doznaka

BiH očekuje veći pad doznaka iz inostranstva u ovoj godini nego nakon velike ekonomske krize iz 2008. godine, a ušteđevina gastarbajtera koji su se vratili iz dijaspore zbog pandemije virusa korona jedina je nada za održavanje potrošnje i ublažavanje finansijskih posljedica.

Prema podacima Centralne banke BiH, novčane doznake iz inostranstva u prošloj godini iznosile su rekordnih 2,95 mlrd KM, što je za oko 250 mil KM više u odnosu na 2018. Povećanju doznaka je, prema navodima Centralne banke, doprinio novi talas ekonomske emigracije. Iako još ne raspolažu podacima o kretanju doznaka u ovoj godini, u toj finansijskoj instituciji navode da će iznos zavisiti od razvoja ekonomske situacije uzrokovane pandemijom virusa korona.

Prema procjenama Svjetske banke, vrijednost doznaka širom svijeta ove godine pašće za 20%. Koliki će taj procenat biti u BiH, niko sa sigurnošću ne može reći, ali ekonomisti smatraju da će biti veći od pada koji je uslijedio zbog krize iz 2008. godine.

- Usljed posljedica finansijske krize u 2009. pad doznaka iz inostranstva u BiH iznosio je 5% i sigurno je da će sada taj pad biti veći. Veoma je teško globalne procjene projektovati na BiH s obzirom na to da one obuhvataju i Aziju i Južnu Ameriku, gdje je i različita struktura radnog stanovništva - rekao je za Glas Srpske izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac.

Dodao je da svojevrsna kompenzacija tom padu može biti potrošnja na domaćem tržištu koju će ostvariti radnici koji su se usljed poremećaja na tržištu rada u Evropi vratili u BiH.

- Mnogo naših ljudi radilo je na Zapadu u takozvanoj sivoj zoni ili su imali ugovor o radu koji je istekao. Većina se vratila i sa sobom su donijeli ušteđevinu koju će trošiti ovdje sve dok se tržište rada u evropskim zemljama ponovo ne vrati na stanje prije pandemije - istakao je Grabovac.

Da je mnogo radnika iz BiH koji su postali tehnološki višak u inostranstvu i bili prinuđeni da se vrate, saglasan je i član SWOT-a Aleksandar Ljuboja koji dodaje da je pad ino-doznaka sve izvjesniji.

- Doznake će biti smanjene sigurno, ali neće potpuno nestati. Ono što je problematičnije jeste promet robe i usluga, jer je turizam zaustavljen i pitanje je koliko će biti dolazaka u zemlju i teško da ćemo se do Nove godine vratiti na nivo od prije pojave virusa korona - rekao je Ljuboja.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić kaže za Glas Srpske da slijedi relaksiranje mjera za ulazak u Srpsku, kako za poslovne ljude, tako i za naše državljane koji rade u inostranstvu, što bi trebalo donekle da doprinese ublažavanju posljedica krize.

- Veoma je važno da se održi nivo potrošnje. Uvjeren sam da pojedinačne doznake iz inostranstva nisu bile toliko velike, ali s obzirom na to da je veliki broj naših ljudi radio u inostranstvu, ukupan iznos je bio značajan. Nadamo se da će se nivo potrošnje zadržati jer to je uslov za pokretanje proizvodnih procesa i opstanak uslužnih djelatnosti - rekao je Račić.

Aleksandar Ljuboja kaže da je pandemija zaustavila i investicije.

- Ulaganje u nekretnine, privredu i sve ostalo je obustavljeno sve do normalizacije situacije i većeg priliva novca u budžete investitora - rekao je Ljuboja.