NavMenu

Urbano baštovanstvo hit u svijetu

Izvor: Agrotv Četvrtak, 19.09.2019. 13:35
Komentari
Podeli
(Foto: Alexander Raths/shutterstock.com)
Bavljenje baštovanstvom više nije rezervisano samo za starije. Sada se sve više mladih ljudi posvećuje tome. Jedan od najboljih primjera je Nemačka, a koncept urbanih bašti kod njih je zaživeo još u 19 vijeku.

Ideja je da se napušteno zemljište da nekome na obradu, čime se dobija višestruka korist: ekološka, ekonomska, edukativna, sociološka.

Sve to je deo šireg trenda urbanih bašta u kome se mogu naći zelene površine na malo vjerovatnim mestima, od parkirališta i kontejnera do krovova visokih zgrada.

Način funkcionisanja takvog sistema nije previše komplikovan – grad ili privatni vlasnik nude parcele na obradu, a zainteresovani građani se javljaju da ih preuzmu. Zatim uzgajaju kulture koje žele i tako sami proizvode zdravu hranu za sopstvene potrebe.

Ovakvi vrtovi u Njemačkoj su poznati pod nazivom kleingarten, mali vrtovi ili shrebergarten, po lajpciškom lekaru i profesoru Danielu Gotlobu Moricu Šreberu, koji se bavio zdravljem djece u industrijskim regionima, piše WEF. On je smatrao da bi djeca trebalo što više da borave napolju, kako bi se eliminisali negativni efekti takvog okruženja.

Upravo tokom industrijske revolucije su se i pojavili ovakvi vrtovi u njemačkim gradovima s ciljem da obezbjede svijež vazduh i hranu siromašnima.

Prema predviđanjima naučnika, do 2050. godine u urbanim sredinama živjeće 68% čovečanstva, što znači da će koncept urbane bašte biti veoma važan za uslove života u gradskoj sredini. Zato se danas gradovi širom svijeta pretvaraju u čiste i zelene oaze.

Popularnosti baštovanstva je doprinjeo i rast veganstva, zabrinutost zbog pesticida i drugih hemikalija u hrani, kao i želja da se ne ugrožava životna sredina. Uz to, baštovanstvo je dobro za fizičko i mentalno zdravlje.


Inače, u Berlinu, koji je jedan od vodećih gradova sa ovakvim životnim stilom, u redu za zemljište za baštu čeka oko 12.000 ljudi. Ali, Njemačka u tome nije jedinstvena. Urbane bašte sve su popularnije u svim svjetskim metropolama.

U Singapuru je ekološka svijest na visokom nivou, pa tako tamošnji stanovnici u neboderima gaje povrće u saksijama na prozorima, terasama, ali i u stanu. U Sidneju se u uličnim žardinjerama mogu vidjeti ljute papričice, čime se pokazuje posvećenost ovakvom životnom stilu.

Što se tiče našeg regiona, urbanih bašti ima u Zagrebu, gde je inicijativa Parkticipacija započela formiranje zajedničkih gradskih vrtova, a tu su bašte u Banjaluci… U Srbiji su poznate baštenska zajednica u Slancima – Baštalište, koja se nalazi na privremeno doniranom privatnom zemljištu, kao i Zdravac – centar za gradske bašte i agrokulturu.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.