Kako znati kada je bol simptom nečeg većeg - Upale mogu biti posljedica autoimunih bolesti

Autoimune bolesti nastaju kada imuni sistem ne prepoznaje sopstvene ćelije kao svoje. Najčešće su ugroženi krvni sudovi, vezivna tkiva, pankreas i štitna žlezda, zglobovi, mišići, koža i crvena krvna zrnca. Ali, kako prepoznati simptome autoimune bolesti?

Bol u zglobovima ukazuje na artritis

Preaktivan imunološki sistem može da prouzrokuje bolove u zglobovima. On stvara antitela koja uništavaju koštanu ovojnicu i izazivaju bolove. Reč je o reumatoidnom artritisu koji, ako se ne leči na vreme, može da izazove trajno oštećenje kostiju, prenosi Nedeljnik.

Upale se javljaju u bubrezima i plućima

Zbog prevelike aktivnosti imunološkog sistema antitijela mogu da se zadrže na jednom mestu kao što su bubrezi, nervi i pluća. Ako ostanu predugo, zalepe se za organe i tako prouzrokuju upalne procese.

Naglo mršavljenje može biti posedica upalne bolesti crijeva

Antitijela često napadaju crijeva i dovode do problema sa stolicom. Kao posljedica pretjerane imunološke aktivnosti javlja se dijareja, krvarenje, bolovi u trbuhu i nekontrolisani gubitak kilograma.

Glavni oblici upalnih bolesti crijeva su Kronova bolest i ulcerozni kolitis. Kronova bolest može da se pojavi u bilo kom dijelu probavnog trakta, dok ulcerozni kolitis zahvata isključivo debelo crijevo i rektum.

Nepravilan rad pankreasa ukazuje na dijabetes

Imunološki sistem proizvodi antitela koja napadaju ćelije u pankreasu zadužene za proizvodnju insulina. To remeti rad pankreasa i povećava rizik od dijabetesa tipa 1.

Problemi sa vidom mogu biti znak multiple skleroze

Slabljenje vida, sljepilo i loša koordinacija ruku mogu biti rani pokazatelji multiple skleroze. Ova bolest pogađa dugačke produžetke ćelija neurona zbog čega poruke iz mozga ne stižu do organa ili stižu sa zakašnjenjem.

Ubrzani puls može otkriti probleme sa štitnom žlijezdom

Imunološki sistem kontroliše rad štitne žlezde, koja je ujedno i prvi organ koji strada ako se pojave promjene u samom imunom sistemu. Promjene tjelesne težine, pojačana nervoza, ubrzan rad srca i suva koža najčešće ukazuju ili na smanjeni ili na pojačani rad štitne žlezde.